Okrugli sto: “Dogovor o implementaciji presude u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH”

U prostorijama hotela Bosnia danas je održan okrugli sto uz učešće predstavnika/ca SDP BiH i SBBBiH, te predstavnika/ca organizacija civilnog društva, okupljenih oko zajedničkog protivljenja prijedlogu ustavnih reformi koji su javnosti nedavno predstavile SDP BiH i HDZ BiH. Okrugli sto na temu “Dogovor o implementaciji presude u slučaju „Sejdić i Finci protiv BiH“” organizovala je koalicija organizacija civilnog društva u koordinaciji UG „Zašto ne“, sa namjerom da se bh. javnost, na javan i transparentan način, upozna sa sadržajem sporazuma koji su SDP i HDZ BiH postigle o implementaciji presude u slučaju „Sejdić i Finci“ (link na sporazum), a koji su podržali SBB i HDZ 1990.

Svaka od ove četiri partije pozvana je da pošalje svoje predstavnike/ce, no pozivu su se odazvali samo SDP i SBBBiH, dok se predstavnici/e nijednog od dva HDZ-a nisu odazvali. Na okruglom stolu ispred SDP BiH je učestvovala članica predsjedništva te partije, ujedno i jedna od autorica prijedloga ustavnih amandmana Lidija Korać, te Ferid Buljubašić, član glavnog odbora stranke; ispred SBBBiH okruglom stolu je prisustvovao Zijad Alajhbegović, poslanik u Parlamentu FBiH iz ove partije.

Ispred organizacija civilnog društva, okruglom stolu su prisustvovali Dervo Sejdić, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava u slučaju „Sejdić i Finci“, Tijana Cvjetićanin, Boris  Brkan, Dalio Sijah, Alisa Karović i Emir Borogovac (UG „Zašto ne“), Tija Memišević (Evropski istraživački centar), Mia Karamehić i Amar Numanović (Centar za ljudska prava), Saša Gavrić, Arijana Aganović i Dalila Mirović (Sarajevski otvoreni centar),  Leila Šeper (Akcija građana), Vanja Jovišić (Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA), Nedim Hogić i Nedim Kulenović (Pravni institut u BiH), Jesenko Osmanagić i Mirza Ajnadžić (Fondacija za kreativni razvoj), Jasmina Čolić i Valery Perry (PILPG), Kurt Bassuener (DPC) i Jasmin Turčalo (ANI Krug 99), a moderatorka okruglog stola bila je Ljiljana Zurovac. Okrugli sto je bio otvoren za javnost i medije.

Uvodnu riječ na okruglom stolu dala je Tijana Cvjetićanin iz UG „Zašto ne“, koja je iznijela glavne probleme koje je civilno društvo uočilo u predloženim amandmanima i razloge za organizovanje okruglog stola. Kao ključne probleme istakla je da se ovim prijedlogom suštinski ne bi sprovela odluka Evropskog suda za ljudska prava, jer „Ostali“ i dalje ne bi imali ravnopravnu zastupljenost i mehanizme odlučivanja u Predsjedništvu i Domu naroda BiH, te da bi se time otvorio prostor za nove tužbe protiv BiH zbog diskriminacije, što je u svom uvodnom izlaganju naglasio i Dervo Sejdić. Pored toga, kao jedan od najvećih problema ovog sporazuma, istakla je i činjenicu da se u njemu problematizuju pitanja koja uopšte nisu dio odluke suda u Strazburu, te se upravo kroz ove segmente sporazuma uvodi njegov najproblematičniji koncept, uvođenje „vrijednosti glasa“ u Federaciji BiH, bazirane na brojnosti konstitutivnih naroda i „Ostalih“ u kantonima, što predstavlja još diskriminatorniji princip od onog koji se trenutno primjenjuje. Kako bi „vrijednost glasa“ bila temeljena na rezultatima popisa 2013. godine, na ovaj način bi se od jednog neobavezujućeg pitanja na popisu, stvorile temeljne pretpostavke za konačno „cementiranje“ diskriminacije bazirane na etničkom principu u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Drugi dio uvodne riječi imao je Dervo Sejdić, koji je istakao da su ovakva rješenja potpuno neprihvatljiva i da izvrću suštinu presude suda u Strazburu, jer se ne bave zaštitom prava nekonstitutivnih naroda i građana/građanki BiH, već rješavanjem položaja konstitutivnih naroda. Pored toga, istakao je da ni u ovaj, kao ni u prethodne prijedloge političkih stranaka za implementaciju presude, nisu bili uključeni oni na koje se presuda direktno odnosi, to jest građani/ke BiH koji/e su ustavno definirani kao „Ostali“, a problem netransparentnog vođenja ovakvih pregovora i sklapanja sporazuma van institucija BiH i bez konsultacija sa predstavnicima/cama civilnog društva, naglasila je u svom izlaganju i Tijana Cvjetićanin. Sa druge strane, naglasio je da brojnost organizacija civilnog društva iz cijele BiH koje su osudile ovaj sporazum, pokazuje da apelacija i odluka Evropskog suda za ljudska prava nisu usmjerene protiv Bosne i Hercegovine, već upravo ka otklanjanju diskriminacije i stvaranju boljeg i pravednijeg društva u BiH.

Tokom diskusije koja je uslijedila, i pored pokušaja da se  dobiju obrazloženja za katastrofalna rješenja koje su SDP i HDZ-i predložili u svom dokumentu, predstavnice/i SDP-a nisu ponudile/i argumente kojima bi se objasnili razlozi za prihvatanje sporazuma koji bi doveo do još dublje segregacije u društvu, osim insistiranja na činjenici da je ovaj prijedlog rezultat političkog kompromisa i da se za njega može obezbijediti “dovoljno ruku u parlamentu”. Drugi stav koji je Lidija Korać često isticala bio je taj da postoje problemi sa ustrojstvom Federacije BiH koji također trebaju biti riješeni i da je ovaj sporazum to učinio ponudivši ova rješenja zajedno sa amandmanima za provođenje odluke suda u Strazuburu. No, pitanje o tome zašto baš ovakva rješenja, kojima se produbljuje diskriminacija i u potpunosti „etnicizira“ izborni proces, dolaze od jedne građanske stranke, ostala su bez konkretnog odgovora, kao i većina drugih pitanja koja su došla od predstavnika/ca civilnog društva.

Okrugli sto je potrajao skoro 3 sata, tokom kojih se malo toga moglo čuti od predstavnika SBBBiH, osim konstatacije da se njegovu partiju, koja nikada nije učestvovala u vlasti, ne može držati odgovornom za diskriminaciju, te da je ista spremna na dijalog sa civilnim društvom.

Pročitajte detaljnu Analizu sporazuma SDP i HDZ o provedbi odluke Sejdić – Finci.