Korupcija u BiH: Neophodna promjena reformske paradigme

Treći izvještaj o usklađenosti propisa i postojećeg institucionalnog okvira BiH u domeni antikorupcije i borbe protiv organizovanog kriminala, pokazuje da brojni reformski procesi, koji se vode unutar ove oblasti, i pored svih uloženih napora ne doprinose smanjenju korupcije.

Analiza zakonodavnog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti pokazuje da formiranje mnogobrojnih institucija koje u svom mandatu imaju borbu protiv korupcije, ali i ukupna zakonodavna aktivnost na ovom polju, nisu dali rezultate u neutralisanju štetnih pojava korupcije.

Represivni odgovor na korupciju bilježi jednako porazne rezultate, a izvještaj pokazuje da postoji razlika između korupcije, koja se percipira kao sveprisutna u istraživanjima javnog mnjenja i u relevantnim međunarodnim izvještajima, i korupcije koja se detektuje i procesuira u praksi. Iako BiH ima robustan institucionalni okvir, koji podrazumijeva i postojanje specijalizovanih tijela za istrage, i dalje izostaju slučajevi procesuiranja  tzv. “visoke  korupcije”.

Odgovor pravosuđa, kao posebne i neovisne grane vlasti, kako se navodi u istraživanju, potpuno je izostao uprkos mnogobrojnim sredstvima uloženim u reformu pravosuđa, posebno od strane međunarodne zajednice.

Generalni prijedlozi unapređenja stanja koji proizilaze iz analize su:

• Razmotriti izmjenu reformske paradigme za  ključne sektore kao što je pravosuđe, ali i za generalni smjer javnih politika u borbi protiv korupcije – dosadašnji rezultati ukazuju na to da je potreban raskid sa dosadašnjim praksom i da politika kontinuiteta, postepenih promjena i osnaživanja postojećih mehanizama i institucija ne daje rezultate. Ideja vettinga ili posebnog nadzora nad pravosuđem, ako ne prihvaćena, mora biti periodično razmatrana na mjestima odlučivanja.
• Omogućiti jači nadzor civilnog društva u regulatornom pravosudnom tijelu, ali i na drugim mjestima (npr. u radnim tijelima zakonodavnih organa).
•  Pojednostaviti i osnažiti institucionalni okvir u borbi protiv korupcije, posebno u dijelu koji se odnosi na prevenciju.
• Uvesti posebne edukacije i posebne načine ocjenjivanja sudija, kao i tužilačkih i policijskih timova koji se bave najtežim oblicima kriminala.
• Proširiti sukob interesa na što više mogućih situacija i lica na svim nivoima vlasti kroz nova zakonodavna rješenja.

Istraživanje je provelo UG “Zašto ne” u saradnji sa partnerima iz zemalja regiona– Centrom za demokratsku tranziciju (CDT) iz Crne Gore, Centrom za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Srbije, te Metamorphozis fondacijom iz Sjeverne Makedonije. 

Cijeli Izvještaj o usklađenosti propisa i postojećeg institucionalnog okvira BiH u oblasti antikorupcije i borbe protiv organizovanog kriminala dostupan je na LINKU.