Održavanje statusa quo kao svrha blokada u BiH?
Usvajanjem Programa reformi BiH, te imenovanjem novog saziva Vijeća ministara BiH na trenutak se činilo da je je vrijeme blokada i političkih kriza, barem kada je državni nivo u pitanju, završeno.
Međutim, nakon što je Ustavni sud BiH na zahtjev sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske (RS) donio odluku kojom je van snage stavio član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS, od strane zvaničnika iz Republike Srpske uslijedile su nove blokade, ali i spominjanje mogućnosti drastičnog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Podsjećamo, osporenim članom 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS bilo je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.
Na navedenu Odluku među prvima je reagovao član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik ustvrdivši “da se Ustavni sud BiH ne ponaša kao sud” te da , “njegove odluke sugeriraju da je Ustavni sud BiH poratna jedinica muslimana koja treba u sudnici da završi ono što muslimani nisu mogli u ratu”:
Imovina može isključivo biti u vlasništvu Republike Srpske i Federacije BiH, dok BiH ima samo granicu. Postoji znak jednakosti između zemljišta i teritorije, a teritorija isključivo pripada entitetima. Ustavni osnov za posljednju odluku Ustavnog suda je potpuno neprihvatljiv, stoga je potrebno da institucije Republike Srpske poduzmu sve neophodne aktivnosti da zaštite dejtonsku strukturu BiH i autonomiju Republike Srpske.
Milorad Dodik, 11. februar 2020.
Najavljujući i posebnu sjednicu Narodne skupštine RS, Dodik je dan kasnije izjavio i da će to zakonodavno tijelo donijeti odluku o povlačenju sudija Ustavnog suda BiH:
U ponedeljak će biti održana posebna sednica Narodne skupštine, a ako do tada problem ne bude riješen, povući će se srpske sudije iz Ustavnog suda BiH. Smatramo da bi trebalo da izađu sudije Ustavnog suda, ako ne izađu, NSRS, koja ih je imenovala, će donijeti odluku da ih povlači iz Ustavnog suda.
Milorad Dodik, 12. februar 2020.
Ispostaviće se da Narodna skupština RS neće donijeti takvu odluku, o čemu je Istinomjer već imao priliku pisati.
U skladu sa najavama, u Banja Luci je 12. 02. 2020. godine održan sastanak zvaničnika Republike Srpske (RS), predstavnika ovog entiteta u institucijama Bosne i Hercegovine kao i lidera parlamentarnih političkih partija u Republici Srpskoj gdje su donesena dva zaključka. Prvi je bio “da predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama obustavljaju rad u odlučivanju o bilo kojem pitanju iz nadležnosti organa BiH dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu” dok je drugim zatraženo održavanje održavanje hitne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.
Netom nakon održanog sastanka, Dodik je pored ostalog izjavio:
Hrvatima se mora vratiti puna suštinska konstitutivnost, Srbima bezbjednost u smislu da više ne budu žrtve prevara i prenosa nadležnosti i da se dogovorimo, ako hoćete, a ako ne, mislim da na proljeće naredne godine neće biti BiH.
Milorad Dodik, 13. februar 2020.
Najavljenoj sjednici Narodne skupštine RS prethodio je sastanak čelnika SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, na kome su usaglašeni stavovi, te najavljeno da će ove dvije političke partije zajedno u proceduru uputiti prijedlog Izbornog zakona, kao i prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH bez stranih sudija.
“Odlučni smo da odbranimo koncept konstitutivnosti”, izjavio je nakon sastanka Dodik te dodao da se “u zajedničkom prijedlogu Izbornog zakona traže da konstitutivni narodi moraju biti legitimni birači svoje vlasti” i da će blokada institucija trajati dok se ne riješe stvari oko Izbornog zakona i Zakona o Ustavnom sudu BiH.
Sa druge strane, Čović je podsjetio da su stavovi HDZ-a BiH odavno poznati, i u vezi s Ustavnim sudom i u vezi s Ustavom Bosne i Hercegovine:
Što se mene tiče, davno je bilo vrijeme da strani suci odu iz Ustavnog suda [Bosne i Hercegovine], a da bismo došli do toga, potreban nam je konsenzus. To je Ustav Bosne i Hercegovine, traženje konsenzusa.
Dragan Čović, 13. februar 2020.
Nekoliko dana kasnije, Narodna Skupština RS na svojoj posebnoj sjednici održanoj 17. 02. 2020. godine usvojila je “Informaciju u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH – prijedlog predsjednika Republike Srpske”, kao i usaglašene “Zaključke lidera parlamentarnih partija u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH”.
Među osam usvojenih zaključaka treba izdvojiti onaj kojim “NSRS obavezuje predstavnike Republike Srpske u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima BiH do usvajanja Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH i njegovog stupanja na snagu i do poništenja sporne odluke Ustavnog suda BiH vezano za poljoprivredno zemljište Republike Srpske”, ali i zaključak kojim se isti predstavnici RS u institucijama BiH zadužuju da u PS BiH “predlože usvajanje Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH”.
Pored toga što je Dodik svoje obraćanje počeo i završio porukom “Goodbye BiH, welcome RSexit”, najviše reakcija domaće i strane javnosti izazvali su i zaključci 6. i 7. u kojima se navodi da “Narodna skupština Republike Srpske potvrđuje da su Visoki predstavnici i Ustavni sud BiH kršili Dejtonski sporazum i Ustav BiH i na taj način izmijenili politički sistem suprotno Opštem okvirnom sporazumu za mir u BiH, a koji je ugovor međunarodnopravnog karaktera”, te da “Narodna skupština Republike Srpske obavezuje sve institucije Republike Srpske da ne prihvataju i ne provode bilo kakve buduće antidejtonske i nedemokratske odluke Visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH”.
No, i pored odluke Narodne skupštine RS, na 5. sjednici Doma naroda PS BiH održanoj 14. 02. 2020. godine, svih pet zastupnika iz Kluba srpskog naroda bilo je prisutno na sjednici, te su glasanjem “protiv” svih tačaka predloženog dnevnog reda Dušanka Majkić, Sredoje Nović, Lazar Prodanović i Nikola Špirić učestvovali u procesu odlučivanja Doma naroda PS BiH.
Isto je učinio i sam Dodik na 9. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH održanoj 19. 02. 2020. godine.
U međuvremenu, pristizale su i reakcije kako najviših političkih zvaničnika iz BiH, tako i međunarodne zajednice u BiH.
Tako je predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić pored ostalog izjavio da je “već primjetno da pokušavaju razvodniti tu cijelu priču o blokadama”, te dodao:
Za nekoliko dana su od gromoglasne najave da će sve blokirati došli do toga da optužuju svakoga ko kaže da nešto blokiraju. Dakle, neka se ne zanose ucjenama, na račun toga neće dobiti ništa od onog što traže, niti bilo kakvu koncesiju, što je obično dijelom taktike. Zatražiš nemoguće da bi dobio nešto. E pa, neka znaju da neće dobiti ništa. Ako je blokada, neka je blokada. Znate, nema blokada kad im se popušta, a nema popuštanja ni milimetar. Blokada je samo onda kad se pruži otpor, pa onda s antibosanske strane imate popuštanje i priču kako ne blokiraju, a najavili su blokade.
Željko Komšić, 18. februar 2020.
Ocijenivši da je Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH “već davno trebao reagirati”, i treći član Predsjedništva BiH odredio se sapram usvojenih odluka Narodne skupštine RS:
Odluke Ustavnog suda se moraju poštovati, one su konačne i obavezujuće, tu nema izuzetaka. Sada je trenutak kada trebaju djelovati institucije međunarodne zajednice kao i institucije BiH, prije svega Tužilaštvo BiH jer je jedan od zaključaka da su odluke Ustavnog suda neobavezujuće za entitet RS-a. Ko je to napisao on ili čini ili poziva da se učini krivično djelo.
Šefik Džaferović, 17. februar 2020.
S tim u vezi, uz napomenu da se Ruska Federacija nije se pridružila ovoj izjavi, u izjavi veleposlanika Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) pored ostalog se navodi:
U svjetlu nedavnih zbivanja u Bosni i Hercegovini, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council – PIC) još jednom izražava svoju neupitnu potporu radu Ustavnog suda BiH i svih njegovih sudaca. Odluke Suda su konačne i obvezujuće, a nadležni organi su ih obvezni provoditi. Ustavni sud BiH predstavlja temelj na kojem je izgrađen ustavni okvir BiH i predstavlja osnovni stup vladavine prava i demokracije u BiH. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira ostaje posvećen potpuno funkcionalnim institucijama na svim razinama vlasti u BiH, koje su u stanju odgovoriti na potrebe građana ove zemlje i ispoštovati njene međunarodne obveze. Blokade državnih institucija, kao i ultimatumi upućeni dužnosnicima na državnoj razini, neprihvatljivi su.
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, 19 februar 2020.
Nije izostala ni zajednička izjava zemalja Quinte, SAD-a, Velike Britanije, Italije, Francuske i Njemačke, u kojoj je ocijenjeno kako je “blokada državnih institucija koju provode srpski dužnosnici po napucima Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, štetna za njezino približavanje Europskoj uniji”, te pored ostalog podržan nastavak angažmana stranih sudija u Ustavnom sudu BiH:
S obzirom na izazove pred kojima Bosna i Hercegovina stoji, međunarodni ustavni suci, koje je, sukladno bosanskohercegovačkom Ustavu, imenovao predsjednik Europskog suda za ljudska prava, pritom i dalje imaju važnu funkciju.
25. februar 2020.
Ipak, u skladu sa najavama čelnika SNSD-a i HDZ-a BiH, 19. 02. 2020. godine, javnosti je predočen Prijedlog zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH.
Ovaj zakon ne treba miješati sa potrebom donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH jer on definiše samo odlazak stranih sudija i imenovanje domaćih sudija umjesto njih.
Snježana Novaković Bursać, 19. februar 2020.
Bursaćeva je 25. 02. 2020. godine obavijestila javnost da je pomenuti prijedlog zakona upućen u proceduru:
Predstavnici klubova poslanika SNSD-a, HDZ-a i Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skuštine BiH u proceduru su predali zajednički Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koje je do sada birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Snježana Novaković Bursać, 25. februar 2020.
Upitan da prokomentariše odluku političkih predstavnika iz RS-a o blokadi državne vlasti sve dok se ne usvoji zakon kojim bi se uklonile strane sudije iz Ustavnog suda BiH, sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Faris Vehabović primijetio je da “vladajući iz manjeg bh. entiteta RS pokušavaju ucjenama i donošenjem novog zakona da se riješe stranih sudija u Ustavnom sudu BiH”, te pored ostalog poručio:
Ustavom je utvrđeno, nakon isteka prvog mandata Ustavnog suda, odnosno petogodišnjeg od prvog sastava Ustavnog suda poslije Daytona da Parlamentarna skupština može donijeti zakon kojim će propisati drugačiji izbor sudija stranaca. Ne dovodeći u pitanje uopće njihovo prisustvo.
Faris Vehabović, 12. februar 2020.
Podsjećmo, Član VI Ustava BiH s tim u vezi je jasan:
Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Istinomjer je u svojoj analizi pod nazivom Decenija Dodikovih referenduma i blokada državnih institucija podjsetio na ovakve i slične najave, blokade i ucjene kojima i sada svjedočimo.
“Crvena linija je kada neko kaže da neće poštovati odluke Ustavnog suda BiH” još jednom je u jednom od svojih najnovijih javnih istupa ponovio Visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko.
Međutim, konkretne reakcije OHR-a i dalje nema, dok Incko podjseća da je “krajnje vrijeme da domaće institucije urade svoj posao, a ako neće onda uvijek postoji mogućnost da u međunarodnoj zajednici nađemo zajednički jezik”.
Ja sam spreman reagovati, ali samo sa PIC-om i ne bih to radio sam. Treba da se poštuje odluka Ustavnog suda BiH, da počne knjiženje državne imovine i u RS i FBiH. U PIC-u je u toku novo razmišljanje i sve više članica PIC-a misli da treba koristiti bonske ovlasti, ali odluka još nije donesena. Osim Rusije ima unutar PIC-a još država koje misle da su najbolja domaća rješenja. I ja isto mislim, i to su države koje vjeruju u domaća rješenja, ali vam neću javno kazati koje su. Sve te države misle dobro za BiH. U PIC-u ima 11 ili 12 država, neke su više, a neke manje za korištenje bonskih ovlasti.
Valentin Incko, 26. februar 2020.
Iako se na trenutak činilo da je BiH nakon usvajanja Programa reformi BiH, barem kada je državni nivo u pitanju, konačna izašla iz blokada, generisanje nove vještačke krize nakon potonje odluke Ustavnog suda BiH dokaz je da se blokade nastavljaju.
I dok građani BiH u sve većem broju napuštaju svoju zemlju, trenutnim stanjem su zadovoljni samo oni kojima je status quo sam po sebi cilj. Blokadom sistema odlučivanja blokirani su i evroatlantski procesi u BiH, a sa njima i mogućnost reformi iz oblasti vladine prava, ekonomije, sigurnosti, izbornog zakonodavstva kao i ljudskih prava, dok su strani investitori čini se nikad dalje, te je za sada jedino izvjesno da cijenu svega plaćaju građani BiH.
(Istinomjer.ba)