Organizacije za provjeru činjenica objavile “Sarajevsku izjavu”
Provjera činjenica (fact-checking) doprinosi javnim diskusijama i ne bi se trebala smatrati oblikom cenzure, istaknuto je u zvaničnom saopštenju organizacija za provjeru činjenica iz cijelog svijeta. Saopštenje, objavljeno pod nazivom “Sarajevska izjava” (eng. Sarajevo statement), službeno je predstavljeno tokom 11. Global Fact konferencije u Sarajevu. Tekst ove izjave podržalo je 130 fact-checking organizacija – potpisnica IFCN-ovog Kodeksa načela iz 80 zemalja širom svijeta, uključujući i platforme Raskrinkavanje i Istinomjer iz BiH.
U saopštenju objavljenom uz izjavu izražena je zabrinutost zbog sve češćih napada na organizacije koje se bave provjerom činjenica i globalnu fact-checking zajednicu. Naglašeno je i da se uposlenici/e ovih organizacija posljednjih godina sve češće suočavaju s različitim vrstama uznemiravanja, online prijetnjama i tužbama. Istaknuto je nekoliko primjera fizičkog i verbalnog uznemiravanja, SLAPP tužbi, online prijetnji, uključujući organizacije iz Gruzije, SAD-a, Brazila te s Filipina koje su doživjele ovakav oblik zlostavljanja.
IFCN i njegove članice – organizacije za provjeru činjenica – Sarajevsku izjavu sastavile su kao odgovor na stalne napade te kao potvrdu da je provjera činjenica čin slobode izražavanja koja javnosti nastoji pružiti tačne informacije i unaprijediti informacione ekosisteme.
Kompletan tekst izjave nalazi se u nastavku:
“Na godišnjem sastanku svjetskih fact-checkera 2024. u Sarajevu, Bosni i Hercegovini – na našem 11. Global Fact susretu – vrijeme je da ponovimo našu dugogodišnju opredijeljenost za pristup informacijama i slobodu izražavanja za sve ljude i preko granica.
Svi ljudi imaju pravo da traže, primaju i prenose informacije i ideje. Provjera činjenica duboko je ukorijenjena u ovim principima. Provjera činjenica zahtijeva pravo i sposobnost pronalaženja izvora, studioznosti i intervjuisanja stručnjaka/inja koji su slobodni da iskreno govore – sve to kao dio rigorozne metodologije i procesa. Ovo je temelj na kojem je izgrađena istinska provjera činjenica. Provjera činjenica spada u slobodne medije i kvalitetno novinarstvo te doprinosi javnom informisanju i znanju.
Fact-checking se trudi pružiti dodatne informacije, iznoseći dokaze koji ispravljaju i pojašnjavaju poruke koje su lažne, obmanjujuće ili im nedostaje važan kontekst. Provjera činjenica ne podrazumijeva brisanje ili uklanjanje takvih poruka, već njihovo očuvanje kao dijela javne debate, uz pružanje dokaza potrebnih za tačno informisanje o toj debati.
Unatoč tome, novinari/ke koji se bave provjerom činjenica posljednjih su godina često meta beskompromisnih napada u kojima su označeni kao online cenzori, a nakon takvih napada mnogi su bili izloženi verbalnom zlostavljanju, doxxingu, koordiniranim napadima, prijetnjama tužbama, političkim pritiscima pa čak i fizičkom nasilju. Međutim, kao izraz slobode govora, provjera činjenica ne može se smatrati cenzurom u bilo kojem smislu te riječi. Cenzura uklanja informacije, dok provjera činjenica dodaje informacije.
Postoje i postojat će neophodne debate o tome kako mediji i online kompanije upravljaju govorom, kako tehnološke platforme uređuju i moderiraju javne objave i kako društvo u cjelini treba definisati i nositi se sa štetnim govorom. Iako se neke informacije mogu ukloniti ako uzrokuju stvarnu štetu, lažna tvrdnja ne bi trebala biti uklonjena samo zato što je lažna. Umjesto toga, javnosti treba pružiti odgovarajući kontekst i provjeru kako bi se utvrdila istinitost tvrdnji.
Istovremeno, lažne tvrdnje ne bi trebale biti nagrađene popularnošću ili viralnošću. Dodatno, pojavom novih alata umjetne inteligencije (AI) raste i sve veća svijest o njihovom potencijalu za širenje lažnih informacija, čime je potreba za tačnosti važnija nego ikad.
Javnost ima potrebu za tačnim informacijama kako bi donosila odluke o svojim vladama, ekonomiji, zdravlju i svim aspektima svojih života. Provjera činjenica ključna je u pružanju tačnih informacija javnosti i poboljšanju informacijskih ekosistema.”