Od 425 kandidata za čelnike/ce opština i gradova, žena tek 29

Pitanje položaja žena u Bosni i Hercegovini, koje se pored ostalog ogleda i kroz njihovu nisku participaciju i uticaj u političkim procesima, sasvim sigurno bit će izazov sa kojim će se naše društvo boriti još dugo vremena. 

U svojoj analizi pod naslovom Načelničke kanditature u KS – nastavak marginalizovanja žena u bh. politici, Istinomjer je već skrenuo pažnju javnosti da bi i na narednim Lokalnim izborima 2020. godine položaj žena u političkim strankama u BiH u odnosu na muškarce mogao biti još i nepovoljniji nego ranije. 

Podsjećamo, nakon što su u Kantonu Sarajevo političke partije i koalicije ranije objavile imena svojih kandidata i kandidatkinja za načelničke pozicije u devet opština u KS, utvrdili smo da su SDA, DF, GS, SBB, stranke “Četvorke” (SDP BiH, Naša stranka, Narod i Pravda, Nezavisne bosanskohercegovačka lista) te Platforma za progres od ukupno 28 kandidatkinja i kandidata kandidovali samo četiri žene.

Ta činjenica u potpunosti je išla u prilog tvrdnjama da je pozicija žena u politici u BiH i dalje veoma loša, te da nema naznaka da bi se to u bliskoj budućnosti moglo promijeniti.

Nažalost, to se potvrdilo nakon što je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) objavila Preliminarne kandidatske liste i kandidate za Lokalne izbore 2020. godine. 

Tako od je 425 kandidata za načelnika/gradonačelnika, žena kandidatkinja tek 29, što čini 6,82% od ukupnog broja. 

Iako sam od sebe porazan, ovaj broj govori u prilog tome da se od minulih izbornih procesa u ovom kontekstu ništa nije promijenilo, te podsjećamo da je na prošlim Lokalnim izborima 2016. godine, od ukupno 417 kandidata za načelnike/ce, bilo samo 26 kandidatkinja. Tom prilikom, birači su odlučili da će načelničke funkcije u mandatu 2016- 2020. godina obavljati njih šest, i to Divna Aničić (SNSD, Mrkonjić Grad), Snežana Ružičić (SNSD, Jezero), Amra Babić (nezavisna kandidatkinja, Visoko), Mileva Komlenović (SNSD, Kalinovik), Mila Petković (SNSD, Novo Goražde) i Milka Ivanković (Zavičajni socijaldemokrati – Mile Marčeta, Istočni Drvar). 

Koliko će nakon Lokalnih izbora 2020. godine u lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini biti načelnica, i hoće li ih uopšte biti, odlučiće ponovo birači, ali onaj dio u kojem su presudne bile odluke političkih stranaka i koalicija zorno govori u prilog tome da je položaj žena u njima daleko od onoga koje ti isti politički subjekti i njihovi predstavnici godinama proklamuju.  

Činjenica da je u skladu sa podacima CIK BiH za nadalozaće lokalne izbore od ukupno 30.168 kandidata za opšinska i gradska vijeća/skupštine 12.753, odonosno 42,27% žena, može se zahvaliti samo Izbornom zakonu BiH koji u svom članu 4. 19, stav 3 nalaže:

Svaka kandidatska lista uključuje kandidate muškog i ženskog pola, koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenost polova postoji u slučaju kada je jedan od polova zastupljen s najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati pola koji je manje zastupljen raspoređuju se na kandidatskoj listi na slijedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog pola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog pola među prvih pet kandidata i tri kandidata manje zastupljenog pola među prvih osam kandidata, itd.

Izborni zakon BiH

O prisutnom dugogodišnjem kontinuitetu marginalizovanja žena na bosankosohercegovačkoj političkoj sceni uopšte, Istinomjer je i ranije posvećivao punu pažnju, između ostalog i u analizama Mizeran broj žena kao nositeljica lista na izborima 2018. godine, te Poražavajući broj žena izabranih u entitetske i državni parlament.

Pitanje položaja žena u Bosni i Hercegovini, koje se pored ostalog ogleda i kroz njihovu nisku participaciju i uticaj u političkim procesima, sasvim sigurno bit će izazov sa kojim će se naše društvo boriti još dugo vremena. 

S tim u vezi, borbu za svoju veću ulogu u procesu odlučivanja žene u Bosni i Hercegovini nesumnjivo moraju nastaviti uzimajući u obzir činjenicu da, barem kada je njihov način djelovanja u okviru političkih partija u pitanju, dosadašnji pristup očigledno ne daje zadovoljavajuće rezultate.

(Istinomjer.ba) 

Konferencija „Medijska pismenost i borba protiv dezinformacija u vrijeme pandemije“

“Zašto ne” / SEECheck mreža, u saradnji sa Asocijacijom srednjoškolaca u BiH i uz podršku Evropske unije, organizuje...

Emir Zulejhić

Uživo: Praćenje dezinformacija tokom pandemije COVID-19

Ekipe "Raskrinkavanja" i "Istinomjera" svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mrežama, te kroz izjave zvaničnika/ca. Tokom trajanja vanrednog stanja...

Admin

Izbori u Mostaru: Ko će nakon 16 godina naslijediti Ljubu Bešlića?

Kad je Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisala izbore za Gradsko vijeće Grada Mostara 20. decembra ove godine, tek tada su građani Mostara mogli da povjeruju da će se izbori uistinu i održati...

Danira Karović