Koliko su utemeljene tvrdnje o “nelegitimnosti” izbora novog visokog predstavnika

Imenovanje novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu izazvalo je burne reakcije, a svoje viđenje odluke Vijeća za provedbu mira (PIC) iznijeli su brojni domaći i regionalni političari, kao i diplomatska predstavništva. Istinomjer se već bavio neistinitim tvrdnjama o pravnom utemeljenju PIC-a, nedosljednim stavovima o potrebi za Uredom visokog predstavnika (OHR), a u ovog puta analizirat ćemo izjave o “nelegitimnosti” novog visokog predstavnika Christiana Schmidta.

FOTO: Angela Merkel i Christian Schmidt (christian-schmidt.de)

Piše: Emir Velić

OHR je ad hoc međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Aktuelni visoki predstavnik Valentin Inzko podnio je 27. maja ostavku na ovo mjesto, koju je prihvatio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira. Istog dana su u Sarajevu ambasadori zemalja članica Upravnog odbora PIC-a službeno imenovali Christiana Schmidta za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka.

Uslijedile su mnogobrojne reakcije, a prednjačio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je stava da visokog predstavnika mora potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a, te da, u suprotnom, on nema legitimitet:

Mi smo spremni to odbiti. Ne želimo dramatizaciju niti problematizaciju odnosa, mi nismo antidejtonska ni antiustavna strana. Mi želimo primjenu Ustava. Tražimo poštivanje međunarodnog prava i Ustava BiH koji krše međunarodni predstavnici. Na špekulativan način se pokušava doći do novog visokog predstavnika, odakle god da je. Smatramo da sve mora biti u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a i da tamo mora biti potvrđen. Ako to izostane, on za nas neće imati legitimitet.

Milorad Dodik, 2. 6. 2021.

Da je izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a, čija je Rusija stalna članica, kršenje ustaljene prakse i prepreka u njihovom odobravanju imenovanja Christiana Schmidta, saopštili su i iz Ambasade ove zemlje u BiH:

Ruska Federacija izražava svoje odlučno neslaganje s ovim imenovanjem. Ignorisanje principa konsenzusa je flagrantno kršenje ustaljene prakse izbora visokog predstavnika u BiH. S obzirom da je situacija u BiH pod nadzorom Vijeća sigurnosti UN-a u kontekstu Poglavlja VII Povelje UN-a, Ured Visokog predstavnika trebao bi prepustiti pitanje imenovanja novog visokog predstavnika i navedenu izjavu na razmatranje Vijeća sigurnosti UN-a. Nijedna imenovana osoba bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet i neće se moći smatrati Visokim predstavnikom u smislu Daytona.

Izjava Ambasade Ruske Federacije u BiH, 27. 5. 2021.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je ovim povodom početkom juna u Beogradu održao sastanak s Miloradom Dodikom, ipak nije želio potencirati činjenicu da Vijeće sigurnosti UN-a ovog puta nije dalo svoj glas o novom visokom predstavniku:

Nije bilo glasanja u Vijeću sigurnosti, ali neću da govorim o tome. Mi moramo da vodimo računa o interesima Srbije. Christian Schmidt je veoma ozbiljan čovjek, on je moj veoma dobar poznanik. Riječ je o jednom od najsnažnijih političara Njemačke. Mislim da on nije čovek koji mrzi Srbiju i srpski narod.

Aleksandar Vučić, 31. 5. 2021.

Još uvijek aktuelni visoki predstavnik Valentin Inzko stupio je na ovu funkciju prije 12 godina, a tada se Vijeće sigurnosti zaista očitovalo o njegovom imenovanju. U martu 2009. godine, ambasadori zemalja članica Upravnog odbora PIC-a su imenovali Inzka na dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, te je OHR obavijestio Vijeće sigurnosti UN-a o ovakvoj odluci. Nekoliko dana kasnije, imenovanje Inzka je potvrdilo i ovo tijelo, i to jednoglasno, uključujući podršku Rusije:

U rekordno kratkom vremenu, za svega nekoliko minuta zasjedanja, Vijeće sigurnosti UN-a sa svih je 15 glasova “za”, usvojilo rezoluciju koju su sponzorisale Austrija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Rusija, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Države. Usvojenim tekstom, u New Yorku je potvrđena odluka Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Bosni i Hercegovini, kojim se austrijski diplomata Valentin Inzko – i službeno imenuje novim visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH, s mandatom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Deutsche Welle, 26. 3. 2009.

Ipak, da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju, te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.

FOTO: Ashdownovo pismo Vijeću sigurnosti (Klix)
 

Štaviše, definisana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a. Konferencija o provedbi mira, održana u Londonu 8. i 9. decembra 1995. godine, osim što je rezultirala uspostavom PIC-a, zaključkom 18. ustvrdila je dezignaciju Bildta za visokog predstavnika “nakon konsultacija s Vladom Bosne i Hercegovine”, te pozvala Vijeće sigurnosti da se složi s ovim potezom:

Nakon konsultacija s Vladom Bosne i Hercegovine, Konferencija je odobrila imenovanje g. Carla Bildta za visokog predstavnika i izrazila zahvalnost za njegovu spremnost da preuzme ovu odgovornost. (…) Konferencija poziva Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija da pristane na imenovanje g. Bildta visokim predstavnikom.

Zaključci Konferencije o provedbi mira, 9. 12. 1995.

Vijeće sigurnosti UN-a jeste prihvatilo ovaj zaključak, čemu svjedoči rezolucija 1031 usvojena 15. decembra 1995. godine. U članu 26. rezolucije stoji da se Vijeće sigurnosti slaže sa imenovanjem Carla Bildta za visokog predstavnika:

(Vijeće sigurnosti) odobrava uspostavljanje visokog predstavnika, nakon zahtjeva strana, koji će, u skladu s Aneksom 10 o civilnoj provedbi Mirovnog sporazuma, nadzirati provedbu Mirovnog sporazuma i mobilizirati i, prema potrebi, davati smjernice i koordinirati aktivnosti uključenih civilnih organizacija i agencija, te se slaže s imenovanjem g. Carla Bildta za visokog predstavnika;

Rezolucija 1031, 15. 12. 1995.

Dakle, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, te je samim tim sporna i osnovanost izjava visokih zvaničnika o manjku legitimiteta Christiana Schmidta.

Za kraj, podsjećamo da bi rasprava o visokom predstavniku bila suvišna ukoliko bi bh. vlasti ispunile uslove neophodne za zatvaranje OHR-a, odnosno program 5+2 koji su politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utvrdili na sastanku u Bruxellessu još 2008. godine.

(Istinomjer.ba)

Projekcija dokumentarnog filma „Medijska pismenost kroz generacije“

Premijerna projekcija regionalnog dokumentarnog filma „Medijska pismenost kroz generacije“ održat će se 1. oktobra...

Emir Zulejhić

Da li ekskluzivitet upotrebe jednog jezika i pisma krši entitetske i državni ustav?

Jedna od tema koja je posljednjih dana izazvala buru u javnosti jeste usvajanje Zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma (Republika Srpska) i Zakona o upotrebi...

Amina Izmirlić

Kako stojimo u pandemiji: Rano je za poređenje ekonomskih pokazatelja

Lider Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović u medijskim istupima često ističe da su Vlada FBiH i rad njenog premijera Fadila Novalića pozitivan primjer kvalitetnog odgovora na pandemiju...

Faruk Durmišević