(Ne)usvajanje državnog budžeta kao sredstvo političkog pritiska

I pored toga što se bliži polovina 2021. godine, usvajanja zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2021. godinu i dalje nema.

Foto: Capital.ba

Iako je još početkom januara tekuće godine predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija izrazio “uvjerenje da se do februara može očekivati usvajanje budžeta bh. institucija i međunarodnih obaveza za 2021. godinu”, njegovo obećanje ostalo je neispunjeno:

Nijedan budžet u zadnje tri godine nije donesen na vrijeme. Budžet za 2021. godinu nije na vrijeme usvojen, ali Vijeće ministara će za petnaestak dana utvrditi Nacrt budžeta i uputiti ga Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Zoran Tegeltija, 11. 1. 2021.

Podsjećamo, nakon sjednice Predsjedništva BiH, održane 12. 3. 2021. godine, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović obavijestio je javnost da je ovaj organ izvršne vlasti u našoj zemlji zatražio od Vijeća ministara BiH da u roku sedam dana dostavi novi nacrt budžeta institucija BiH, ističući, pored ostalog, da je “u budžetu potrebno ustanoviti stavku sa sredstvima za borbu protiv pandemije koronavirusa koja u ovom nacrtu nedostaje”.

Iako je istoga dana i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik ustvrdio da je Predsjedništvo “vratilo budžet na Vijeće ministara, jer nema nijedne stavke vezane za koronu”, već krajem narednog mjeseca Dodik je iznio neke druge razloge, najavljujući mogućnost da se (ne)usvajanje državnog budžeta koristi kao “politički mehanizam”.

Naime, 23. 4. 2021. godine, izjavivši “da će predstavnici Republike Srpske u zajedničkim organima morati da iskoriste sve raspoložive političke mehanizme da spriječe dalje urušavanje poljoprivrede, a jedan od načina je i blokada usvajanja budžeta zajedničkih institucija BiH”, Dodik je ustvrdio i “da je do toga dovelo neusvajanje odluka u vezi sa zaštitom domaće poljoprivredne proizvodnje na sjednici Savjeta ministara”.

Sjednica Vijeća ministara, na koju se prvi čovjek SNSD-a referisao, održana je 8. 2. 2021. godine, a tom prilikom nije postignut konsenzus za donošenje odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica Evropske unije.

Vijeće ministara BiH sa sedam glasova za i tri protiv nije postiglo konsenzus za donošenje odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica Evropske unije, nakon obavljena dva kruga glasanja.

Riječ je o mjerama koje je predložilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz zemalja Evropske unije, koje se odnose na povećanje carinske stope za 10% plus 2,5 KM po kilogramu za goveđe i 10% plus 1,5 KM po kilogramu za svinjsko meso.

Vijeće ministara BiH, 8. 2. 2021.

Nakon neusvajanja spomenute odluke koju nije podržala, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković u obrazloženju svog stava, između ostalog, navela je da Prijedlog odluke nije prošao proceduru propisanu relevantnim odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što predstavlja proceduralno kršenje tog sporazuma.

Bosna i Hercegovina kao ugovorna strana u SSP ima pravo preduzimati mjere propisane odredbama sporazuma i/ili domaćim propisima u za to predviđenim situacijama. Preduzimanje bilo kakve “odbrambene trgovinske mjere”, u skladu s pravilima i principima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na kojima počiva i SSP, uvijek podrazumijeva iniciranje ili provođenje konsultacija s drugom stranom.

Bisera Turković, 11. 2. 2021.

Ustvrdivši pritom da u slučaju Prijedloga odluke za uvođenje carina za određene proizvode porijeklom iz EU nisu vođene konsultacije sa Evropskom unijom, da konsultacije nisu inicirane ni nakon što je prijedlog za donošenje odluke postao javan, te nakon što su pristigle prve reakcije iz EU, ministrica Turković je dodala da “član 30. SSP-a, na koji se Prijedlog odluke poziva, predviđa mogućnost uvođenja mjere u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu ili domaćih regulatornih mehanizama, pod određenim uvjetima”. Nakon što je konsultovao sadržaj SSP-a, Istinomjer je navedenu tvrdnju ministrice Turković ocijenio istinitom.

Međutim, nakon predsjednika SNSD-a, još jedan član te partije i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH Staša Košarac krajem maja 2021. godine izjavio je da nakon što su, kako se navodi, ministri iz Federacije BiH u dva navrata odbili njegov prijedlog da se uvedu prelevmani i carinske stope na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz zemalja EU, biti odgovoreno iz Republike Srpske:

Neusvajanje budžeta BiH je jedan od modela. Mislim da bi time poslali jasnu poruku da nećemo odustati, da želimo da zaštitimo našu proizvodnju i naše kapacitete.

Staša Košarac, 29. 5. 2021.

I zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (ZD PSBiH) Snježana Novaković Bursać (SNSD), ustvrdivši da je “prosto nevjerovatno da je neko u ovakvim vremenima protiv zaštite domaće proizvodnje ne samo u Srpskoj već se to odnosi na mjere koje su trebale biti primijenjene u cijeloj BiH”, najavila je mogućnost poduzimanja mjera “putem budžeta”:

Mislim da ćemo još razmisliti o mjerama koje se mogu preduzeti putem budžeta ili usvajanje nekih drugih akata.

Snježana Novaković Bursać, 29. 5. 2021

Da nije prvi put da se (ne)usvajanje budžeta na državnom nivou koristi kao mehanizam političkog pritiska, svjedoči i izjava predsjednika HDZ-a BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH) Dragana Čovića, data krajem marta 2020. godine.

Komentarišući tom prilikom usvajanje Odluke o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije članova Centralne izborne komisije BiH, koju je nešto ranije donio Zastupnički dom PSBiH, Čović je ustvrdio da je sve to “napravljeno protuustavno i nezakonito”.

Na pitanje novinara šta će biti s tom odlukom, Čović je imenovanje novih članova CIK-a stavio u kontekst donošenja Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu, te, pored ostalog, odgovorio:

To će se morati promijeniti i neće živjeti. Takva je odluka ponovno narušila partnerski odnos. Tada sam gospodinu Izetbegoviću otvoreno poručio da je završilo naše partnerstvo. Stigao je odgovor da nije smijenjen Hrvat. Poručio sam pak da nije u pitanju Hrvat, nego način kako se vodi politika. U tome ne želim sudjelovati i za mene je završeno. Dok ova kriza traje, nastojat ćemo primiriti odnose, ali bez ove promjene neće biti ni proračuna.

Dragan Čović, 23. 3. 2020.

No, krajem jula 2020. godine, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, dok je sastav CIK-a BiH ostao isti, te Čovićevo obećanje ipak ostalo neispunjeno.

Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine u svom članu 10. nalaže da Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za narednu godinu treba biti usvojen 31. 12. 2021:

(1) Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine sadrži budžet sačinjen u skladu s članom 8. ovog zakona i odredbe koje reguliraju specifičnosti izvršenja budžeta u tekućoj godini.

(2) Vijeće ministara obavezno je Predsjedništvu Bosne i Hercegovine podnijeti Nacrt Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za narednu godinu najkasnije do 15. oktobra tekuće godine. (3) U skladu s vlastitim poslovnikom, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dužno je podnijeti za narednu godinu Prijedlog Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine do 1. novembra tekuće godine.

(4) Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine razmatra Prijedlog Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine koji podnosi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, i u skladu s vlastitim poslovnikom usvaja Zakon o budžetu do 31. decembra tekuće godine.

Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, član 10.

Kao što je to bio slučaj i prošle, i ove godine rok za usvajanje državnog budžeta dobrano je probijen, te se ponovo koristi kao mehanizam političkih pritisaka. Odgovornosti za nepoštivanje člana 10. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine nema, a građani BiH su ti koji najviše trpe, slušajući istovremeno poruke da se sve radi u njihovom najboljem interesu.

(Istinomjer.ba)

 

Zastrašujući izostanak reakcije i neistine Avaza o prijetnjama Raskrinkavanju

Umjesto izvinjenja i jasnog očitovanja o tome šta će poduzeti da ovakvo ponašanje sankcioniraju i spriječe njegovo...

Alisa Karović

Prijetnje urednika portala Dnevni avaz redakciji Raskrinkavanja: “Zapamtit ćete me kad vam dođem, raznijet ću vas!”

Evelin Trako, izvršni urednik portala Dnevni avaz, prijetio je danas novinarima/kama redakcije Raskrinkavanje da će ih “raznijeti”. Trako je u četvrtak (10.6.) na društvenoj mreži Facebook...

Emir Zulejhić

O vojnoj vježbi koja nije NATO

Vojna vježba, koja se održava od 17. maja do 2. juna 2021. godine, tema je o kojoj se govori u javnosti od kada su vojnici i oprema američke vojske počeli pristizati u Bosnu i Hercegovinu sredinom...

Biljana Livančić-Milić