O tužbama koje su dovele do blokade računa KJKP GRAS

Ni punih šest mjeseci nije prošlo od kada je potpisan, kako ga je nazvao tadašnji premijer KS-a Mario Nenadić, “historijski sporazum” Vlade Kantona Sarajevo i KJKP GRAS, ovom gradskom preduzeću blokiran je račun, što je uzrokovalo obustavu isplata plata za januar i februar, te prijetnju radnika štrajkom. U ovoj analizi sagledat ćemo faktore koji su doveli do toga da tužbe radnika prema GRAS-u blokiraju račun ovoj javnog preduzeća.

Ilustracija; Foto: Klix

O aktueliziranim problemima ovog javnog preduzeća 25. marta govorio je ministar saobraćaja KS-a Adnan Šteta prilikom gostovanja na televiziji N1

Blokiran je račun na iznos od 8,2 miliona KM na ime tužbi radnika GRAS-a prema GRAS-u. Znači, od oktobra prošle godine do jučerašnjeg dana isplaćeno je 12 miliona i još osam miliona je blokirano. KS je u budžetu za 2021. godinu obezbijedio sva neophodna sredstva za GRAS i za javni prevoz (…) Međutim, ove tužbe, koje su nam došle sada na naplatu, nisu bile planirane u budžetu, nisu dio Sporazuma koji je prošla vlada potpisala sa GRAS-om (…) 12 + 8, nije to kraj. Nemamo tačne procjene advokata i uprave GRAS-a, međutim, prema nekim informacijama koje imamo na bazi cirka 1.090 predmeta koji su trenutno u obradi, te tužbe bi mogle ići do 60 miliona konvertibilnih maraka. (…) Te su tužbe posljedica Kolektivnog ugovora iz 2006. godine, gdje je tadašnja uprava i vlada, koja je bila aktuelna, napravila jedan novi kolektivni ugovor koji se ticao GRAS-a, gdje je trošak plata, koji je u tom momentu bio na godišnjem nivou 20 miliona KM za cca. 2.000 radnika, digao na 55 miliona, znači, skoro tri puta ga je digao. Sve kasnije uprave nisu ispoštovale taj kolektivni ugovor, jer nije bilo realno da se on ispoštuje i radnici su tužili na bazi toga. I evo sad, nakon 15 godina, nama tužbe dolaze na naplatu. 

Adnan Šteta, 24. 3. 2021.

Dan kasnije, na sjednici Vlade Kantona Sarajevo razmatrana je informacija o tužbama radnika KJKP GRAS protiv ovog preduzeća u vezi sa primjenom Kolektivnog ugovora za komunalnu djelatnost iz 2006. godine. Tim povodom, Vlada KS-a je zaključkom zadužila Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS-a da izvrši ciljanu reviziju postupaka zastupanja KJKP GRAS.

Vlada je od strane grupe radnika ovog preduzeća informisana da postoje sumnje da su namjerno ili nemarom, nestručno vođenim postupcima od strane ranijih uprava preduzeća pred sudom utvrđeni pa i dosuđivani tužbeni zahtjevi u iznosima višim nego što bi po obračunu trebali biti.

Saopštenje, Vlada KS-a, 25. 3. 2021.

Kolektivni ugovor iz 2006. godine

Premda je Šteta u svom obraćanju kazao da je riječ o ugovoru koji se ticao GRAS-a, zapravo je riječ o Kolektivnom ugovoru o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti komunalne privrede FBIH (Sl. novine FBiH 48/06) koji je stupio na snagu početkom septembra 2006. godine. U članu 92. ovog ugovora navodi se da se kantonalnim kolektivnim ugovorima u oblasti komunalne privrede ne mogu ugovarati manja prava nego što su utvrđena ugovorom na federalnom nivou. 

Prema informacijama iz medijskih izvještaja sa početka 2007. godine, Sindikat radnika GRAS-a je o Kolektivnom ugovoru razgovarao sa mandatarom za sastav Vlade KS-a Samirom Silajdžićem, jer je Vlada predvođena Denisom Zvizdićem bila u tehničkom mandatu. 

Iako je Sindikat GRAS-a na preksinoć održanom mirnom protestu poručio kantonalnoj vladi da će 31. januara započeti generalni štrajk ukoliko ne bude sazvana vanredna sjednica radi što bržeg rješavanja nagomilanih problema u ovom preduzeću, mandatar Vlade KS Samir Silajdžić u izjavi za „Dnevni avaz“ ističe kako od zasjedanja neće biti ništa. Vlada KS je u tehničkom mandatu i kao takva ne može donositi nikakve odluke.

Dnevni avaz, 13. 1. 2007.

Sindikat radnika GRAS-a je, nakon dogovora sa Silajdžićem, odlučio da ne organizuje najavljeni štrajk.

Nakon višesatnog sastanka tokom četvrtka i petka Sindikat radnika KJKP Gras odlučio je da ne organizuje najavljeni štrajk 31. januara, jer su postignuti određeni dogovori između menadžmenta ovog preduzeća i mandatara za sastav Vlade KS Samira Silajdžića, potvrdio nam je Emir Muminović, predsjednik Sindikata Grasa. “Dogovorili smo određene pojedinosti oko plana poslovanja za ovu i narednu godinu, a samim tim o ispoštovanju potpisanog kolektivnog ugovora.”

Oslobođenje, 27. 1. 2007

Međutim, Kolektivni ugovor, iako potpisan, nikad nije u potpunosti ispoštovan, što je bio jedan od razloga zbog čega su radnici GRAS-a stupili u generalni štrajk 6. aprila 2009. godine 

Sindikat od Vlade KS i menadžmenta preduzeća traži da budu isplaćena sva dugovanja prema radnicima u oblasti penzionog i zdravstvenog osiguranja u posljednja četiri mjeseca, pregovore o provođenju Kolektivnog ugovora, nabavci vozila i dijelovima…

Nezavisne novine 7. 4. 2009.

Za potrebe tematske sjednice Skupštine KS-a, u decembru 2011. godine pripremljen je dokument Pregled aktuelne situacije u KJKP “GRAS” d.o.o. Sarajevo sa informacijom stanja poslovanja u periodu 2000. – 2010. godina. U dokumentu se, između ostalog, ukratko navodi šta se desilo nakon korekcija plata po Kolektivnom ugovoru iz 2006. godine, koje su tada povećane za 73%, a ne skoro trostruko, kako je Šteta kazao za N1.

U odnosu na 2005. godinu, bruto plate su povećane za 73%. Povećanje plaća je dodatno pogoršalo finansijski rezultat poslovanja preduzeća u ovom periodu. Veoma niske plaće uposlenika GRAS-a u odnosu na plaće uposlenih u ostalim komunalnim preduzećima, dovele su do nezadovoljstva uposlenika koje je eskaliralo štrajkom te su uz saglasnost Sindikata, uprave GRAS-a i Vlade Kantona, od 2006. godine izvršene korekcije plaća saglasno Kolektivnom ugovoru radnika u komunalnoj privredi. Vlada Kantona je za ovu namjenu obezbijedila određenu finansijsku podršku u 2006, 2007. i 2008. godini, a u 2009. godini ova podrška je znatno smanjenja da bi od 2010. godine potpuno izostala. Zadnje povećanje plaće je izvršeno u martu mjesecu 2009. godine.

Pregled aktuelne situacije u KJKP GRAS d.o.o. Sarajevo sa informacijom
stanja 
poslovanja u periodu 2000. – 2010. godina

Plate nisu uvećane 2006. kad je stupio na snagu Kolektivni ugovor, već početkom 2007. godine, što je u kasnijim izvještajima o poslovanju ispravljeno. 

U rezimeu dokumenta navodi se da je primjena Kolektivnog ugovora godine postala najveći uzrok gubitaka, naročito zbog neracionalnog i nesistematičnog zapošljavanja, dok je pokretanje tužbi, koje i danas dolaze na naplatu, rezultat zaustavljenog povećanja plata, što nije u bilo u skladu sa Kolektivnim ugovorom koji je tada bio na snazi. 

Tužbe radnika

Informacija o pokrenutim tužbama po osnovu nepoštivanja Kolektivnog ugovora također se našla u dokumentu iz 2011. godine, kao i procjena troška po osnovu tih tužbi, koja je iz današnje perspektive bila veoma optimistična. 

Prema sudskim evidencijama preko 1000 radnika je pokrenulo tužbe protiv GRAS-a zbog neizvršenja odredbi Kolektivnog ugovora, a prosta računica govori da se radi o iznosu od cca 3 miliona KM. Broj tužbi se svakodnevno povećava. Realno je očekivati da će veliki broj tužbi biti povučen ukoliko se napravi sanacioni program (zajedno Uprava i Ministarstvo) i nizom konkretnih akcija doprinese ozdravljenju ekonomskog položaja GRAS-a.

Pregled aktuelne situacije u KJKP GRAS d.o.o. Sarajevo sa informacijom
stanja 
poslovanja u periodu 2000. – 2010. godina

U izvještajima o poslovanju GRAS-a, koje je izradio Zavod za planiranje razvoja KS, tužbe se ne spominju sve do 2014. godine, kada je navedeno da su gubici uvećani po tom osnovu za pet miliona KM, dok je prikazani gubitak za 2015. godinu iznosio 3.500.023 KM. 

Od 2015. godine na stranicama Skupštine Kantona Sarajevo objavljivani su izvještaji o poslovanju GRAS-a skupa sa revizorskim izvještajima. Tako je u izvještaju za 2015. godinu navedeno da je na ime tužbi isplaćeno 543 hiljade KM, a da je na dan 31. 12. 2015. godine iskazano rezervisanje u iznosu od 61,5 miliona KM (34,3 miliona KM glavnica + 27,2 miliona KM sudski troškovi i kamate).

Informacija da tužbe radnika GRAS-a postaju problem u medije je dospjela tek 2016. godine, kada je tadašnji premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković za Dnevni avaz kazao da „postoji mogućnost da radnici sami sebi ugase firmu, na što Vlada KS-a ne može utjecati“.

Pokazali smo ove godine šta smo sve uradili u GRAS-u i radimo niz aktivnosti da bismo popravili njihovo poslovanje. A istovremeno je tu nad nama nekoliko mačeva, prije svega, tužbe radnika, a i dugovi prema Poreznoj upravi i Upravi za indirektno oporezivanje.

Elmedin Konaković, 12. 11. 2016.

Tadašnji ministar saobraćaja KS-a Mujo Fišo za Dnevni avaz je rekao da pregovori za rješavanje problema tužbi nisu bili uspješni. 

Radnici bi mogli ugasiti svoju firmu. Pokušavali smo i pregovarati, ali nije bilo pomaka. Samo nekoliko tužbi je povučeno. Oni vrlo teško odustaju od tužbi zato što presude budu 50.000 do 60.000 maraka, što je veliki iznos i uposlenici neće da izađu ususret. Oni nisu svjesni da sijeku granu na kojoj sjede. Ovo je najveća prijetnja za 1.530 radnika GRAS-a. 

Mujo Fišo, 12. 11. 2016.

Da radnici ne žele odustati, navedeno je u drugom članku Dnevnog avaza, koji je objavljen istog dana. Predstavnici sindikata su rekli da neće odustati od tužbi, dijelom zbog činjenice da su pojedini radnici već dobili i naplatili tužbe. 

U izvještaju o poslovanju GRAS-a za 2018. godinu, koji se pred skupštinskim zastupnicima našao u junu 2020. godine, navedeno je da se protiv ovog preduzeća vodi 2.717 sudskih sporova po tužbama zaposlenih radi potraživanja iz radnog odnosa. Ukupna vrijednost tih sporova, sa sudskim troškovima, tada je iznosila 71,4 miliona KM, u što nisu uračunate kamate. 

Izvor: Izvještaj o poslovanju KJKP “GRAS” d.o.o. Sarajevo za 2018. godinu
(iznosi su prikazani u hiljadama KM)

Ovogodišnji problemi sa blokadom računa GRAS-a započeli su krajem januara 2021. godine po osnovu izvršenja rješenja o izvršenju. Predsjednik Sindikata GRAS-a Amir Muminović tom prilikom je rekao da tužbe nekontrolisano stižu mimo sporazuma koji je potpisan u oktobru 2020. godine.

Račun je blokiran na ime tužbi koje dolaze nekontrolisano na račun GRAS-a, a mimo sporazuma. Račun je blokiran već tri mjeseca. On se odblokira, pa se blokira i tako iznova.

Amir Muminović, 29. 1. 2021.

Sporazum iz 2020. godine

Blokiranje računa prethodilo je izradi Sporazuma o rješavanju problema u poslovanju preduzeća KJKP GRAS d.o.o. Sarajevo, koji su potpisali tadašnji premijer KS-a Mario Nenadić i v.d. direktor KJKP GRAS Almir Ahmetspahić.

Kako je navedeno u saopštenju za javnost Vlade KS-a, Nenadić je sporazum nazvao historijskim jer će omogućiti da GRAS u narednih deset godina postane respektabilno javno preduzeće. 

Premijer je poručio kako se radi o složenom sporazumu, u kojem sve mora da funkcionira kako je i dogovoreno, da bi se on u konačnici realizirao. Alternativa ovom sporazumu, po premijerovim riječima, je definitivan stečaj Grasa. 

Saopštenje za javnost Vlade KS-a, 5. 10. 2020.

Ovim sporazumom, GRAS se obavezao da će, u saradnji sa advokatima koji zastupaju radnike u radnim sporovima i Sindikatom uposlenika, uložiti “maksimalne napore za postizanje sporazuma sa radnicima” na način da se isplati glavnica duga u maksimalnom iznosu od 15 miliona KM tokom pet godina od dana postizanja sporazuma, uz uslov da radnici odustanu od svojih potraživanja za kamate. Sredstva za isplatu osigurao bi Kanton Sarajevo. 

Dopuna Sporazuma o rješavanju problema u poslovanju preduzeća KJKP GRAS d.o.o. 

Neizvjesnost

Radnici GRAS-a održali su 30. marta protestni skup na kojem su tražili rješavanje problema i isplatu zaostalih plata. Nakon sastanka u Vladi KS-a, sa okupljenim radnicima razgovarao je  v.d. direktora GRAS-a Senad Mujagić. 

Dva su scenarija – stečaj ili privremeno produženje života GRAS-a i radnika u narednih dva do tri mjeseca. Mi smo sada odlučili, ovdje među radnicima, da odaberemo ovu drugu opciju. Pokušat ćemo na sve moguće načine da izdejstvujemo opstanak ovog preduzeća. Morat ćemo podnijeti određene žrtve, to se prvenstveno misli u optimizaciji i reorganizaciji radnika.

 Senad Mujagić, 30. 3. 2021.

Protest je završen nakon što su radnici pristali na prijedlog Vlade KS-a da se pronađe kratkotrajno rješenje i do petka isplate zaostale plate.

Tužbe radnika nisu najveći problem GRAS-a, ali jesu jedan od nekoliko velikih problema i uzrok konkretno ovog u kojem se nalazi trenutno.  

Međutim, nije riječ o problemu koji je nastao prije pet godina, već je tada počeo ozbiljno da dolazi na naplatu. Od 2006. do danas promijenila se desetina direktora GRAS-a, smjenjivale su se vlade i ministri, premijeri dolazili i odlazili. Da li je bilo slučajeva nestručno vođenog zastupanja GRAS-a, pokazat će revizija Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom KS-a. Međutim, šteta je napravljena.

GRAS posluje sa gubitkom od 2000. godine, da bi 12 godina kasnije akumulirani gubitak dosegao iznos veći od vrijednosti kapitala. Ukupni akumulirani dug na dan 31. 12. 2018. godine iznosio je 325,7 miliona KM, odnosno 217,4 miliona KM iznad visine kapitala.

Izvor: Izvještaj o poslovanju KJKP “GRAS” d.o.o. Sarajevo za 2018. godinu 

Takvo poslovanje je zaustavilo širenje gradskog saobraćaja. U tom kontekstu, zanimljivo je spomenuti da se u Informaciji o stanju poslovanja GRAS-a 2000. – 2010. godina navodi i plan kojim se do 2020. godine trebao realizovati elektronski sistem naplate karata, tramvajska linija do Hrasnice, trolejbuska linija do Vogošće, te kupovina novih tramvaja i trolejbusa, odnosno sve ono što Istinomjer iz godine u godinu prati kroz predizborna obećanja i u većini slučajeva ocjenjuje kao neispunjeno.

(Istinomjer.ba)

Projekcija dokumentarnog filma „Medijska pismenost kroz generacije“

Premijerna projekcija regionalnog dokumentarnog filma „Medijska pismenost kroz generacije“ održat će se 1. oktobra...

Emir Zulejhić

Da li ekskluzivitet upotrebe jednog jezika i pisma krši entitetske i državni ustav?

Jedna od tema koja je posljednjih dana izazvala buru u javnosti jeste usvajanje Zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma (Republika Srpska) i Zakona o upotrebi...

Amina Izmirlić

Kako stojimo u pandemiji: Rano je za poređenje ekonomskih pokazatelja

Lider Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović u medijskim istupima često ističe da su Vlada FBiH i rad njenog premijera Fadila Novalića pozitivan primjer kvalitetnog odgovora na pandemiju...

Faruk Durmišević