Održan Forum regionalnih politika u Skoplju

Predstavnici/e UG “Zašto ne” prisustvovali/e su održavanju Foruma regionalnih politika održanom u Skoplju 7. aprila 2022. godine, koji je bio prilika za razmjenu iskustava te jačanje regionalnih partnerstava u borbi protiv korupcije na području Zapadnog Balkana.

Forum regionalnih politika održan je u sklopu projekta “Civilno društvo za dobro upravljanje i borbu protiv korupcije u jugoistočnoj Evropi: Izgradnja kapaciteta za praćenje, zagovaranje i podizanje svijesti (SELDI)”, kojeg je finansirala Evropska unija

 

SKOPLJE – Politička volja u borbi protiv korupcije je neophodna i zahtijeva snažnu odlučnost i trud države, rečeno je u uvodnim govorima na regionalnom političkom forumu “Borba protiv korupcije: Zapadni Balkan u fokusu”, održanom u Skoplju 7.4.2022. 

Allan Jones, voditelj Odjela DG NEAR (Generalni direktorat za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju) za tematsku potporu – vladavinu prava, upravljanje i sigurnost, objasnio je da se EU mnogo više usredotočuje na podizanje veće svijesti o korupciji u različitim sektorima – bilo carini, obrazovanju, transportu ili energetici. Istaknuo je da je za to potrebna politička volja koja je neophodna za borbu protiv korupcije.

“Postoji veliko očekivanje da potencijalne buduće države članice podržavaju vladavinu prava. Jasan napredak u borbi protiv korupcije ključan je za napredak u članstvu u EU. Reforme u ovom kontekstu moraju biti duboke i bez kompromisa, a jasno nam je da će samo uz integritet, transparentnost i visoke standarde ove reforme uspjeti”, kaže Jones.

Pojašnjava da je od 2018. godine, sa Strategijom za Zapadni Balkan, pojačan fokus na ove teme.

“Kroz usvajanje revidirane metodologije u februaru 2020. godine, daljnji naglasak se također stavlja na osnove – vladavinu prava, temeljna prava i demokraciju, reforme javne uprave i socio-ekonomsku stabilnost”, napominje Jones.

Što se tiče EU, Jones objašnjava da je u EU borba protiv korupcije model društva kojem članice teže, a to je ključno za vladavinu prava na kojoj se temelji zajednica EU.

“Na razini EU, Evropska komisija sistematski prati antikorupcijske mjere u svim državama članicama EU, u okviru mehanizma vladavine prava EU”, objašnjava, pritom dodajući da na globalnoj razini EU ima impresivan set alata na raspolaganju za daljnje jačanje borbe protiv korupcije.

Američka veleposlanica u Sjevernoj Makedoniji Kate Marie Byrnes napominje da je borba protiv korupcije u SAD-u prvi put postala temeljni stub nacionalne sigurnosti, dodajući da je Bijela kuća krajem prošle godine objavila svoju prvu nacionalnu strategiju za suzbijanje korupcije.

“Smanjenje korupcije jača nacionalnu sigurnost. Kada građani/ke neke nacije osjećaju da ne mogu uspjeti unutar svog sistema zbog koruptivnih praksi, vidimo opasne efekte strujanja u cijelom društvu i svijetu. Korupcija služi kao pokretač lažnih ili još nasilnijih ekstremističkih narativa”, kaže Byrnes, ističući da antidemokratske snage koriste oružanu korupciju kako bi iskorištavale slabosti i podjele unutar i među slobodnim nacijama.

Ona smatra da sveprisutne posljedice korupcije ometaju šanse države za uspješnu budućnost.

“Predsjednik Biden je to vrlo snažno shvatio kada je korupciju objasnio kao rak koji izjeda vjeru građana/ki u demokraciju i umanjuje instinkt za inovativnost i kreativnost”, kaže američka veleposlanica u Sjevernoj Makedoniji.

Ona napominje da vlade na Zapadnom Balkanu mogu uspostaviti najbolje prakse kako bi pomogle eliminirati neke od ljudskih faktora korupcije, ali da te promjene zahtijevaju političku volju.

“Nadam se da se oni koji su predani promjenama neće bojati zauzeti za ono što je ispravno bez obzira na politiku”, kaže Byrnes.

Međutim, Marko Troshanovski, predsjednik Instituta za demokraciju “Societas Civilis”, Skoplje, smatra da korupcija postaje način života.

“Korupcija postaje način na koji se stvari rade. Ljudi se počinju igrati s pravilima igre, pogotovo u okruženju u kojem nema sankcija. Ili su se odlučili igrati ili otići iz regije”, naglašava Troshanovski, ističući da je borba protiv korupcije jedna od ključnih sigurnosnih prijetnji.

Ali kako euroatlantski partneri mogu pomoći Zapadnom Balkanu u borbi protiv korupcije?

Troshanovski objašnjava kako postoji niz dokaza koji pokazuju da zemlje rade bolje u smislu dobrog upravljanja kada su pod političkim pritiskom.

“Ne samo da su jasni ciljevi i postignuća i koristi koje donosi proces proširenja EU ono što ih čini boljim već je to i pritisak i podrška koju partnerske zemlje iz euroatlantske zajednice daju u tom smislu”, rekao je predsjednik Instituta za demokraciju “Societas Civilis”.

Također napominje da je hitan početak pristupanja Sjeverne Makedonije i Albanije imperativ, ali i vjerodostojna perspektiva proširenja regije EU.

Osim toga, smatra da bi Evropska komisija i Evropsko vijeće trebali razmotriti što prije uključivanje regije u mehanizam vladavine prava EU. Troshanovski ističe da je kroz ekonomski i investicijski plan EU u idućih sedam godina regiji na raspolaganje dato 30 milijardi eura, što je, kako kaže, ogroman novac koji će ući u regiju.

“Prilično često zagovaramo da dobro upravljanje mehanizmom unutar instrumenata za preraspodjelu ovih sredstava ne uzima u obzir mnoge aspekte koji spadaju u temeljne grupe. To postaje vrlo ozbiljan rizik – to bi mogla biti zloupotreba sredstava”, kaže Troshanovski, dodajući da mehanizam dobrog upravljanja unutar investicijskog okvira Zapadnog Balkana mora uzeti u obzir uključivanje civilnog društva i think tank organizacija.

“Oni najbolje poznaju istinski problem zemlje, najbolje istinske probleme svake zemlje”, zaključuje.

Važna uloga međunarodnih partnera

Prvi panel na temu „Antikorupcijska diplomacija s transatlantskim partnerima“ predstavio je važnost međunarodnih partnera zemalja Zapadnog Balkana u borbi protiv korupcije. Sudionici su raspravljali o ulozi Evropske unije, njezinih država članica i SAD-a. Razgovarali su o ključnim prioritetima, modalitetima i daljnjim aktivnostima koje bi antikorupcijska diplomacija trebala poduzeti na Zapadnom Balkanu kako bi poboljšala situaciju u regiji

Misha Popovikj, programski koordinator Instituta za demokraciju “Societas Civilis”, objasnio je da je ideja antikorupcijske diplomacije vrlo jednostavna.

“Transatlantski partneri Zapadnog Balkana – EU, njezine države članice i SAD uložili su dosta rada u razvoj mehanizama vladavine prava, u podršku nacionalnim vladama u regiji u izgradnji otpornosti na korupciju, ali i u podržavanje civilnog društva i neovisnih medija u njihovim kapacitetima, sposobnostima i okruženju u kojem djeluju i rade. To čini jedan trougao – civilno društvo, mediji i institucije. Jedini način za održivu borbu protiv korupcije je uključiti ih sve u određenoj mjeri u saradnju”, rekao je.

Russlan Stefanov, direktor programa u Centru za proučavanje demokracije, istaknuo je da, kada je u pitanju korupcija, podaci SELDI sustava za praćenje korupcije pokazuju da postoje dva razdoblja u zemljama Zapadnog Balkana.

Prvi je od 2001. do 2016. godine, tokom kojeg je Zapadni Balkan imao 50% pad korupcijske viktimizacije u regiji, a drugi je od 2016. do 2022. godine, u kojem to nije bio slučaj. Jedan od faktora koji bi mogao pomoći u rješavanju je, prema Stefanovu, ponovno angažiranje EU u regiji uz strožu politiku uslovljavanja.

„Moramo se ponovno pozabaviti uslovima, tako da ne može biti razgovora o borbi protiv korupcije kada ne vidimo jasan napredak. Treba smanjiti financiranje, ali i obrnuti uslove – ako vidimo pozitivnu reakciju, onda ih trebamo podržati“, rekao je.

Iako je međunarodna podrška vrlo važna, istovremeno bi se morale poduzeti mjere i u zemljama Zapadnog Balkana, pa ako su se odlučile da žele biti dio EU, moraju i postupiti u skladu s tim.

“Čuli smo dosta razgovora o pripadnosti Zapadnog Balkana EU, Evropi i tako dalje, ali smo u isto vrijeme čuli i puno, posebno u vezi Srbije, da će nastaviti raditi s Kremljom. To nije moguće“, objasnio je.

Prema riječima Nikole Burazera, direktora programa u Centru za savremenu politiku, korupcija je jedno od glavnih pitanja kada je riječ o ukupnom stanju demokracije u regiji i perspektivama evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana.

Pojašnjava da je korupcija samo jedan dio brojnih problema koji su međusobno povezani – zarobljavanje države, korupcija, borba protiv organiziranog kriminala, sloboda medija itd, ali je u samom vrhu jer rezultati u borbi protiv korupcije dokaz su da neki od ostalih aspekata rade.

U borbi protiv ovog problema, Burazer napominje da su međunarodna pomoć i međunarodni partneri vrlo važni iz brojnih razloga.

“Prije svega, u osnovi, sve reforme koje se rade u zemljama ZB rade se barem teoretski zbog ulaska u EU”, kaže Burazer, dodajući da kad god vlade opravdavaju neke reforme, to je obično zbog pristupanja EU.

“Lako možemo zamisliti da bez ovog pritiska iz EU ne bismo vidjeli nikakve velike reforme kada je u pitanju borba protiv korupcije“, naglašava Burazer.

Napominje da je podrška međunarodnih partnera značajna i za organizacije civilnog društva koje u regiji imaju vrlo važnu ulogu – djeluju kao čuvari i imaju veliku ulogu u praćenju, izdavanju izvještaja u različitim područjima, a također i u zalaganju za reforme.

“To je slučaj i kada su u pitanju nezavisni mediji koji imaju vrlo važnu ulogu i uglavnom ih financiraju međunarodni partneri, EU, njezine države članice, SAD itd.”, kaže Burazer.

Reforme u području integriteta i dobrog upravljanja zahtijevaju međunarodnu podršku

Vojtech Hons, službenik za politiku i programe u sklopu sektora za vladavinu prava, sigurnost, migracije i pomirenje, DG NEAR, u Evropskoj komisiji, objašnjava da EU podržava organizacije civilnog društva na Zapadnom Balkanu, te aktivno sudjeluje u dobrom upravljanju, vladavini prava i borbi protiv korupcije.

Pojašnjava da su to područja koja su u skladu s ključnim političkim prioritetima Komisije za evropsku agendu proširenja.

“Svaka reforma u području integriteta i dobrog upravljanja zahtijeva međunarodnu podršku, ali i regionalno vlasništvo i političku volju da se sprovede – da se usvoje ključni tekstovi koji su u skladu sa standardima EU, ali i da se osigura njihova provedba”, kaže Hons.

Ističe da mobilizacija i djelovanje civilnog društva dolazi u igru ​​kao ključni element u nastojanjima da se transformiraju vladini sistemi u regiji i pomaže da se osigura da postanu otporni na korupciju.

“Uloga organizacija civilnog društva u području dobrog upravljanja ključna je za napredak Zapadnog Balkana na putu ka EU”, objašnjava Hons, dodajući da EK prepoznaje tu ulogu civilnog društva i da pruža odgovarajuću podršku.

Dodaje da EU financiranje u okviru programa IPA III ostaje posvećeno podršci civilnom društvu regije u godinama koje dolaze.

Biljana Ivanovska iz Državnog povjerenstva za sprečavanje korupcije Sjeverne Makedonije objašnjava da je međunarodna podrška važna za zemlje regije. Ona ističe da postoje brojni programi međunarodnih partnera koji pružaju podršku Sjevernoj Makedoniji.

Rovena Sulstarova iz Instituta za demokraciju i medijaciju iz Albanije navodi da je ključna antikorupcijska inicijativa u Albaniji u posljednjoj deceniji bila reforma sektora pravosuđa, uz snažnu potporu SAD-a i EU.

“Šest godina kasnije, reforma pravosuđa na papiru naširoko je ocijenjena od strane vlade i međunarodnih partnera. Reforma je utjecala na jednu trećinu odredbi albanskog ustava. U međuvremenu, u praksi je reforma pravosuđa naišla na brojne poteškoće u pogledu njezine provedbe”, kaže Sulstarova.

Pojašnjava da je reforma donijela značajne promjene – smanjio se broj sudaca i tužitelja zbog otpuštanja nakon što nisu prošli provjeru.

“Proces provjere je bio spor i kao rezultat toga negativno je utjecao na funkcioniranje pravosudnog sustava. Građani/ke su također duboko pogođeni time što su bili uskraćeni za pravdu zbog korumpiranih pravosudnih dužnosnika koji su još uvijek na funkciji, te odgađanjem suđenja zbog velikog broja dužnosnika u kabinetu”, kaže Sulstarova, dodajući da trenutno postoji na sudovima više od 9.622 predmeta

Jelena Perović, direktorica Agencije za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori, osvrnula se na proces pristupanja regije EU. Ona pojašnjava da je u slučaju Crne Gore, podrška građana/ki za članstvo u EU veća od 80%.

“To pokazuje da u Crnoj Gori građani/ke i predstavnici institucija i organizacija prihvaćaju i podržavaju vrijednosti EU. To je nešto čemu svi trebamo težiti”, napominje Perović.

Ona dodaje da se te vrijednosti temelje na vladavini prava, a kada postoji vladavina prava, postoji ekonomski razvoj i prosperitet.

Andrija Mladenović iz Centra za evropsku politiku, Srbija, objašnjava da je najvažnija uloga civilnog društva biti posrednik između građana/ki i vlade, te da civilno društvo prvenstveno treba raditi na tome da građanima/kama omogući sudjelovanje u procesima donošenja odluka i u procesu praćenja onoga što vlada radi.

“Civilno društvo treba stvoriti različite alate i mehanizme za građane/ke da to učine. Civilno društvo treba se fokusirati na podizanje svijesti o postojećim alatima koji su već razvijeni”, kaže Mladenović.

Na pitanje kako iskoristiti međunarodnu pomoć u unapređenju borbe protiv korupcije, a da pritom zadržimo odgovornost i vlasništvo, Ana Đurnić, istraživačica javnih politika Instituta Alternativa, Crna Gora, objašnjava da postoji potreba za više koordinacije i saradnje u međunarodnoj pomoći.

“Osim ovoga, ne vjerujem da imamo dovoljno ovakvih događaja koji daju sinergiju i predstavljaju zajednički pothvat ljudi i institucija koji se bore protiv korupcije, a posebno donatora koji pomažu u borbi protiv korupcije”, kaže Đurnić.

Ona smatra da postoji velika praznina u sinkronizaciji pregovaračkog procesa s EU i procesa provedbe UNCAC-a.

“Mislim da bi se ti procesi mogli spojiti i mislim da mi kao civilno društvo imamo priliku postaviti to pitanje”, zaključuje Đurnić.

Događaj je organiziran u saradnji sa Regionalnim projektom SELDI i podržan je od strane Delegacije Evropske unije u Skoplju, projekta “Borba protiv korupcije: Zapadni Balkan u fokusu” uz podršku Ambasade SAD-a u Sjevernoj Makedoniji, i USAID-om kroz projekat građanskog angažmana

Ovaj je članak objavljen u sklopu projekta “Civilno društvo za dobro upravljanje i borbu protiv korupcije u jugoistočnoj Evropi: Izgradnja kapaciteta za praćenje, zagovaranje i podizanje svijesti (SELDI)”, kojeg je finansirala Evropska unija.

 

(europeanwesternbalkans.com)

Predstavnik UG “Zašto ne” učestvovao na OSCE radionici “Jačanje watchdog kapaciteta u JIE u praćenju i istraživanju korištenja javnih sredstava putem otvorenih podataka”

Tokom 24. i 25. novembra, u Tirani (Albanija), održana je radionica pod nazivom “Jačanje watchdog kapaciteta u JIE u...

Sofija Tovarovic

Novinar Istinomjera Minel Abaz dobitnik UNICEF-ove novinarske nagrade za doprinos pravima djece

UNICEF Bosne i Hercegovine organizirao je, u srijedu, 23.11.2022. događaj na kojem su dodijeli novinarsku nagradu za prava djece. Novinar Istinomjera Minel Abaz, ovogodišnji je dobitnik UNICEF-ove...

Sofija Tovarovic

Poziv na interdisciplinarnu radionicu za studente i studentice “Parlametar: Upoznavanje s radom Parlamentarne skupštine BiH”

Udruženje građana i građanki “Zašto ne” organizuje jednodnevnu interdisciplinarnu radionicu “Parlametar: Upoznavanje s radom Parlamentarne skupštine BiH”. Cilj je radionice upoznati studente i...

Sofija Tovarovic