Općine i gradovi u BiH zabilježile pad otvorenosti u protekloj godini

Općinske i gradske vlasti u Bosni i Hercegovini u 2017. godini ispunjavaju tek nešto više od četvrtine postavljenih indikatora otvorenosti (27%) u istraživanju koje je UG “Zašto ne” provelo zajedno sa članicama regionalne mreže ActionSEE, u okviru projekta Regionalni indeks otvorenosti. U odnosu na zemlje regiona BiH se nalazi na trećem mjestu, dok najbolji rezultat ima Crna Gora sa 48% zadovoljenih indikatora otvorenosti.

 

Monitoring otvorenosti općina i gradova u BiH obuhvatio je 36 jedinica lokalne samouprave, a pokazao je nekoliko “kritičnih tačaka”, odnosno ključnih prepreka kada su u pitanju otvorenost i transparentnost rada jedinica lokalne samouprave u BiH.

Regionalni indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu, na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Istraživanje je provedeno u 6 zemalja: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu.

Najviše zadovoljenih indikatora, prema navedenim principima, u BiH je imala Općina Stari Grad Sarajevo i grad Prijedor, a najmanje indikatora zadovoljava Općina Osmaci.

Zatvorenost bilježimo na više polja: od neadekvatnog sprovođenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, preko planiranja i uvida u trošenje javnih sredstava, do korištenja neadekvatnih i zastarjelih načina komunikacije. Velika većina općina ne ažurira svoje zvanične web stranice, neke općine čak ni nemaju zvaničnu web stranicu. Također, općine ili nemaju mjesečne biltene o svom radu  i aktuelnim dešavanjima u općinama, ili oni ne izlaze redovno.

Javnost i transparentnost procesa donošenja odluka općinskih i gradskih vijeća, koje se tiču prava i interesa građana/ki, nije na zadovoljavajućem nivou. Nedostatak u davanju potrebnih informacija građanima/kama nije nadoknađen ni prisustvom općinskih i gradskih administracija na društvenim mrežama, jer ne postoji praksa općina da na ovaj način komuniciraju sa građanima/kama. Također,  na zvaničnim web stranicama općina/gradova ili ne postoje tzv. rubrike “najčešće postavljena pitanja” ili se na postavljena pitanja građana/ki ne odgovara pravovremeno.

Princip pristupačnosti u jedinicama lokalne samouprave BiH u 2017. godini zadovoljen je sa svega 10% postavljenih indikatora. U pogledu provođenja javnih konsultacija, rezultat je znatno lošiji u odnosu na prethodnu godinu. Ostvareni rezultat je svega 9% ispunjenih indikatora, gdje bilježimo pad od čak 30% u odnosu na prošlu godinu. Općine i gradovi ne objavljuju pozive za javne konsultacije/rasprave. Planovi i raspored javnih rasprava nisu dostupni na zvaničnim web stranicama jedinica lokalne samouprave kao ni izvještaji o provedenim javnim raspravama.

U pogledu interakcije sa građanima, i kada je upitanju sloboda pristupa informacijama, jedinice lokalne samouprave imaju lošiji rezultat za oko 20% u odnosu na 2016. godinu. Općine i gradovi nisu u zadovljavajućoj mjeri aktivni na društvenim mrežama, u većini općinskih i gradskih administracija ne postoji fiksno određeno vrijeme za održavanje konsultacija sa građanima/kama, dok zvanične web stranice nemaju posebnu sekciju za najčešće postavljena pitanja.

Princip učinkovitosti u jedinicama lokalne samouprave BiH zadovoljen je sa 69% ispunjenih indikatora, te su u tom pogledu jedinice lokalne samouprave ostvarile određeni progres u odnosu na 2016. godinu. Monitoring i evaluacija rada provodi se u 66% analiziranih lokalnih administracija.

Zakonom uspostavljena procedura redovnog godišnjeg izvještavanja općinskih/gradskih vijeća  (od strane načelnika/gradonačelnika) u 2017. godini ispoštovana je u svim jedinicama lokalne samouprave koje su bili obuhvaćeni istraživanjem.

Kada je u pitanju integritet, jedinice lokalne samouprave BiH zadovoljavaju skromnih 15% postavljenih indikatora. Općine i gradovi nemaju dovoljno razvijene mehanizame za podizanje svijesti o važnosti prevencije i sprečavanja sukoba interesa u gradskim i općinskim administracijama. Neki vid antikorupcijske politike ima svega 17% jedinica lokalne samouprave (koje su bile obuhvaćene istraživanjem i odgovorile na upitnik). Ne postoje upute, niti adekvatni vodiči za građane/ke o podnošenju žalbi na rad službenika/ca, a online komunikacija jedinica lokalne samouprave sa građanima/kama putem koje istii mogu izraziti zabrinutost, ili podnijeti žalbu na rad državnih službenika zastupljena je u svega 13% jedinica lokalne samouprave.

Princip transparentnosti, jedinice lokalne samouprave BiH zadovoljile su 28% postavljenih indikatora. Jedinice lokalne samouprave nisu dovoljno transparentne po pitanju svojih budžeta, organizacionih informacija, te postupaka javnih nabavki. Budžetska transparentnost lokalne samouprave u BiH zadovoljava 28% postavljenih indikatora. Svega 36% općina i gradova u 2017. godini provelo je neki vid javnih konsultacije po pitanju nacrta budžeta za tu godinu, a Budžet za građane ima svega nekoliko jedinica lokalne samouprave.

Samo 8% općina i gradova imaju objavljenje određene podatke o imenima državnih službenika. Organizacione informacije, informacije o održanim sjednicama, te donesenim odlukama općinskih/gradskih vijeća trebale bi biti transparentnije i detaljnije. Godišnji programi rada općinskih i gradskih administracija dostupni su javnosti tek u 5% jedinica lokalne samouprave, a poslovnike o radu općinskih/gradskih vijeća na svojim web stranicama ima oko 50% jedinica lokalne samouprave.

Kada se sve navedeno uzme u obzir može se zaključiti da je stanje otvorenosti općina i gradova u BiH na nezavidnom nivou, te se u narednom periodu moraju uložiti znatni napori kako bi se ono popravilo. Osim poboljšanja komunikacije sa građanima, jedinice lokalne samouprave posebnu pažnju trebaju posvetiti finansijskoj transparentnosti, s obzirom na to da općinske i gradske administracije nemaju ujednačenu praksu, niti kontinuirano objavljuju informacije i dokumente koje se tiču finansija.

Detaljna analiza se može u cjelosti preuzeti na linkovima ispod:

Otvorenost lokalnih samouprava u BiH i regionu
Openness of local self-government in BiH and Region

Ovaj projekat sprovodi ACTION SEE (Mreža za odgovornost, tehnologiju i institucionalnu otvorenost) na teritoriji JIE, a koju čine Fondacija Metamorphosis u partnerstvu sa Vestminster fondacijom za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA – Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije, Udruženje građana Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Centar za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Open Data Kosovo – ODK i Levizja Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Istinomjer analiza: Načelnici 12 općina i gradova u BiH za dvije godine ispunili 16% obećanja

Načelnici 12 općina i gradova koji su obuhvaćeni Istinomjerovim istraživanjem ispunjenosti predizbornih obećanja na...

Alisa Karović

Prvi rođendan Raskrinkavanja

“Raskrinkavanje” je počelo sa radom prije tačno godinu dana, 4. decembra 2017. godine. Do danas smo objavili ukupno 550 analiza, ocijenili 2.700 članaka, čime je u našu “bazu” ušlo 820 medija i web...

Alisa Karović

Stranke saglasne – Poresko i administrativno rasterećenje privrede prioritet u narednom mandatu

Na okruglom stolu „Fakat važno – koalicioni prioriteti“, održanom u organizaciji Centra za politike i upravljanje, Goran Riđić iz Demokratske fronte, Srđan Mandić iz Naše stranke, Zoran Latinović iz...

Alisa Karović