Istraživanje otvorenosti koje je obuhvatilo sve jedinice lokalnih samouprava u BiH, pokazuje da su ove institucije veoma zatvorene prema građanima_kama naše zemlje.
Prosječni rezultat svih institucija iznosi svega 34% ispunjenih indikatora.
Analiza otvorenosti urađena je na osnovu četiri principa (transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovistost). Ovi principi sadrže oko 80 indikatora koji provjeravaju da li institucije na svojim web stranicama objavljuju podatke poput: budžetskih dokumenata, finansijskih izvještaja, budžeta za građane, planova rada, informacija o nadležnostima, biografije rukovodica, informacije o zaposlenima, informacije o javnim nabavkama, javnim raspravama, antikorupcijskim politikama, podatke o radu općinskih/gradskih vijeća itd.
Monitoring je pokazao nekoliko “kritičnih tačaka”, odnosno ključnih prepreka kada je u pitanju otvorenost i transparentnost institucija kao što su neadekvatno sprovođenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, planiranje i uvid u trošenje javnih sredstava te korištenja neadekvatnih i zastarjelih načina komunikacije.
Većina institucija ne ažurira svoje zvanične web stranice, a neke institucije čak nemaju ni zvaničnu web stranicu. Manje od polovine institucija (48%) provelo je u 2019. godini neki vid javnih konsultacija/rasprava po pitanju nacrta Budžeta za tu godinu, a Budžet za građane ima samo 18 jedinica lokalne samouprave.
Zabrinjavajuća je informacija da sjednice vijeća u 98% institucija nisu dostupne javnosti putem video i audio snimaka. Saopštenja sa sjednica OV i GV se također rijetko nalaze na web stranicama institucija, a godišnji programi rada općinskih i gradskih administracija dostupni su javnosti tek u 35% jedinica lokalne samouprave. Nedostatak u davanju potrebnih informacija građanima/kama nije nadoknađen ni prisustvom općinskih i gradskih administracija na društvenim mrežama, jer ne postoji ujednačena praksa komunikacije na ovakav način.
Indikativno je da lokalni nivo nije pretjerano zainteresovan ni za saradnju i odgovaranje na upite. Naime, tokom istraživanja U.G. “Zašto ne” dostavilo je svim jedinicama lokalne samouprave upitnik sa nekoliko pitanja, a odgovor je stigao od samo 36 institucija.
S druge strane, postoje i institucije koje više od drugih ulažu napore kako bi se građani pravovremeno informisali o podacima od društvene koristi. Općine koje su zadovoljile najveći postotak ispunjenosti indikatora su: Općina Stari Grad Sarajevo čiji rezultat iznosi 67%, Grada Tuzla (60%), Grada Bijeljina (59%), Općine Ilijaš (58%) te Općine Tešanj sa rezultatom od također 58%.
Napominjemo da transparentnost, otvorenost i odgovornost u dobrom upravljanju predstavljaju osnovne preduslove kvalitetne lokalne samouprave i ne oni smiju biti tretirani kao “poklon“ građanima/kama.
ANALIZA SVIH LOKALNIH SAMOUPRAVA dostupna je na LINKU.
Analiza otvorenosti lokalnih samouprava je rezultat opsežnog istraživanja baziranog na metodologiji razvijenoj na osnovu standarda i preporuka brojnih međunarodnih institucija kao što su: Access Info Europe, EU, OECD, OGP, SIGMA, World Bank, a kreiranoj u sklopu ACTION SEE mreže.
