Obaveza BiH je da u 2020. godini usvoji novi Zakon o javnim nabavkama

Nedostatak političke volje i angažmana nadležnih glavni su razlog sporosti usklađivanja Zakona o javnim nabavkama BiH sa EU legislativom.

Ovo je jedan od zaključaka okruglog stola na temu Izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama BiH, koji je održan 27. januara ove godine u Sarajevu u organizaciji Udruženja građana “Zašto ne“ i portala javnarasprava.ba

Učesnici okruglog stola iz Udruženja građana “Tender”, ureda Taransparency International-a u BiH, Direkcije za evropske integracije BiH (DEI) i Agencije za javne nabavke BiH su se složili da je potrebno ubrzati proces donošenja novog Zakona o javnim nabavkama BiH. 

Naime, pravila Europske Unije osiguravaju da su javne nabavke roba, usluga i radova u bilo kojoj državi članici transparentne i otvorene za sva privredna društva iz EU-a, na temelju nediskriminacije i jednakog postupanja. Europska komisija je u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH saopćila da je identifikovan čitav niz neefikasnosti, neopravdanog trošenja i nedostatka mehanizama kontrole u sistemu javnih nabavki, te podsjetila da se u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), privrednim društvima iz EU-a koja nisu osnovana u Bosni i Hercegovini “mora odobriti pristup postupcima dodjele ugovora u zemlji sa tretmanom koji nije manje povoljan u odnosu na tretman koji se dodjeljuje društvima iz Bosne i Hercegovine i to najkasnije pet (5) godina nakon njegovog stupanja na snagu”.

Prema ustavnom i zakonskom okviru, nadležnosti za javne nabavke se najvećim dijelom ostvaruju na državnom nivou. U oblasti javnih nabavki, nadležne institucije na državnom nivou su Agencija za javne nabavke i Ured za razmatranje žalbi, koje djeluje kao drugostepeno tijelo u predmetima nabavki. Zakon o javnim nabavkama je djelimično usklađen sa pravnim tečevinama EU (Acquis communautaire). 

Zakon ima za cilj osigurati poštivanje principa nediskriminacije, otvorene konkurencije, transparentnosti i jednakog postupanja. Međutim, princip nediskriminacije nije u potpunosti primijenjen jer zemlja održava sistem domaćih preferencija, a koji bi trebalo postepeno ukidati, u skladu s pravilima iz SSP-a. Nadalje, Zakon obuhvata iznimke koje nisu predviđene acquis-om.

Ono na čemu smo mi insistirali na sastancima radne grupe, ali i prijedlozima koje smo uputili kroz e-konsultacije bilo je usaglašavanje legislative sa novijim EU direktivama, razvijanje sistema u pravcu boljeg planiranja, povezivanja planova nabavki sa godišnjim i višegodišnjim budžetima; razvijanje koncepta svrsishodnosti nabavki; osnaživanje odredbi koje se odnose na sukob interesa; revidiranje modela pravne zaštite; obavezna podjela na lotove radi stimulacije učeša malih i srednjih preduzeća, ali i veće nadležnosti za institucije sistema, rekla je Milena Mastalo iz ureda Transparency Internationala u BiH.  

Rajko Kecman iz UG Tender podsjetio je da “18 amandmana na zakon”, koje je uputilo nekoliko nevladinih organizacija, među kojima je i banjalučki “Tender“, odavno “sakuplja prašinu, jer stranke koje čine sadašnju vlast na nivou BiH nisu spremne da ih usvoje”, te da trenutno važeći zakon ostavlja prostor za zloupotrebu. 

Anita Knezović iz Agencije za javne nabavke BiH, između ostalog, navela je neke od novina u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH. 

Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama BiH predlažu se izmjene i dopune koje se, između ostalog odose na definicije, nabavke koje uključuju ugovorne organe iz različitih država, izuzeća, službenika za javne nabavke, prethodnu provjeru tržišta, podjelu nabavke na lotove, uslove za početak postupka javne nabavke, ličnu sposobnost, diskvalifikaciju po osnovu sukoba interesa ili korupcije, izvještaj o postupku javne nabavke, konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda, aktivnu legitimaciju, postupak ugovornog organa po žalbi, rokove izjavljivanja žalbe ugovornom organu, te uvodi novo poglavlje koje se odnosi na inspekcijski nadzor i kaznene odredbe”, pojasnila je Knezović.

Amira Lazović, šefica Odsjeka za unutrašnje tržište DEI  podsjetila je na “14 ključnih prioriteta koje BiH ima” na svom putu ka usklađivanju svog zakonodavstva sa EU legislativom, od kojih se posebno ističe prioritet 7. koji podrazumijeva “jačanje prevencije i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, pranja novca i terorizma, prvenstveno putem usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke”. Lazović je istakla da “Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti u oblasti javnih nabavki” ali da je neophodno “usvojiti novi zakon o javnim nabavkama i uspostaviti poziciju specijaliziranog službenika za nabavke unutar ugovornih organa te osnažiti administrativne kapacitete Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi kroz povećanje broja uposlenih i odgovarajuće obuke, te učiniti proces nabavki transparentnijim”.

Prema njenim riječima potrebna je i uspostava “formalnih mehanizama koordinacije unutar Ureda za razmatranje žalbi kako bi se osiguralo dosljedno donošenje odluka od strane tri filijale”.

Nakon provedene diskusije konstatovano je da nadležne institucije još uvijek nisu dostavile Agenciji za javne nabavke BiH, koja je završila svoj dio posla oko usklađivanja zakona sa EU Direktivana, svoje mišljenje na Nacrt zakona, odnosno da su institucije prekršile Poslovnik u radu,  čije ih odredbe obavezuju da u roku od 30 dana dostave Agenciji Mišljenje, o ćemu će Agencija informisati dopisom i Vijeće ministara BiH. 

Konstatovano je i to da još uvijek postoji prostor za amandmansko djelovanje na nacrt zakona od strane zainteresovane javnosti, ali da ipak nema mjesta za pretjerani optimizam da će posao biti završen u roku, ako se uzme u obzir da bi BiH u skladu sa EU Direktivama trebala dobiti novi Zakon o javnim nabavkama u 2020. godini.

Ovaj projekat se provodi uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH.

(javnarasprava.ba)

Uživo: Praćenje dezinformacija tokom pandemije COVID-19

Ekipe "Raskrinkavanja" i "Istinomjera" svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na...

Alisa Karović

Medijske slobode u BiH na putu ka EU

Rezultati istraživanja napretka reformi u oblasti medija koje je provelo U.G. “Zašto ne”, pokazuju da već drugu godinu zaredom na bosanskohercegovačkoj scenci vladaju, politički pritisci,...

Danira Karović

Promocija platforme javnarasprava.ba u bh. gradovima

Udruženje građana „Zašto ne“ će u narednom periodu održati nekoliko uličnih akcija koje za cilj imaju promovisanje rada web stranice javnarasprava.ba, koja građanima i građankama BiH približava...

Selma Asceric