Koalicija Jednakost, koja broji 24 organizacije civilnog društva i Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“ koja okuplja 36 članica civilnog društva, smatra da je jučerašnja odluka Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kojom se preciziraju rokovi i nosioci aktivnosti u implementaciji presude „Sejdić-Finci protiv BiH“, bitan korak za BiH na evropskom putu.
Ovo je prvi put da, nakon što je cijeli proces implementacije presude blokiran zahtjevima za još veću podjelu i diskriminaciju, možemo očekivati rješavanje ovog pitanja.
Činjenica da je odluku podržalo 28 parlamentaraca i parlamentarki daje osnovu za optimizam da je među velikom većinom poslanika i poslanica u Parlamentu BiH sazrela odlučnost za promjene Ustava BiH u smislu rješenja ovog pitanja, kao i da su političke snage koje su godinama blokirale ovo pitanje, ostale usamljene u svojim namjerama. Nadamo se da će se u narednih 90 dana, koliki je rok koji je Parlamentarna skupština dala Vijeću ministara BiH da pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi Prijedlog izmjena i dopuna Ustava Bosne i Hercegovine kojim se osigurava primjena presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, pokrenuti jedna konstruktivna javna rasprava kako bi konačno rješenje bilo što kvalitetnije i efikasnije.
Koalicija Jednakost poziva Parlamentarnu skupštinu BiH da nastavi sa ovim procesom i da se što prije na sjednici Predstavničkog doma nađe prijedlog izmjena i dopuna Ustava BiH koji će implementirati u potpunosti odluku Evropskog suda za ljudska prava. Ovim putem Koalicija Jednakost želi da podsjeti na principe za rješavanje presude „Sejdić-Finci protiv BiH“ za koje smatramo da bi trebali biti ključni principi u razmatranju rješenja, a kojima bi se ujedno zadovoljile i presude u slučajevima „Zornić“ i „Pilav“:
- Građanima i građankama BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici/e jednog od konstitutivnih naroda omogućiti jednaka prava u smislu pasivnog biračkog prava, kao i drugih prava koja iz toga proizilaze;
- U kreiranju rješenja, izjednačiti prava konstitutivnih naroda građana i građanki koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici/e konstitutivnih naroda, i u smislu brojnosti predstavnika/ca, i u smislu učešća u donošenju odluka;
- Pripadnicima/ama konstitutivnih naroda omogućiti jednaka prava u smislu pasivnog biračkog prava, kao i drugih prava koji iz toga proizilaze, ukoliko su im ista uskraćena.
Na kraju, pozivamo i predstavnike/ce civilnog društva, međunarodne zajednice, medija, kao i sve građane BiH, da se uključe u ovaj proces, jer narednih par mjeseci mogu biti presudni, kako za ukidanje diskriminacije u BiH, tako i za njenu evropsku budućnost.
