Javna tribina u Oslu – Građani i građanke BiH u Norveškoj žele da učestvuju u popisu!

U subotu, 26.01.2013. godine, u Oslu je održana javna debata pod nazivom „Popis 2013 – budućnost BiH“. Debatu je organizovalo Udruženje mladih Bosanaca i Hercegovaca u Norveškoj „Stećak“, a gosti na debati su bili prof. dr. Besim Spahić, dr. Muhamed Mešić i Darko Brkan iz UG „Zašto ne“.

Na debati je, uz prisustvo preko 150 građana i građanki BiH koji žive u Norveškoj, diskutirano o praktičnim pitanjima vezanim za popis stanovništva 2013. u BiH, pravnim posljedicama popisa, te o drugim aktuelnim pitanjima koja prate popis stanovništva. Najviše je bilo riječi o pitanjima potencijalnih posljedica popisa u kontekstu etničkog izjašnjavanja, o čemu je vođena na momente žustra rasprava.

Narcis Gečević, predsjednik „Stećka“, u uvodnoj riječi je naglasio da postoji veliko interesovanje građana i građanki BiH u Norveškoj za popis stanovništva, koje je potvrđeno i samom posjećenošću tribine o popisu. Prof. dr. Besim Spahić je, na sebi svojstven način, govorio o nastanku i istoriji etničkih i drugih identiteta u Bosni i Hercegovini i regionu, kao i o političkim posljedicama koje živimo zbog problematičnog državnog uređenja. „Svako ima pravo da se izjasni kao Srbin, Hrvat ili Bošnjak na popisu, ali niko u isto vrijeme ne smije da zabrani Bosancima i drugima da se izjašnjavaju kako žele i kako se osjećaju!“, rekao je profesor Spahić i zaključio kako „činjenica da se preko 36% građana/ki BiH u oba entiteta na probnom popisu izjasnilo kao Bosanci, dovoljno govori o tome da je Bosancima dosta trenutne situacije.“

Dr. Muhamed Mešić, mladi pravnik, hebrejist i japanolog koji živi u Beču, govorio je o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, kakvo, kako je istakao, ne postoji niti u jednoj državi na svijetu. Ovaj bosanskohercegovački “genijalac”, čuven po tome što govori 71 svjetski jezik, svoj jedinstveni talenat iskoristio je kako bi proučio ustave 218 država na njihovim originalnim jezicima, međutim, kako je rekao, ni u jednom od njih nije našao kategorije koje su prisutne u ustavu BiH. Muhamed je naglasio nužnost promjene ovog modela, kao i hitne implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci“ i to tako da se u potpunosti izjednače prava onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici/e jednog od konstitutivnih naroda sa pravima koja uživaju konstitutivni narodi. Pored ovoga, Muhamed je odgovorio na pitanja iz publike koja su se ticala značaja provođenja popisa u kontekstu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, sa naglaskom na njegov pravni aspekt.

Darko Brkan, predsjednik UG „Zašto ne“, govorio je o Koaliciji protiv ustavne diskriminacije „Jednakost“, koju je osnovalo nekoliko organizacija civilnog društva iz cijele BiH i koja će zagovarati potpuno ukidanje svih vrsta diskriminacija po etničkoj osnovi u BiH. Najavio je i kampanju ove koalicije oko popisa stanovništva, pod sloganom „Za BiH protiv diskriminacije! Građanin/građanka BiH prije svega“, koja će pozivati građane i građanke BiH da svojim izjašnjavanjem na popisu pokažu neslaganje sa etničkom supremacijom i diskriminacijom koja je ugrađena u sadašnji ustavni model BiH i kao takva determinira funkcioniranje cjelokupnog bh. društva. Darko je odgovorio i na pitanja više zainteresiranih posjetitelja/ica tribine o tome kako osobe koje borave u inostranstvu mogu učestvovati u popisu, kao i o drugim tehničkim aspektima provođenja popisa relevantnim za građane/ke BiH u Oslu, iznijevši pri tom i sve bojazni koje civilno društvo i međunarodna zajednica imaju u kontekstu popisa.

Na tribini je zaključeno da popis predstavlja veliku priliku da se BiH pokrene na putu ka EU integracijama, ali i šansu za stvaranje društvene baze za prijeko potrebnu reformu državnog sistema u Bosni i Hercegovini, kojom bi se konačno ukinuli svi vidovi ustavno i zakonski potvrđene diskriminacije na etničkom principu i svi građani i građanke BiH, kao i narodi, dobili jednaka prava. Istaknuto je također da je potrebno što prije otkloniti sve mogućnosti manipulacije popisnim procesom i osigurati da sam proces i njegovi rezultati budu validni i legitimni. Građani i građanke BiH koji žive u Norveškoj su pokazali veliku zainteresiranost za popis, kao i želju da budu aktivni sudionici u popisu i tako utiču na budućnost svoje domovine Bosne i Hercegovine.