Krajnje je vrijeme da se zabrani negiranje genocida i svih ratnih zločina u BiH

Josip Grubeša, ministar pravde BiH, u intervjuu za N1 prokomentarisao je najavu Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH, da će za one koji negiraju genocid i veličaju ratne zločince tražiti da im bude zabranjen ulazak u zemlje Europske unije. Na novinarsko pitanje da li je članove HDZ-a BiH zabrinula ta informacija, Grubeša je odgovorio:

Pa nije me uopće zabrinula najava Valentina Inzka. Ja ne znam da unutar HDZ-a iko ima bilo koga da veliča ratnog zločinca ili da negira genocid.

Josip Grubeša, ministar pravde BiH, 8. 12. 2020.

Novinar je Grubeši poručio da “stiče dojam da ima amneziju”, na šta je Grubeša kazao da nije sve upratio i da tada nije bio politički aktivan, te je poručio da se na stranačkim tijelima, gdje je on bio prisutan, “nikada nije niko posebno isticao o tom pitanju”.

Podsjećamo, ratni zločinac Marko Radić ubijen je 9. 11. 2020. godine u Mostaru, a komemoraciji su prisustvovali najveći gradski i kantonalni zvaničnici HDZ-a u Mostaru i Hercegovini.

Pravosnažnom presudom Suda BiH, Radić je 9. marta 2011. godine osuđen na 21 godinu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, odnosno mučenja, zatvaranja, ubistava i silovanja u zloglasnom logoru Vojno kod Mostara, kojim je upravljao od 1993. do 1994. godine. Radić je zatim Grubeši uputio zahtjev da, kao osoba koja ima dvojno državljanstvo, Hrvatske i BiH, bude izručen zvaničnom Zagrebu u oktobru 2018. godine. Radićevom zahtjevu je udovoljeno tog mjeseca, pa je kazna, nakon prebacivanja, preinačena u 12 i po godina zatvora po hrvatskim zakonima. Početkom decembra 2018. godine Radić je pušten na slobodu.

Nije Radić jedni osuđeni ratni zločinac koji je uživao poštovanje i uvažavanje članova HDZ-a BiH. Tako je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, 2014. godine dočekao ratnog zločinca Darija Kordića kojeg je haški sud osudio na 25. godina zatvora zbog ubistva više od 100 Bošnjaka u Ahmićima kod Viteza.

U Čovićevom društvu bili su i drugi visokopozicionirani zvaničnici HDZ-a BiH – Lidija Bradara, Marinko Čavara i Borjana Krišto.

Najeklatantniji primjer podržavanja osuđenih ratnih zločinaca i odbacivanja presuda Haškog tribunala od strane visokih dužnosnika HDZ-a BiH desio se u slučaju Slobodana Praljka. Naime, Praljak je, zajedno sa Jadrankom Prlićem, Brunom Stojićem, Milivojem Petkovićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem, 2017. godine osuđen na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, sve s ciljem, kako je navedeno u presudi, “zločinačkog poduhvata stvaranja hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva”. Praljak je prilikom izricanja presude popio otrov, te je potom i preminuo. HDZ BiH i Dragan Čović su odmah poslije toga sazvali vanrednu sjednicu Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, pa je na konferenciji za medije Čović poručio sljedeće:

HNS je jedinstven oko čina presude i trebamo je prepoznati kao neprihvatljivu za nas i ona je pravno neutemeljena, neprincipijelna do kraja, rekao bih da je zločinačka prema svakom časnom predstavniku HVO-a.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, 29. 11. 2017.

Stavovi i otvoreno podržavanje presuđenih ratnih zločinaca izazvali su lavinu osuda i kritika međunarodne zajednice u našoj zemlji. Povodom Dana ljudskih prava, Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, nedvosmisleno je poručio:

Ako Bosna i Hercegovina i njene političke elite žele biti dio evropske porodice koja se zasniva na punom poštivanju ljudskih prava, trendovi poput nepoštivanja vladavine prava, politiziranja pravosuđa, negiranja ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca moraju prestati. Sve je to suprotno onome što predstavlja Evropska unija.

Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, 10. 12. 2020.

Ranije su iz Ambasade SAD-a u BiH, povodom postupaka podržavanja osuđenih ratnih zločinaca od strane HDZ-ovih zvaničnika, jasno poručili da takva politika ne postoji u civilizovanom svijetu.

Sjedinjene Američke Države snažno osuđuju sve pojedince, grupe ili organizacije koje veličaju osuđene ratne zločince ili slave ratne zločine. U zemlji koja se opredijelila za euroatlantske integracije nema mjesta za negiranje počinjenih ratnih zločina ili veličanje ratnih zločinaca. Takvi potezi vrijeđaju žrtve i nanose bol njihovim porodicama, te predstavljaju prijetnju mirnoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

Ambasada SAD-a u BiH, 13. 11. 2020.

Ponašanje, odnosno veličanje ratnih zločinaca od strane zvaničnika HDZ-a BiH, neprihvatljivo je i za ambasadu Ujedinjenog Kraljevstva u našoj zemlji.

Iz službene biografije sa stranice Vijeća ministara BiH može se vidjeti da je Josip Grubeša od 2003. godine član HDZ-a, te da je od 2011. do 2014. godine bio u Predsjedništvu ove stranke. Uzimajući u obzir sve navedeno, ne stoje njegove tvrdnje da niko u HDZ-u BiH ne veliča ratne zločince i da se na stranačkim tijelima niko nije isticao o ovom pitanju. Primjerice, doček ratnog zločinca Kordića desio se upravo 2014. godine, kada je Grubeša bio član Predsjedništva HDZ-a BiH. Sudska praksa nalaže da su sudske presude konačne i obavezujuće i one se ne komentarišu, već provode. Sve navedeno još više dobija na težini, jer zvaničnici HDZ-a BiH ističu sebe kao nositelje europskih vrijednosti u našoj zemlji.

Govoreći u kontekstu negiranja ratnih zločina i genocida u BiH, važno je i podsjetiti da je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko najavio da je spreman nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, ukoliko ga ne usvoje domaći politički zvaničnici.

Odlično poznajem raspoloženje domaćih aktera, još jednom ću podržati donošenje zakona o negiranju genocida. Sve europske zemlje imaju Zakon o zabrani negiranja holokausta, u mojoj zemlji je jedan engleski istoričar dobio tri godine zatvora jer je rekao da holokaust ne postoji.

Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, 22. 11. 2020.

Također, Inzko je u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a o stanju u BiH najavio da će zatražiti sankcije za Milorada Dodika na području Europske unije, ukoliko ne bude skinuta tabla sa Studentskog doma na Palama sa imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića. Treba istaći da je Inzko u izvještaju UN-u spomenuo i slučaj “Kordić”, nazivajući ga neprihvatljivim.

Nametanje od strane visokog predstavnika, ili eventualno usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, zakona o zabrani negiranja ne samo genocida u Srebrenici, već i svih ratnih zločina počinjenih na tlu Bosne i Hercegovine, barem u pravnom smislu, sasvim sigurno bi bio bitan korak za Bosnu i Hercegovinu.

(Istinomjer.ba)

Šta do sada znamo o vakcinaciji protiv COVID-19 u BiH?

Dok se građani brojnih zemalja u svijetu, pa tako i onih u EU, ali i regionu, vakcinišu protiv COVID-19 već nekoliko...

Dalio Sijah

U potpunosti ispunjena četiri obećanja iz ekspozea Marija Nenadića

Vlada Kantona Sarajevo, koju su 3. marta 2020. godine formirale Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB) i Demokratska fronta (DF), tokom svog mandata, koji je završen 5....

Dalio Sijah

Sa novom godinom nova obećanja

Kao i prethodnih godina, Istinomjer i krajem 2020. godine donosi pregled nekih od najupečatljivijih obećanja visokih stranačkih funkcionera i nosioca javnih funkcija, a na čiju su se realizaciju isti...

Faruk Durmišević