Koje su mjere poduzete da Sarajevo i ove zime ne bude na listi najzagađenijih gradova svijeta?

Niz faktora utiče na višedecenijski problem zagađenosti zraka u Sarajevu – od faktora na koje se ne može uticati, kao što je geografski položaj ovog grada, do faktora uzrokovanih ljudskim aktivnostima, kao što su saobraćaj, zagrijavanje objekata, izgradnja visokih zgrada. I dok se posljednjih godina Sarajevo može vidjeti na listama najzagađenijih gradova svijeta, i dalje izostaju konkretniji i krupniji potezi vladajućih kako bi se pristupilo rješenju ovog problema. Iako se na javni poziv za subvencioniranje zamjene peći na ugalj javio veliki broj građana/ki Kantona Sarajevo, tek je njih 817 zadovoljilo postavljene kriterije, od čega je za 77 građana/ki odobrena subvencija. Novim javnim pozivom obezbijeđena su sredstva za dodatnih 500 aplikanata, no zabrinjavajuće je da, prema određenim procjenama, oko 30.000 domaćinstava u Kantonu Sarajevo koristi ugalj i druga čvrsta goriva za grijanje.

FOTO: balcanicaucaso.org
FOTO: balcanicaucaso.org

Jedan od niza problema s kojim se Sarajevo susreće je i višedecenijski problem zagađenja zraka, naročito u zimskim mjesecima. I dok značajnije poboljšanje kvaliteta zraka nije moguće postići bez sistemskog i strateškog pristupa rješenju ovom problemu, nema naznaka da će se uskoro ozbiljnije pristupiti njegovom rješavanju te se nastavlja s prebacivanjem odgovornosti s jednog na drugi nivo vlasti, a građani/ke Sarajeva svoj grad jako često mogu vidjeti na vrhovima ljestvica najzagađenijih gradova svijeta.

Kako potvrđuju izvještaji nadležnih institucija, kao najozbiljniji problem kada je u pitanju zagađenost zraka predstavlja prisustvo PM10 čestica u zraku, koje imaju veliki broj prekoračenja granične dozvoljene količine u toku godine.

Tako je JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo u svom izvještaju za 2018. godinu identifikovala broj prekoračenja prosječnih dnevnih vrijednosti PM10 čestica u zraku, a gotovo isti problem s kvalitetom zraka u KS bio je prisutan i prethodnih godina, što potvrđuju izvještaji Zavoda za javno zdravstvo za 2017. i 2016. godinu, a koji su dostupni na web stranici www.kvalitetzraka.ba. Iz spomenutih izvještaja jasno je da su koncentracije lebdećih čestica PM10 na stanicama za praćenje kvaliteta zraka u KS, ali i drugim gradovima u FBiH, bile daleko veće od dozvoljenih. Podaci koji su objavljeni za sve mjerne stanice u Kantonu Sarajevo na međunarodnoj stranici za praćenje kvaliteta zraka aqicn.org također pokazuju da je problem prisustva PM10 čestica u zraku postojao i prethodnih godina, posebno tokom zimskih mjeseci, a to potvrđuju i podaci NVO Eko akcija.

Kvalitet zraka u Sarajevu je opasno narušen vrlo visokim koncentracijama lebdećih čestica u mjeri u kojoj ozbilno može narušiti zdravlje ljudi. Ovo se odnosi i na godišnje prosjeke i na broj dozvoljenih prekoračenja satnih, odnosno dnevnih koncentracija. Visoke koncentracije sumpordioksida su zabilježene u zapadnim dijelovima grada i prigradskih naselja gdje dolazi do prekoračenja broja dana sa koncentracijom sumpordioksida iznad propisane granične vrijednosti, dok je srednja godišnja koncentracija u okviru propisanih vrijednosti. Visoke koncentracije azotnog dioksida se samo povremeno javljaju na mjernim mjestima u najgušće naseljenim i saobraćajno najfrenkventnijim dijelovima grada. Tokom ljetnog perioda evidentne su visoke koncentracije ozona i učestala prekoračenja osmosatnih propisanih koncentracija na stanici Bjelave. Trendovi smanjenja ili povećanja koncentracija polutanata u Sarajevu u proteklom periodu nisu primjetni.

Godišnji izvještaj o kvalitetu zraka u FBiH za 2020. godinu, april 2021.

S obzirom na to da se ne radi o problemu koji pogađa samo gradske općine, već i kantonalne, Vlada KS godinama je u zimskom periodu, u pravilu, donosila odluke o interventnim mjerama i proglašenjima epizoda “Uzbuna”, “Upozorenje” i “Pripravnost”, a čija je provedba, prema zaključcima iz Izvještaja o monitoringu kvaliteta zraka u KS za 2018. godinu, tekla jako “usporeno”.

Pored toga, Vlada Kantona Sarajevo provodi i Kantonalni plan zaštite okoliša KS (KEAP) za period od 2017. do 2022. godine. Kako je navedeno u analizi stanja u KEAP-u, “na kvalitet zraka u KS djeluju emisije zagađujućih supstanci iz industrijskog, stambenog sektora i saobraćaja”.

Pored toga, kvalitet zraka ovisi od niza drugih faktora, kao što su: orografske karakteristike područja, stepen izgrađenosti prostora, meteorološki parametri, prisustvo zelenila itd. U javnom sektoru i industriji nastaju emisije sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja, a u taj sektor se svrstavaju toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Najčešći uzroci povećane emisija iz ovog sektora su: Niska energijska intenzivnost; Slabo održavanje energetskih i industrijskih postrojenja, posebno one opreme od koje zavisi emisija zagađujućih supstanci; Korištenje neadekvatnih goriva; Neusaglašenost korištenja goriva sa tipovima ložišta; Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo; Sporo uvođenje principa “čistije proizvodnje” u vođenju pogona ili postrojenja, kao i tehnološkog unaprjeđenja.

KEAP, 2017 – 2022.

Iz navedenog je jasno da na nepovoljnu sliku, kada je u pitanju zagađenje zraka u Sarajevu, utiče niz faktora, od kojih su najizraženiji povećana potreba za proizvodnjom toplinske energije za grijanje, veliki broj individualnih ložišta na čvrsta goriva, ali i saobraćaj i visoke zgrade. 

Kada je u pitanju saobraćaj, na zagađenje utiču stara prevozna sredstva (privatni i javni prevoz), a predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH Haris Muratović ističe da se u BiH, zbog starosti voznog parka, koja je u prosjeku od 17 godina, kao i tehnički poluispravnih vozila, prema procjenama stručnjaka, zagađenje iz automobila kreće od 35-40%.

Pomoćnica ministra komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Zijada Krvavac istakla je u razgovoru za Anadoliju da je “glavni problem loša regulativa u smislu registracije vozila, a pogotovo provjera emisija izduvnih gasova iz vozila, koja se vrši prilikom redovnog tehničkog pregleda”, s obzirom na to da “ekotest, koji je inače propisan federalnim pravilnikom o vršenju ekotestova, a istovremeno provjeru zahtjeva pravilnika o tehničkom pregledu vozila na državnom nivou, nisu usaglašeni”.

Moja slobodna procjena je da bi nekih 20.000 vozila, po osnovu mjerodavnog i kvalitetnog vršenja ekotesta, bilo isključeno iz saobraćaja. Novim planom interventnih mjera predviđeno je da u slučaju epizoda pripravnosti i uzbune, isključujemo vozila koja imaju standarde EURO 1, 2 i 3.

Zijada Krvavac, 23.11.2019.

Pažnju javnosti tokom protekle godine privukla je i “Studija urbanih ventilacionih koridora i utjecaja visokih zgrada u Kantonu Sarajevo”, koja je prvi put predstavljena na jesen 2019. godine, a kako je tada saopćeno, studiju je izradio WS Atkins International Limited, u okviru pripreme Zelenog akcionog plana za Kanton Sarajevo, finansiranog iz grant sredstava Vlade Japana, uz provedbu putem EBRD-a.

Zaključak studije je da prisustvo visokih zgrada u blizini koridora umanjuje propusnost vjetra, što reducira dotok svježeg zraka u koridore i dalje u sarajevsku kotlinu, te se navodi da su predložene mjere usmjerene na zaštitu postojećih pravaca kojima se koridori snabdijevaju zrakom, kao i sprečavanje negativnog uticaja novih zgrada na strujanje zraka koridorima.

U studiji se također navodi da su tri najvažnija uzročnika zagađenja zraka u Sarajevu opsežne emisije zagađujućih tvari izazvane ljudskim aktivnostima (saobraćaj, zagrijavanje stambenog prostora i industrija), činjenica da se grad nalazi u kotlini okružen brdima i planinama i česta pojava epizoda temperaturne inverzije, naročito tokom zimskog perioda. 

Situacija se pogoršala u protekloj deceniji uslijed sve izraženijeg trenda urbanizacije i gradnje visokih zgrada uz glavne ventilacione pravce koje ometaju dotok svježeg zraka i umanjuju prirodnu ventilaciju. U ovoj situaciji je očuvanje zračnih koridora postalo najvažniji prioritet za organe uprave.

Studija urbanih ventilacionih koridora i utjecaja visokih zgrada u KS

Iako po objavljivanju studije nije bilo značajnijih reakcija u javnosti, nakon što je tadašnji ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Faruk Kapidžić odlučio da počne njena primjena, uslijedio je niz reakcija. Formiranjem nove kantonalne vlasti početkom 2021. godine (NiP, SDP i NS), donesena je odluka o stavljanju van snage Odluke o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridora, a aktuelni ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Enver Hadžiahmetović istakao je “da će studija biti sadržana u novom urbanističkom planu za Sarajevo”. Podsjećamo, spomenuti urbanistički plan trebao je, prema najavama kantonalnog premijera Edina Forte, biti usvojen tokom ljeta 2021. godine, no do toga još uvijek nije došlo te je Istinomjer spomenuto obećanje ocijenio neispunjenim.

Kao jedna od mjera u cilju smanjenja zagađenosti zraka pokrenut je i projekt subvencioniranja zamjene peći/kotlova na ugalj i ostala čvrsta goriva certificiranim pećima/kotlovima i toplotnim pumpama u domaćinstvima u Kantonu Sarajevo.

U septembru 2020. godine, Vlada Kantona Sarajevo, na čijem je čelu tada bio Mario Nenadić, dala je saglasnost za implementaciju pilot-projekta “Subvencioniranje zamjene peći na ugalj i ostala čvrsta goriva u domaćinstvima u Kantonu Sarajevo sa certificiranim pećima i toplotnim pumpama”.

Tadašnji ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Faruk Kapidžić, koji je prisustvovao potpisivanju Sporazuma sa UNDP-om, implementatorom projekta, istakao je da je “cilj projekta smanjenje zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo” i da se “zamjenom postojećih peći certificiranim pećima na čvrsto gorivo postižu smanjenja od oko 70 posto emisije prašine, te se doprinosi energetskoj efikasnosti proizvodnje toplinske energije i smanjenju utroška goriva i do 30 posto”. 

Cilj projekta je smanjenje zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo, posebno u prigradskim naseljima gdje su dominantni izvori zagađivanja kućna ložišta na čvrsta goriva, kroz subvencioniranje zamjene peći i malih kotlova na čvrsta goriva, prioritetno onih koji koriste ugalj za grijanje kuća, a koji su, u ogromnoj većini, neefikasni i imaju visoke emisije zagađujućih materija u zrak, pogotovo sumpor dioksida i čvrstih čestica. Subvencionirat će se nabavka i ugradnja certificiranih peći i kotlova na čvrsta goriva, odnosno ogrjevno drvo i pelet, kao i nabavka toplotnih pumpi. U zavisnosti od uslova na konkretnim objektima odredit će se tip toplotne pumpe, čime će se smanjivati zagađenje zraka, ali i potrošnja energenata i troškova grijanja za građane.

Faruk Kapidžić, 21.9.2021.

U novembru 2020. godine, saopćeno je da je tadašnje Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, u saradnji s UNDP-om, započelo izradu “Strategije ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo u periodu 2021–2031”. Saopćeno je i da će izradi spomenute strategije prethoditi popis i izrada registra svih individualnih ložišta u Kantonu Sarajevo na GIS podlogama, koji će se provesti obilaskom naselja i direktnim utvrđivanjem vrste goriva i karakteristika ložišta, dimnjaka i načina distribucije toplinske energije.

Izrada ove strategije, između ostalog, predviđa: izračun ukupnih emisija i uticaja na kvalitet zraka svih individualnih ložišta na čvrsta goriva upotrebom disperzionog modela, analize i davanje prijedloga za unapređenje kontrole emisija, unapređenje dimnjačarskog sektora, kontrolu i certifikaciju peći i goriva koja se koriste u KS, analizu izloženosti stanovništva, mjere energetske efikasnosti u individualnim objektima, unapređenje i izmjene zakonske regulative u cilju poboljšanja kvaliteta zraka u KS, itd. Na osnovu analiza stvarnog uticaja na kvalitet zraka, ovom strategijom će se predložiti set mjera grupisan u tri scenarija, te će biti provedena analiza efekata smanjenja emisija svih pojedinačnih mjera i procjena potrebnih sredstva za implementaciju. Prilikom odabira i predlaganja mjera uzimat će se u obzir iskustva i najbolje prakse zemalja EU, ali i lokalne prilike i mogućnosti. U konačnici, ova strategija će dati jasne pravce djelovanja, potrebne aktivnosti i sredstva, kako bi se sistemski riješili problemi zagađenja u zimskom periodu uzrokovani emisijama iz individualnih ložišta.

Saopćenje Vlade Kantona Sarajevo, 11.11.2020.

Početkom 2021. godine, otvoren je Javni poziv za subvencioniranje zamjene peći/kotlova na ugalj i ostala čvrsta goriva certificiranim pećima/kotlovima i toplotnim pumpama u domaćinstvima u Kantonu Sarajevo, a kao jedan od najbitnijih ciljeva ovog projekta navodi se smanjenje zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo, posebno u dijelovima kantona gdje je kvaliteta zraka III kategorije, kao i stvaranje preduslova za uspostavljanje održivog modela za podršku zamjene necertificiranih kotlova i peći u budućnosti. Pored poboljšana kvaliteta zraka, kao drugi ciljevi navode se i smanjenje potrošnje uglja i ogrjevnog drveta za grijanje domaćinstava, povećanje efikasnosti proizvodnje toplinske energije za grijanje, smanjenje troškova za grijanje domaćinstava, promocija dobre prakse za grijanje domaćinstava i stvaranje preduslova za uspostavljanje održivog modela za podršku zamjene necertificiranih kotlova i peći, razvoj tržišta certificiranog peleta te razvoj tržišta certificiranih kotlova.

U spomenutom javnom pozivu saopćeno je da će se prelazak na korištenje peći/kotlova na pelet subvencionirati iznosom do 70% od iznosa ukupnih troškova ili maksimalnim iznosom do 5.000 KM po korisniku, dok će se prelazak na grijanje pomoću toplotnih pumpi subvencionirati iznosom do 40% od iznosa ukupnih troškova ili maksimalnim iznosom do 7.000 KM po korisniku.

Nakon što je javni poziv okončan, iz nadležnog ministarstva saopćeno je da je interes građana za učešće u ovom projektu bio velik te da je podneseno 2.610 aplikacija.

U aprilu 2021. godine saopćeno je da je 817 aplikanata ispunilo uslove javnog poziva, a da je, uzevši u obzir raspoloživa sredstva za subvencioniranje, za 77 aplikanata odobrena subvencija za zamjenu peći/kotla na čvrsto gorivo s certificiranom peći/kotlom na pelet.

U septembru 2021. godine saopćeno je da, uslijed velike zainteresovanosti građana za subvencioniranje zamjene peći, Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i Vlada Švedske u jednakim omjerima ukupno izdvajaju 2,9 miliona KM za zamjenu peći na ugalj i ostala čvrsta goriva, a sve s ciljem smanjenja zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo, posebno u naseljima gdje su dominantni izvori zagađivanja kućna ložišta na čvrsta goriva. 

Iz Vlade Kantona Sarajevo također je saopćeno da, prema informacijama kojima se trenutno raspolaže, oko 30.000 domaćinstava u Kantonu Sarajevo koristi ugalj i druga čvrsta goriva za grijanje, a najveći broj individualnih ložišta nalazi se na području općina Novi Grad, Ilidža i Ilijaš.

Preuzeto sa zvanične web stranice Vlade Kantona Sarajevo

Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Enver Hadžiahmetović istakao je kako je Vlada KS zbog velikog interesovanja i oko 2.500 aplikanata za učešće u ovom projektu odlučila zatražiti partnere za sufinansiranje njegove proširene realizacije. Hadžiahmetović je dodao i da je oko 800 aplikanata ispunilo tražene uvjete iz ranije provedenog javnog poziva, a navedenim osiguranim sredstvima moglo bi biti obuhvaćeno oko 500 aplikanata.

U Kantonu Sarajevo, posebno u njegovim padinskim i prigradskim naseljima, za zagrijavanje kuća većinom se koriste peći na čvrsta goriva, posebno ugalj, sa sezonskom efikasnošću ispod 50%, što je izuzetno neefikasno. Certificirane peći koje će biti ugrađene u okviru ovog projekta subvencioniranja će imati efikasnost iznad 77%, što je u skladu sa zahtjevima koje zemlje Europske unije stavljaju pred svoje stanovnike. 

Predstavnica Razvojnog programa UN-a u BiH Steliana Nedera, 13.9.2021.

Preuzeto sa zvanične web stranice Vlade Kantona Sarajevo

I dok se Sarajevo bori s nizom problema koji utiču na zagađenje zraka, još uvijek nije formiran ni kantonalni centar za upravljanje kvalitetom zraka. Iako su tokom prethodnih godina učinjeni određeni koraci ka uspostavi ovog centra, ishod oko njegovog formiranja još uvijek je neizvjestan.

Krajem 2019. godine, Vlada Kantona Sarajevo, na čijem je čelu tada bio Edin Forto, imenovala je radnu grupu za izradu elaborata opravdanosti uspostave centra za upravljanje kvalitetom zraka u Kantonu Sarajevo. Tada je saopćeno da je planirano da ovaj centar, između ostalog, prati trend kvaliteta zraka, da izrađuje izvještaje i stručne podloge za prostorno planiranje, da predviđa stanje kvaliteta zraka za različite scenarije, da vrši kalibraciju matematskih modela, da prati različite doprinose izvora emisija u zrak, da daje preporuke i upozorava javnost na povećane koncentracije pojedinih polutanata, da vrši razmjenu podataka, da opslužuje web stranicu i sredstva informisanja i sl.

Početkom 2020. godine, saopćeno je da se uspostavlja centar za upravljanje kvalitetom zraka u Kantonu Sarajevo, nakon što je Vlada Kantona Sarajevo donijela zaključak kojim se prihvata elaborat opravdanosti uspostave centra za upravljanje kvalitetom zraka u Kantonu Sarajevo kao upravne organizacije u sastavu Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS. Tadašnji resorni ministar Damir Filipović istakao je da će djelatnost centra, između ostalog, biti vođenje registra zagađivača zraka, izrada bilansa i vođenje registra emisija polutanata, istraživanje strujanja zraka zbog niskih sposobnosti samočišćenja atmosfere u sarajevskoj kotlini, analiza i statistička obrada podataka vezanih za monitoring zraka, izrada karte kvaliteta zraka za područje KS, procjena utjecaja zraka na zdravlje stanovništva, predlaganje sanacionih, kao i razvojnih mjera s obzirom na to da planovi razvoja moraju uključivati dimenziju zaštite okoliša i zraka. Pored toga, Filipović je tada istakao da će ovaj centar i organizacijom edukacija kako za institucije, tako i stanovništvo, kontinuirano izvještavati javnost o kvalitetu zraka i predlagat će Vladi mjere u posebnim epizodama prekomjerne zagađenosti zraka.

Godinu kasnije, nedugo nakon što je smijenjena Vlada KS na čelu s Marijem Nenadićem i formiran novi saziv na čelu s Edinom Fortom, novoimenovani ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Enver Hadžiahmetović i njegovi saradnici održali su sastanak s članovima radne grupe koju je formirala Vlada Kantona Sarajevo 2019. godine, radi izrade elaborata o opravdanosti uspostave centra za upravljanje kvalitetom zraka u Kantonu Sarajevo. Naglašeno je da se od dana donošenja spomenutog zaključka Vlade KS do trenutka održavanja sastanka nisu poduzimale nikakve aktivnosti vezane za uspostavljanje i formiranje centra za upravljanje kvalitetom zraka KS te da “aktivnosti na formiranju ovog centra predstavljaju jedan od prioritetnih ciljeva i zadataka Vlade KS”. Jedan od mogućih problema pri formiranju ovog centra je i činjenica da je u međuvremenu Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo formirano Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, čijim je odredbama predviđeno da se u njegovom sastavu nalaze Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Uprava za stambena pitanja.

U slučaju formiranja Centra kao uprave u sastavu Ministarstva, neophodno je prethodno pristupiti izmjenama navedenog Zakona kako bi se njime predvidjelo uspostavljanje Centra kao uprave. Također bi bila neophodna izmjena odredbi Odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo, a što bi formiranje Centra prolongiralo za naredni period i to sa neizvjesnim ishodom.

Saopćenje Vlade Kantona Sarajevo, 20.1.2021.

I dok se na određene elemente koji utiču na zagađenje zraka u Sarajevu, kao što je npr. geografski položaj, odnosno činjenica da je grad smješten u kotlini i da je okružen brdima i planinama, a česta je i pojava epizoda temperaturne inverzije, ne može uticati, evidentno je da i niz drugih faktora, izazvanih ljudskim aktivnostima (saobraćaj, zagrijavanje stambenog prostora i industrija), utiče na loš kvalitet zraka. 

Ipak, ovim problemima se za sada nije pristupilo sistematski i dovoljno efikasno da bi se vidjeli određeni pomaci, a pred stanovnicima Sarajeva je još jedna zima koja će sa sobom zasigurno donijeti nove probleme u vidu zagađenja. Ako je suditi po prethodnim godinama, Sarajevo će ponovo biti na listi najzagađenijih gradova svijeta, a neažurnost vlasti da se pristupi sistemskom rješavanju ovog problema samo će produžiti agoniju stanovnika/ca u narednim godinama.

(Istinomjer.ba)

Pregled sedmice: Stare teorije zavjere i nove dezinformacije

Tokom prethodne sedmice, bavili smo se različitim dezinformacijama koje su mediji plasirali izvještavajući o aktuelnim...

Marija Cosic

Volontiranjem do novih ostvarenja

Srednjoškolci iz Bosne i Hercegovine su danas dobili mogućnost da osjete radnu atmosferu. Povodom Socijalnog dana, koji organizuje Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH),  učenici...

Selma Asceric

Pregled sedmice: Analize medijskog izvještavanja i lažne nagradne igre na Facebooku

U sedmici iza nas, analizirali/e smo načine medijskog izvještavanja o aktuelnim događajima u zemlji i regionu. Pored toga, predmet analiza Raskrinkavanja bile su i dezinformacije o vakcinama protiv...

Marija Cosic