Općine i gradovi u BiH zabilježile pad otvorenosti u protekloj godini

Općinske i gradske vlasti u Bosni i Hercegovini u 2017. godini ispunjavaju tek nešto više od četvrtine postavljenih indikatora otvorenosti (27%) u istraživanju koje je UG “Zašto ne” provelo zajedno sa članicama regionalne mreže ActionSEE, u okviru projekta Regionalni indeks otvorenosti. U odnosu na zemlje regiona BiH se nalazi na trećem mjestu, dok najbolji rezultat ima Crna Gora sa 48% zadovoljenih indikatora otvorenosti.

 

Monitoring otvorenosti općina i gradova u BiH obuhvatio je 36 jedinica lokalne samouprave, a pokazao je nekoliko “kritičnih tačaka”, odnosno ključnih prepreka kada su u pitanju otvorenost i transparentnost rada jedinica lokalne samouprave u BiH.

Regionalni indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu, na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Istraživanje je provedeno u 6 zemalja: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu.

Najviše zadovoljenih indikatora, prema navedenim principima, u BiH je imala Općina Stari Grad Sarajevo i grad Prijedor, a najmanje indikatora zadovoljava Općina Osmaci.

Zatvorenost bilježimo na više polja: od neadekvatnog sprovođenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, preko planiranja i uvida u trošenje javnih sredstava, do korištenja neadekvatnih i zastarjelih načina komunikacije. Velika većina općina ne ažurira svoje zvanične web stranice, neke općine čak ni nemaju zvaničnu web stranicu. Također, općine ili nemaju mjesečne biltene o svom radu  i aktuelnim dešavanjima u općinama, ili oni ne izlaze redovno.

Javnost i transparentnost procesa donošenja odluka općinskih i gradskih vijeća, koje se tiču prava i interesa građana/ki, nije na zadovoljavajućem nivou. Nedostatak u davanju potrebnih informacija građanima/kama nije nadoknađen ni prisustvom općinskih i gradskih administracija na društvenim mrežama, jer ne postoji praksa općina da na ovaj način komuniciraju sa građanima/kama. Također,  na zvaničnim web stranicama općina/gradova ili ne postoje tzv. rubrike “najčešće postavljena pitanja” ili se na postavljena pitanja građana/ki ne odgovara pravovremeno.

Princip pristupačnosti u jedinicama lokalne samouprave BiH u 2017. godini zadovoljen je sa svega 10% postavljenih indikatora. U pogledu provođenja javnih konsultacija, rezultat je znatno lošiji u odnosu na prethodnu godinu. Ostvareni rezultat je svega 9% ispunjenih indikatora, gdje bilježimo pad od čak 30% u odnosu na prošlu godinu. Općine i gradovi ne objavljuju pozive za javne konsultacije/rasprave. Planovi i raspored javnih rasprava nisu dostupni na zvaničnim web stranicama jedinica lokalne samouprave kao ni izvještaji o provedenim javnim raspravama.

U pogledu interakcije sa građanima, i kada je upitanju sloboda pristupa informacijama, jedinice lokalne samouprave imaju lošiji rezultat za oko 20% u odnosu na 2016. godinu. Općine i gradovi nisu u zadovljavajućoj mjeri aktivni na društvenim mrežama, u većini općinskih i gradskih administracija ne postoji fiksno određeno vrijeme za održavanje konsultacija sa građanima/kama, dok zvanične web stranice nemaju posebnu sekciju za najčešće postavljena pitanja.

Princip učinkovitosti u jedinicama lokalne samouprave BiH zadovoljen je sa 69% ispunjenih indikatora, te su u tom pogledu jedinice lokalne samouprave ostvarile određeni progres u odnosu na 2016. godinu. Monitoring i evaluacija rada provodi se u 66% analiziranih lokalnih administracija.

Zakonom uspostavljena procedura redovnog godišnjeg izvještavanja općinskih/gradskih vijeća  (od strane načelnika/gradonačelnika) u 2017. godini ispoštovana je u svim jedinicama lokalne samouprave koje su bili obuhvaćeni istraživanjem.

Kada je u pitanju integritet, jedinice lokalne samouprave BiH zadovoljavaju skromnih 15% postavljenih indikatora. Općine i gradovi nemaju dovoljno razvijene mehanizame za podizanje svijesti o važnosti prevencije i sprečavanja sukoba interesa u gradskim i općinskim administracijama. Neki vid antikorupcijske politike ima svega 17% jedinica lokalne samouprave (koje su bile obuhvaćene istraživanjem i odgovorile na upitnik). Ne postoje upute, niti adekvatni vodiči za građane/ke o podnošenju žalbi na rad službenika/ca, a online komunikacija jedinica lokalne samouprave sa građanima/kama putem koje istii mogu izraziti zabrinutost, ili podnijeti žalbu na rad državnih službenika zastupljena je u svega 13% jedinica lokalne samouprave.

Princip transparentnosti, jedinice lokalne samouprave BiH zadovoljile su 28% postavljenih indikatora. Jedinice lokalne samouprave nisu dovoljno transparentne po pitanju svojih budžeta, organizacionih informacija, te postupaka javnih nabavki. Budžetska transparentnost lokalne samouprave u BiH zadovoljava 28% postavljenih indikatora. Svega 36% općina i gradova u 2017. godini provelo je neki vid javnih konsultacije po pitanju nacrta budžeta za tu godinu, a Budžet za građane ima svega nekoliko jedinica lokalne samouprave.

Samo 8% općina i gradova imaju objavljenje određene podatke o imenima državnih službenika. Organizacione informacije, informacije o održanim sjednicama, te donesenim odlukama općinskih/gradskih vijeća trebale bi biti transparentnije i detaljnije. Godišnji programi rada općinskih i gradskih administracija dostupni su javnosti tek u 5% jedinica lokalne samouprave, a poslovnike o radu općinskih/gradskih vijeća na svojim web stranicama ima oko 50% jedinica lokalne samouprave.

Kada se sve navedeno uzme u obzir može se zaključiti da je stanje otvorenosti općina i gradova u BiH na nezavidnom nivou, te se u narednom periodu moraju uložiti znatni napori kako bi se ono popravilo. Osim poboljšanja komunikacije sa građanima, jedinice lokalne samouprave posebnu pažnju trebaju posvetiti finansijskoj transparentnosti, s obzirom na to da općinske i gradske administracije nemaju ujednačenu praksu, niti kontinuirano objavljuju informacije i dokumente koje se tiču finansija.

Detaljna analiza se može u cjelosti preuzeti na linkovima ispod:

Otvorenost lokalnih samouprava u BiH i regionu
Openness of local self-government in BiH and Region

Ovaj projekat sprovodi ACTION SEE (Mreža za odgovornost, tehnologiju i institucionalnu otvorenost) na teritoriji JIE, a koju čine Fondacija Metamorphosis u partnerstvu sa Vestminster fondacijom za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA – Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije, Udruženje građana Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Centar za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Open Data Kosovo – ODK i Levizja Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Stranke saglasne – Poresko i administrativno rasterećenje privrede prioritet u narednom mandatu

Na okruglom stolu „Fakat važno – koalicioni prioriteti“, održanom u organizaciji Centra za politike i upravljanje,...

Alisa Karović

Samit za proveru činjenica Turska 18

Više od 70 ljudi iz preko 20 zemlja, učestvovalo je na Fact-Checking Samitu Turska 18, prvoj internacionalnoj conferenciji o provjeri činjenica održanoj u Turskoj. FCST 18 izazvao je interes među...

Alisa Karović

Istinomjer analiza: Načelnici na opštim izborima – nedosljednost koja je u skladu sa zakonom

Praksa da se načelnici opština i gradonačelnici koji su od strane građana dobili mandate na lokalnim izborima, još na polovini svojih tekućih mandata kandiduju na opštim izborima za neka od...

Alisa Karović