Nazire li se kraj blokade rada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine?
Nakon skoro pola godine blokade državnih institucija Bosne i Hercegovine od nosilaca vlasti iz Republike Srpske te nebrojenih pokušaja predstavnika/ca međunarodne zajednice i Evropske unije da se pronađe rješenje, i dalje se ne nazire kraj blokade ovih institucija. Podsjećamo, ovo je još jedna u nizu blokada Parlamentarne skupštine BiH, koja je započela 25.7.2021. godine, a rezultat je odluke i zaključaka o neučestvovanju u radu državnih institucija predstavnika/ca vlasti iz Republike Srpske.
Odluka o neučestvovanju u radu državnih institucija, kako su pojasnili/e predstavnici/e iz Republike Srpske, potaknuta je donošenjem dopune Krivičnog zakona BiH od bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Parlamentarna skupština BiH je u proteklom periodu, usprkos bojkotu rada, održala ukupno pet sjednica.
Podsjećamo, na zahtjev četiri delegata iz Kluba bošnjačkog reda naroda i jednog delegata iz Kluba hrvatskog reda naroda, Dom naroda PSBiH (DN PSBiH) održao je 8. hitnu sjednicu 29.11.2021. godine sa ciljem postizanja konsenzusa o jednoj tački dnevnog reda – informaciji Kolegija Doma naroda o razlozima blokade rada najvišeg zakonodavnog organa države BiH. U fokusu ove sjednice bilo je razmatranje obrazloženja pravnog osnova blokiranja rada ovog zakonodavnog tijela. Posljednja redovna sjednica Doma naroda PSBiH održana je 1.7.2021. godine.
Počev od kraja jula 2021. godine, do danas su zakazane ukupno četiri sjednice Predstavničkog doma PSBiH (PD PSBiH). Epilog većine zakazanih sjednica, zbog izostanka zastupnika/ca ili, pak, neusvajanja dnevnog reda zbog nedostatka etničkog glasačkog konsenzusa, bio je neodržavanje sjednica.
Na 23. redovnoj sjednici za sve usvojene tačke dnevnog reda postojala je opća, ali ne i entitetska većina, pa su iste tačke upućene na usaglašavanje Kolegiju ovog doma. Neke od tačaka dnevnog reda ove sjednice bile su Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, Izvještaj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o zahtjevu Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini.
Dvadeset peta redovna sjednica PD PSBiH nije održana zbog, kako je pojašnjeno, prijedloga dopune dnevnog reda, koja se odnosila na Prijedlog rezolucije o zaštiti ustavno-pravnog poretka BiH. Damir Arnaut (Naša stranka) predložio je dopunu dnevnog reda ovim prijedlogom, a Prijedlog ove rezolucije došao je od 13 zastupnika/ca iz pet parlamentarnih stranaka, čiji su zastupnici/e većinom iz FBiH (Socijaldemokratska partija BiH, NS, Nezavisni blok, Narodni evropski savez BiH i Narod i Pravda). Rezolucija je trebala biti odgovor na odluke i zaključke Narodne skupštine RS o prenosu državnih nadležnosti na entitetske.
Zastupnik Nikola Lovrinović i zastupnica te članica Kolegija PD PSBiH Borjana Krišto napustili su prošireni Kolegij, samim tim i sjednicu, te uzrokovali nedostatak kvoruma.
Neki od donesenih zakona i izvještaja uključuju Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH, Izvještaj Komisije Kolegija PD PSBiH o nastojanju za postizanje saglasnosti o zaključcima sadržanim u Informaciji o trenutnom stanju u Izvozno-kreditnoj agenciji BiH (IGA), uzrokovanom blokadom glavnog transakcijskog računa, kao i Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2021. godinu.
Zakoni i odluke koji su doneseni unatoč blokadi nisu ponudili adekvatna rješenja na nebrojene probleme sa kojima se suočavaju građani/ke BiH. Veliki broj važnih zakona, poput Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, Prijedloga zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije ili, pak, onih koje Evropska komisija smatra prioritetnim, nisu u fokusu rada najvišeg zakonodavnog tijela Bosne i Hercegovine. Važne odluke i propisi ostaju do daljnjeg na čekanju ili su “zapeli” u parlamentarnoj proceduri, s obzirom na to da su u mandatnom periodu 2014 – 2018. održane ukupno 62 sjednice te je usvojeno samo 13 zakona.
Ovo je još jedna u nizu blokada najvišeg zakonodavnog tijela BiH u ovom mandatnom periodu.
Prva blokada, koja je trajala više od godinu i kojom je bio onemogućen rad svih bh. državnih institucija, desila se odmah nakon Općih izbora 2018, kada je Milorad Dodik (Savez nezavisnih socijaldemokrata) odbio prihvatiti Godišnji akcioni plan za NATO.
Početkom 2020. godine, započela je druga blokada zbog Odluke Ustavnog suda BiH, kojom je odlučeno da je svo poljoprivredno zemljište na području Republike Srpske državna imovina. Jedan od razloga za blokadu upravo je bilo pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.
Prijedlog člana Kolegija DN PSBiH Bakira Izetbegovića o mogućem rješenju aktuelne blokade državnih institucija odnosi se na stavljanje van snage dopune Krivičnog zakona, koju je donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, i upućivanja Prijedloga zakona o zabrani negiranja genocida i zločina protiv čovječanstva u parlamentarnu proceduru. Izetbegović je 13.10.2021. godine istakao:
Ali, mi još uvijek možemo donijeti taj zakon, staviti ovaj van snage ili zatražiti od OHR-a da ga povuče ako isti ili sličan mi donesemo u ovoj skupštini, eto to je izlaz. (…) Evo sad sam kazao, mi možemo usvojiti ovdje zakon identičan ili sličan, ili dopunjen u odnosu na Inzkov. Tu stvar smo spremni uraditi. Mislim da bi srpska strana mogla biti zainteresirana, koliko sam čuo, da se Jasenovac direktno stavi u taj zakon. Nemamo ništa protiv, a ovo ostalo je jako sužen prostor za pregovore, zato ih izbjegavam u ovom formatu.
Izvor: FENA
Ovaj prijedlog dobio je brojne kritike bh. političara, povjesničara i domaće javnosti, koja smatra da bi se na ovaj način samo unazadio proces zakonske regulacije zabrane negiranja genocida.
Među najvažnijim prioritetima vlasti u BiH svakako je i reforma Izbornog zakona.
U decembru 2009. godine, Evropski sud za ljudska prava donio je odluku u predmetu “Sejdić i Finci” protiv BiH, a po kojoj je svim građanima/kama potrebno osigurati mogućnost kandidature za Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Provođenje ove presude obezbjedilo bi se kroz promjene Ustava i izbornog zakonodavstva u BiH, a što su trebale izvršiti političke garniture u BiH.
O izmjenama Izbornog zakona BiH govori se još od 2010. godine. Najveći “zagovornici/e” spomenutih izmjena upravo su članovi/ce HDZ-a BiH, ponajviše predsjednik stranke Dragan Čović, koji se već duži niz godina poziva na diskriminatornu prirodu ovog zakona. Najspornije odredbe Izbornog zakona, kako to često Čović ističe, jesu odredbe koje se odnose na proces izbora članova/ica Predsjedništva BiH u FBiH.
Intencije o izmjenama ovog zakona intenzivirale su se nakon Općih izbora 2018. godine izborom Željka Komšića (Demokratska fronta) za člana Predsjedništva BiH ispred reda hrvatskog naroda.
Izmjene Izbornog zakona bile su u fokusu i tokom 2020. godine, kada su Čović i Izetbegović ispred HDZ-a BiH i SDA potpisali Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Ovim sporazumom određeno je da će “Stranke potpisnice ovog sporazuma usuglašeni prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH uputiti u parlamentarnu proceduru u skladu s relevantnim propisima kako bi se isti usvojio do kraja godine, koja prethodi godini u kojoj će se održati Opći izbori, poštujući činjenicu da se izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu vršiti u izbornoj godini”.
U parlamentarnoj proceduri nalaze se desetine zakona, od kojih su najprioritetnije svakako izmjene i dopune izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine.
Opširnije o prijedlozima izmjena Izbornog zakona pročitajte u Prijedlogu zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH (SDP BiH), Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Izbornog zakona BiH (Demokratski narodni savez), Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Saša Magazinović), kao i Zakonu o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (HDZ BiH i SDA).
Jedan od ključnih problema aktuelne blokade zakonodavne vlasti je i kontinuirano zagovaranje separacije BiH kako kroz prenos nadležnosti sa državnih na entitetske institucije, tako i kroz nagovještavanje stvaranja treće entitetske jedinice.
Ovakva retorika ne benefitira bh. građanstvu ni njenom razvoju i prosperitetu te dovodi u pitanje u čijem interesu rade nocioci vlasti.Ako je suditi prema usvajanju niza zaključaka i odluka u Narodnoj skupštini RS, kojima se državne nadležnosti, poput odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja, zdravstva i dr. nastoje prenijeti na entitetski nivo, bh. građani/ke ne mogu očekivati skoru deblokadu državnih institucija.
(javnarasprava.ba)