Održana radionica o medijskoj pismenosti u Srednjoj strukovnoj školi Tomislavgrad

Lažne ili dekontekstualizirane fotografije rasprostranjene su na internetu, a posebno na društvenim mrežama. Na pitanje kako educirati mlade ljude, koji veliki dio svog slobodnog vremena provode na društvenim mrežama, da prepoznaju ovakvu vrstu fotografija, odgovor leži u razvijanju kritičkog mišljenja i sumnje u tačnost određenog vizualnog sadržaja.

 “Vizualna pismenost predstavlja sposobnost analize i kritičkog promatranja vizualnog sadržaja, odnosno fotografija ili videosnimaka koji su objavljeni u sklopu medijskih sadržaja ili samostalno, bilo na društvenim mrežama ili drugim izvorima”, kaže Emir Zulejhić, urednik fact-checking platforme Raskrinkavanje.ba.

Zulejhić je bio predavač na radionici o medijskoj pismenosti u Srednjoj strukovnoj školi Tomislavgrad, gdje je učenicima/ama ove škole kroz praktične primjere ukazao na problem dezinformacija u medijima, posebno na društvenim mrežama, te ih učio kako ih prepoznati i oduprijeti im se. Između ostalog, Zulejhić je ukazao upravo i na problem lažnih ili dekontekstualiziranih fotografija. Kako je rekao, dobar primjer ovakvih fotografija možemo pronaći na internetu nakon ruske invazije na Ukrajinu.

“Prije nekoliko dana internetom je kružio izuzetno viralan snimak jedne djevojčice koja je stala ispred vojnika i govorila mu da ide iz njene zemlje, da je ne napada. Dosta korisnika je dijelilo taj video kao aktuelne vijesti iz Ukrajine, međutim, na prvi pogled je bilo jasno da je ljeto na snimku, da je djevojčica u majici kratkih rukava i da nema snijega niti kiše, odnosno dokaza koji bi nam rekli da je snimak iz februara u Ukrajini”, kazao je Zulejhić.

Prema riječima Zulejhića, potrebno je imati kritičko mišljenje da bismo posumnjali da nešto nije tačno, a nakon toga, važno je obratiti pažnju na okruženje, na popularnost određenog sadržaja i objave tog sadržaja u drugim medijima, a onda pomoću jednostavnih alata provjeriti njegovu istinitost. 

“Sami alati nisu dovoljni ni za medijsku ni za vizualnu pismenost iz razloga što dolaze kao drugi korak, odnosno nakon nakon prepoznavanja potencijalno sumnjivog sadržaja”, kaže Zulejhić. Problem je, kako dalje navodi, što čitatelji/ke smatraju da su fotografija ili videosnimak tačni kada vide da su dio medijskog sadržaja.

Učenici Srednje strukovne škole Tomislavgrad, Blaž Perić i Petra Šola, kažu da su sami sebi ograničili vrijeme koje provode na internetu, a da je Instagram društvena mreža na kojoj provode najviše vremena.

Perić je rekao da se na internetu susreće s lažnim fotografijama i da takav sadržaj nekada može prepoznati, a nekada ne. Naveo je primjer vijesti s fotografijom srušenih Hajdučkih vrata, za koju su i on i učenica Petra povjerovali da je vjerodostojna. Ta fotografija bila je fotošopirana kako bi se ukazalo na neodgovorno ponašanje planinara i kao upozorenje na opasnost za taj spomenik prirode.

Pedagogica Srednje strukovne škole Lucija Musić kaže kako u ovoj školi neki predmeti imaju dodirne tačke s vizualnom pismenosti, ali da se ova oblast konkretno nije obrađivala, odnosno da djeca u školi do sada nisu analizirala određenu fotografiju. Naglašava kako je takva tema jako važna.

“Ova tema proteže se kroz čitavo školovanje i srednjoškolski uzrast je naklonjen tome. Ovaj uzrast je naklonjen digitalizaciji, medijima i bilo bi dobro da se više izučava”, rekla je Musić.

Učenici/e ove škole slažu se u tome da je radionica o medijskoj pismenosti bila jako korisna za njih zbog novih načina prepoznavanja dezinformacija, tačnosti vijesti, ali i fotografija, odnosno snimaka, kao i prilike da se upoznaju s alatima za prepoznavanje tačnosti fotografija i snimaka. Učenici/e su se upoznali/e i sa time kako se odnositi prema vijestima, šta su mediji, šta je cenzura, a šta teorija zavjere.

Ova radionica je šesta po redu otkako je počeo projekat “Jačanje medijske pismenosti mladih u BiH”, koji finansira Evropska unija, a provode Mediacentar Sarajevo i BORAM. Prije Tomislavgrada, pod sloganom „Nije sve što piše istina“, radionice su održane u Sarajevu, Zenici, Banjoj Luci, Orašju i Goraždu. Njima se nastoje animirati mladi i jačati njihova medijska pismenost. Planirano je da se održi ukupno deset ovakvih radionica širom Bosne i Hercegovine.

 

(tomislavcity.com)

UG “Zašto ne” i SEE Check mreža među 500 učesnika/ca konferencije GlobalFact 9

GlobalFact je najveća i najutjecajnija konferencija o fact-checkingu na svijetu, čiji je organizator Poynter -...

Sofija Tovarovic

Predstavnici/e UG “Zašto ne” doprinijeli/e izradi strategija odnosa s javnošću antikorupcijskih tijela

Na Jahorini je 28. juna 2022. godine održan konsultativni sastanak za pripremu strategija odnosa s javnošću antikorupcijskih tijela u okviru projekta „Informisani građani i učinkoviti mehanizmi u...

Sofija Tovarovic

Inicijativa R2G4P održala prvi Policy forum i ljetnu školu s fokusom na borbu protiv korupcije u jugoistočnoj Evropi

U organizaciji Instituta za javne financije iz Zagreba i Centra za studiranje demokratije (CSD) iz Sofije, inicijativa R2G4P (Regional Good Governance Public-Private Partnership Platform) je 7. juna...

Haris Karabegović