Okrugli sto u Mostaru: Analiza izbornih rezultata
“Analiza izbornih rezultata” bio je naziv skupa koji je u petak uveče održan u maloj sali Doma kulture/Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača, u organizaciji novoosnovanog udruženja “Vrisak” iz Mostara.
U vrlo živoj raspravi, kao uvodni govornici, učestvovali su doktor političkih nauka Davor Pehar, politički analitičar i urednik portala “starmo” Faruk Kajtaz, predsjednik Udruženja građana “Zašto ne” Darko Brkan, te Ivan Vukoja iz Instituta za društveno-politička istraživanja, inače direktor Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.
Diktatura u BiH
Govoreći o proteklim izborima u BiH, dr. Pehar se dotakao i uloge visokog predstavnika, osvrnuvši se na izjavu Valentina Incka da je narod na izborima iskoristio svoja “bonska ovlaštenja”.
Dr. Pehar smatra da niko nije narodima u BiH dao nikakav mandat. “Ako narod bira svoje predstavnike… onda ti predstavnici trebaju odgovarati isključivo narodu”, rekao je uz ostalo Pehar, dodajući da ako u BiH postoji “figura” koja može smijeniti izabrane predstavnike naroda, onda je de fakto tu riječ o diktaturi.
“Strahobalni” porazi socijaldemokrata
Faruk Kajtaz je naglasio da je “strahobalni” poraz SDP-a BiH najvažnija stvar proteklih izbora u BiH. “Taj poraz je posljedica zabluda uskog rukovodstva stranke, koje je vjerovalo sâmo sebi”, rekao je Kajtaz, naglasivši da je pad SDP-a počeo kada je iz stranke izašao Željko Komšić. “Ako Zlatko Lagumdžija ne siđe s vlasti, od stranke će ostati samo ljuštura”, dodao je Kajtaz.
On se osvrnuo i na izborni uspjeh HDZ-a BiH i SDA, podsjetivši da te dvije partije već godinama pokazuju primjere “i saradnje i rata”.
Izbori su, naveo je, pokazali i nestanak malih stranaka i političkih pokreta, zbog činjenice da su birači prepoznali kako su male stranke “uređena trgovačka društva”.
Kajtaz je ustvrdio i da Milorad Dodik više nije “suvereni vladar RS-a”, te da je i “bh. Lukašenko” doživio takođe “strahobalni poraz”. Zbog svega, smatra Kajtaz, SNSD sada u RS-u ima loš koalicioni kapacitet, uprkos tome što je još uvijek ostao jak i nakon ovih izbora.
Što se tiče slabe izlaznosti birača, posebno u FBiH, Kajtaz je rekao da su na izbore izašli uglavnom oni koji su glasali protiv SDP-a, te “stranačke mašinerije” SDA i HDZ-a BiH.
Nema više uslovljavanja
Darko Brkan je skrenuo pažnju da rezultati proteklih izbora pokazuju kako se po prvi put u BiH javlja značajna razlika u izbornim rezultatima između raznih nivoa vlasti. To ukazuje na činjenicu, smatra Brkan, da glasači “konačno gledaju ko je na listama”.
Rezultati izbora su takvi, posebno u RS-u, dodao je Brkan da više niko “neće moći postavljati beskompromisne uslove” prilikom procesa formiranja vlasti u BiH, aludirajući na dosadašnje stavove i ponašanje SNSD-a i lidera te stranke Milorada Dodika.
Mijenjati Izborni zakon, Hrvatima izborna jedinica
Ivan Vukoja je ustvrdio kako je Izborni zakon BiH protivustavan, jer već osam godina Hrvati u Predsjedništvu BiH nisu imali svog predstavnika, odnosno, Srbi su imali jednog, a Bošnjaci – kako je rekao – dvojicu, misleći pritom na Bakira Izetbegovića i Željka Komšića.
On smatra kako razlog za tako nešto leži u nacionalnoj strukturi Federacije BiH, u kojoj je oko 72 posto Bošnjaka, ostalih oko 5 posto, Srba 2,5 posto, te Hrvata oko 20 posto.
Na ovim izborima su Hrvati dobili svog člana Predsjedništva BiH, kaže Vukoja, zbog činjenice da je na bošnjačkoj političkoj sceni bio veliki broj ozbiljnih kandidata, te bi izbornim inženjeringom i rasipanjem glasova na hrvatskog kandidata ishod izbora bio neizvjestan. Tako je ostao mali “bazen” glasova koji su se prelili u trku za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
“Izborni zakon BiH treba hitno mijenjati”, istakao je Vukoja, dodajući da Hrvati trebaju dobiti svoju izbornu jedinicu.
Prema Vukojinom mišljenju, najveći gubitnici izbora su stranke glavni akteri tzv. Platforme – SDP, HSP i Boljitak.
Harizma ili bošnjački glasovi
Uslijedila je živa rasprava, posebno oko – još uvijek nezvaničnih – informacija da je Dragan Čović dobio i do 30 hiljada glasova više od HDZ-a BiH, pri čemu neke informacije govore da je zapravo riječ o glasovima iz većinskih bošnjačkih područja.
I dok neki smatraju da su to glasovi Hrvata, zbog “galvanizacije” biračkog tijela i podrške Čoviću i njegovoj harizmi, drugi postavljaju pitanje kako to da, kada Čović dobije višak glasova, onda je to harizma, a u Raguževom slučaju se ista pojava objašnjava izbornim inženjeringom i bošnjačkim glasovima. U raspravi su učestvovali i visokorangirani članovi HDZ-a BiH, Nevenko Herceg i Vlado Džoić.
(starmo.ba)