Nema vlade za radnike: DITA

dita_radnici_961339671Nakon što su godinama pokušavali/e svoje probleme riješiti pregovorima, štrajkovima, protestima, prijavama i svim mogućim sredstvima, radnici/e uništenih preduzeća iz Tuzlanskog kantona danas su pješke krenuli ka granici sa Hrvatskom, sa namjerom da napuste Bosnu i Hercegovinu. Simbolički ili ne, ovaj očajnički potez uslijedio je nakon dugogodišnje agonije radnika/ca živiničkog “Konjuha” i tuzlanske “Dite”, “Aide” i Livnice čelika, firmi koje su od nekadašnjih uspješnih proizvođača i izvoznika došle do milionskih dugova, zatvaranja pogona, isključene struje i vode, prekida proizvodnje, stečaja, te radnika/ca kojima se godinama ne isplaćuju ni plaće ni doprinosi.

U februaru ove godine, upravo je revolt radnika/ca ovih preduzeća pokrenuo val protesta koji se u samo par dana proširio daleko izvan Tuzle. Protesti su rezultirali ostavkama četiri kantonalne vlade, od kojih je jedino ostavka Vlade Tuzlanskog kantona dovela do formiranja nove kantonalne vlade, dok su sve ostale nastavile raditi “u tehničkom mandatu”.

Na posljednjoj vanrednoj sjednici Vlade TK, malo prije nego što će podnijeti ostavku, tadašnji kantonalni premijer Sead Čaušević bahato je izjavio „Ono što su radnici propustili da urade danas, a to je da sjednemo i razgovaramo kao što smo to radili više puta do sada, priliku imaju već sutra, i ja ih pozivam da to urade”. No, u tom trenutku niko više nije želio da “razgovara kao i do sada” sa predsjednikom Vlade koja nije učinila ništa za ugrožene radnike/ce.

Čaušević je otišao, a na čelo TK došao je Bahrija Umihanić, koji je od samog početka tvrdio da će prioritet nove vlade biti rješavanje nezaposlenosti, te revitalizacija uništenih fabrika. Umihanić je početkom marta čak izjavio da će pokretanje nekadašnjih tuzlanskih giganata biti uslov da uopšte preuzme premijerski mandat:

Tuzlanska fabrika deterdženata “Dita” jedan je od zastrašujućih primjera privatizacijskog kriminala u BiH. 2003. godine, na (danas ugašenom) sajtu ove firme stajala je štura i loše napisana rečenica, za koju je vjerovatno malo ko slutio da najavljuje katastrofu koja će uslijediti: “Osnovnom cilju povećanju tržišnog učešća pridružuje se cilj prilagođavanje karaktera vlasništva.” Dvije godine kasnije, “Ditu” je kupila sarajevska firma “Lora”, vlasnika Harisa Abdurahmanovića, koji je za direktora firme postavio Adnana Džidića. Nova uprava je ovako opisala preuzimanje većinskog vlasništva nad “Ditom”:

“2005. godine, “DITA” uspješno izbjegava “stečajnu kugu”. Bosanskohercegovačka kompanija “LORA” d.o.o. preuzima većinsko vlasništvo i postavlja rukovodstvo, koje starta sa novom poslovnom strategijom – u cilju potpunog regeneriranja “Dite””.

Sedam godina kasnije, dio o “potpunom regeneriranju” nestao je iz ovog opisa, budući da je Dita u međuvremenu dovedena do stečaja, nekada uspješna proizvodnja je prekinuta, a radnici/e su iza sebe imali već par godina protesta i štrajkova, bezuspješno pokušavajući da sačuvaju fabriku od propasti. U septembru 2013, kantonalni tužilac naložio je da se izvrši vještačenje i utvrdi iznos štete koja je načinjena ovom preduzeću u procesu privatizacije, u kom su, prema izvještaju MUP TK, počinjena “krivična djela nesavjestan rad u službi, zloupotreba položaja i ovlašćenja i sklapanje štetnog ugovora”. Do današnjeg dana, nijedna od sedam osoba koje su bile pod istragom nije osuđena.

Novi vlasnik “Dite” o svemu ovome oglasio se tek kada su izbili februarski protesti, optuživši Eminu Busuladžić, predsjednicu štrajkačkog odbora “Dite”, za sabotiranje proizvodnog procesa i oporavka firme. Abdurahmanović je tada izjavio da je “Lora” i nakon 2007. godine morala “nastaviti da kroz kreditna zaduženja i pozajmice finansira poslovanje Dite, jer je društvo bilo tromo, preopterećeno obavezama i nelikvidno”. No, arhiva nekadašnjeg “Ditinog” sajta pokazuje da je uprava preduzeća tada drugačije predstavljala njegovo poslovanje, hvalivši se uspješnim poslovnim rezultatima i dobijanjem certifikata ISO 9001:2000. Umjesto priče o “tromosti i nelikvidnosti”, nova uprava je tada ponosno isticala kako je “Lora” uvela novu poslovnu strategiju koja je rezultirala pokretanjem novih proizvoda, te kako je njen “Efektan, savremen pristup sveobuvatnom djelovanju fabrike (…) u kratkom periodu rezultirao visokokvalitetnim proizvodnim rezultatima, kontinuiranim porastom prodaje i širenjem tržišnih pozicija.” Pet godina kasnije, zajedno sa prekidom proizvodnje, nestao je i sajt firme sa svim hvalospjevima na račun “Lore”, čije je vlasništvo nad “Ditom” konačno uništilo ovu fabriku.

Za sve to vrijeme, na proteste radnika/ca nije reagovala nijedna od nadležnih institucija. U kratkom filmu “Glas Dite“, Emina Busuladžić navodi kako su se od početka borili ne samo sa lošim vođenjem firme od strane novog direktora, već i sa institucijama koje su ignorisale sve njihove apele i zahtjeve.

Kada je, nakon februarskih protesta, preuzeo dužnost premijera TK, Bahrija Umihanić je vrlo uvjereno govorio o tome da se “Dita” može oporaviti ako joj se osigura plasman proizvoda na tržište i najavljivao da će Vlada TK napraviti upravo takav dogovor sa trgovinskim lancem “Bingo”. Krajem marta, Umihanić je najavio formiranje stručnog tima koji će “dijagnosticirati stanje i predložiti mogućnost rješenja problema “Dite””, sa ciljem da se postepeno pokrene proizvodnja, a zatim i pronađe strateški partner.

Prva sjednica Vlade TK održana je 31.3.2014, a na njoj su formirani timovi za razmatranje zahtjeva građana/ki sa februarskih protesta, među kojima su značajno mjesto imali upravo zahtjevi za rješavanjem nagomilanih problema tuzlanskih preduzeća. Od tada je Vlada TK održala ukupno 62 sjednice (35 redovnih i 27 vanrednih), od kojih se tek na 15-tak sjednica govorilo o preduzećima kao što su “Dita”, “Konjuh” i “Aida”.

Programi revitalizacije ”Dite” i ”Konjuha” koje su izradili stručni timovi, usvojeni su u maju, na 6. sjednici Vlade. Tada je objavljeno da će kantonalna vlada preuzeti većinski paket dionica firme „Lora” d.o.o. Sarajevo u vlasničkoj strukturi kapitala Industrije deterdženata “Dita” za ukupnu protuvrijednost od 1,00 KM. Nakon što je kantonalna skupština odobrila ovaj plan, Vlada TK je na 10. sjednici, održanoj u junu, objavila da je usvojeno Pismo namjere kojim obavještava vlasnika “Lore” o namjeri i spremnosti za preuzimanje 256.700 dionica, to jest 84 % vlasničke strukture “Dite”. Najavljeno je da će se za ovaj postupak pribaviti  mišljenja Kantonalnog pravobranilaštva, Ureda za Zakonodavstvo i Agencije za privatizaciju Tuzlanskog kantona.

Na 16. sjednici Vlade TK, održanoj u julu 2014, donijet je prijedlog Odluke o izboru privrednog društva za intervencije u privrednim društvima iz hemijske industrije, prema kojoj se predviđa izvršenje “ulaganje novčanih sredstava, shodno izraženim namjenama od strane „Dita” Industrija deterdženata DD Tuzla kupovinom većinskog paketa dionica od vlasnika „LORA” D.O.O. Sarajevo, sanacijom i restrukturiranjem privrednog društva i finansijskom pomoći privrednom društvu u poteškoćama.”  U avgustu je usvojena odluka Vlade TK da se izdvoji 25.000 KM “za izradu revizorskog izvještaja za dd, DITA” Tuzla za 2012. godinu, 2013. godinu i za period I-VI 2014. godine te za usluge brokerske kuće, troškova Registra vrijednosnih papira, troškova ovjere i rezervacije i troškova SASE.”

U oktobru je objavljena Informacija Vlade Tuzlanskog kantona o hronologiji aktivnosti revitalizacije privrednog društva Dita d.d. Tuzla, koji je Vlada usvojila na sjednici održanoj 9. septembra. Vlada je na sjednici zaključila da “Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva smatra da Vlada Tuzlanskog kantona treba nastaviti realizaciju Zaključka Skupštine Tuzlanskog kantona i potpitisati ugovor sa „LORA” d.o.o. Sarajevo o kupoprodaji dionica, kao i sa Brokerskom kućom koja će navedeni ugovor realizovati” i najavila da će nastaviti aktivnosti na revitalizaciji ove fabrike. No, sama Informacija ukazuje da je Vlada TK već tada morala znati da ovaj plan neće biti realiziran, jer se u pomenutoj Informaciji i sama ogradila od obećanog preuzimanja “Ditinih” dionica. U svom je zaključku, naime, Vlada TK navela da će:

“Nastaviti sa realizacijom odluke Skupštine TK od 25.7.2014. godine – kupiti dionice privrednog društva DITA d.d. pod uslovom da dobije:

  1. Eksplicitno pozitivno mišljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade TK
  2. Eksplicitno pozitivno mišljenje Kantonalnog pravobranilaštva
  3. Eksplicitno pozitivno mišljenje Ministarstva finansija Vlade TK
  4. Pozitivno mišljenje Stručnog tima o procjeni rizika kupovine dionica s obzirom na različite nalaze sudskih vještaka i revizora.

Vlada Tuzlanskog kantona će ostati dosljedna svom dosadašnjem postupanju i opredjeljenju teneće nikada donijeti nezakonitu odluku, odnosno Odluku koja ne dobije ekspicitno pozitivno mišljenje Ureda za zakonodavstvo, Kantonalnog pravobranilaštva TK i Ministarstva finansija.

Iz same Informacije jasno se vidi da su navedene institucije ili dale negativno mišljenje, ili se uzdržale od iznošenja mišljenja o prijedlogu ugovora za kupovinu dionica, no Vlada TK je na septembarskoj sjednici “zaobišla” ovaj zaključak i istakla samo pozitivno mišljenje Ministarstva energetike, industrije i rudarstva. Tako je nastavljeno davanje lažne nade radnicima i radnicama “Dite”, čak i u trenutku kada je bilo više nego jasno da od preuzimanja većinskog vlasništva nad “Ditom” neće biti ništa, zbog, kako je u Informaciji navedeno, finansijskih rizika za budžet Kantona.

Nakon ovoga, “Dita” je na sjednicama Vlade Tuzlanskog kantona pomenuta još samo jednom,krajem novembra, kada je za radnike/ce “Dite” odobreno 9.418,50 KM za uplatu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Priča oko preuzimanja većinskog vlasništva nad “Ditom” nikada se nije ostvarila, kao ni ona o pokretanju proizvodnje, uvođenju strateških partnera u ovo preduzeće i plasiranja “Ditinih”, nekada više nego uspješnih, proizvoda u prodavnice “Binga”.

Početkom novembra, Bahrija Umihanić podnio je ostavku na mjesto premijera Tuzlanskog kantona, ne ispunivši nijedno obećanje koje je dao radnicima “Dite”. To ga, međutim, nije spriječilo da izjavi da “ne postoje opravdani razlozi za istaknute zahtjeve radnika, što svako dobronamjeran može lako provjeriti.”

Tako se i mandat premijera koji je na ovo mjesto došao nakon februarskih protesta završio jednako kao i mandat njegovog prethodnika – ostavkom, prebacivanjem krivice na prethodne vlasti i optužbama na račun obespravljenih radnika, u čijim se životima nakon februarskih protesta nije promijenilo ama baš ništa. Većina njih je i proteklih 9 mjeseci provela na ulici, protestujući i tražeći da im se omogući povratak na posao i ostvarivanje prava koja su im zakonom zagarantovana. Ništa se nije promijenilo ni u životima odgovornih za kriminalne privatizacije i uništavanje nekada uspješnih firmi – niko od njih i dalje nije odgovarao za svoja činjenja i nečinjenja.

Danas se radnice i radnici “Dite”, zajedno sa onima iz “Konjuha”, “Aide” i “Livnice čelika”, nalaze na putu ka granici sa Hrvatskom. U Srebreniku ih očekuje smještaj koji im je obezbjedio lokalni Crveni križ, kako bi prenoćili prije nego što nastave pješačenje. Kažu da ne znaju šta da očekuju kada stignu do državne granice. Ostale, poput granica zakona, pravde i osnovnog ljudskog dostojanstva, svakako su već odavno pogažene

Čelnici osam jedinica lokalne samouprave odgovorili na skoro 500 pitanja građana i građanki

Platformu Javna rasprava Lokal pokrenulo je Udruženje građana i građanki “Zašto ne” u cilju poboljšanja dvosmjerne...

Sofija Tovarovic

Korištenje big data za praćenje strateške korupcije i kleptokracije. Jačanje uloge civilnog društva i medija

Regionalna platforma za dobro upravljanje javno-privatnim partnerstvom (R2G4P) nastavila je svoje napore na povećanju kapaciteta svog civilnog društva i državnih partnera u praćenju,...

Sofija Tovarovic

YouTHink- rekli smo ne korupciji

Nismo bespomoćni nego ljuti na okruženje u kojem vlada korupcija Da li možemo sigurno prijaviti korupciju, jesmo li zaštićeni? Kako da se postavimo u slučajevima kada su u pitanju naši najbliži...

Sofija Tovarovic