Otvorenost institucija ne smije zavisiti od pojedinaca

U petak 17.11.2023. godine u Podgorici je održana konferencija pod nazivom “Da li će nova Vlada sprovoditi bolju politiku otvorenosti”. Na prvom, istoimenom panelu programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević razgovarala je s potpredsjednikom Vlade Crne Gore Aleksom Bečićem, dok su na drugom panelu, pod nazivom “Koje informacije vlade kriju od medija, civilnog sektora i građana/ki”, predstavljeni rezultati Regionalnog indeksa otvorenosti.

Otvorenost institucija ne smije zavisti od volje pojedinaca, već mora imati utemeljenje u zakonima i propisima kako bi se osiguralo trajno uspostavljanje transparentnosti njihovog rada. To je poručeno na panelu “Koje informacije vlade kriju od medija, civilnog sektora i građana/ki” u okviru konferencije o transparentnosti institucija koju je organizovao CDT.

Sudionice panela ukazale su na to da problemi postoje i kada je riječ o pozitivnim primjerima transparentnosti određenih lidera, jer u trenutku napuštanja neke od javnih funkcija, tu dobru praksu ponesu sa sobom, pa se samim tim proces vraća na početak.

Milena Gvozdenović iz CDT-a kazala je da su u Crnoj Gori u posljednje tri godine tri puta mijenjani vlada ili vlast te da to svakako nisu povoljne okolnosti za izgradnju dugoročne politike otvorenosti.

“Opet je to da li će vlast biti otvorena i transparentna zavisilo od toga da li je to onima koji su vršili vlast bilo važno i koliko im je to odgovaralo, a u tu situaciju došli smo zato što nemamo dovoljno dobre zakone, strategije i mehanizme kontrole koji bi prosto obavezali vlast na transparentno djelovanje”, kazala je Gvozdenović.

Mila Josifovska Danilovska iz Fondacije “Metamorfozis” iz Sjeverne Makedonije kazala je da, iako je ova zemlja po indeksu otvorenosti prva u regionu, najgore rezultate postiže u pogledu efikasnosti.

“Možda imamo izvrsne strategije, ali kada se radi o implementaciji, u tom dijelu malo kaskamo. Ono što ne možemo najčešće da dobijemo jesu videozapisi sjednica Vlade, i taj problem postoji godinama, zatim materijali o kojima se raspravlja na tim sjednicama, i u posljednje vrijeme je postao problem da dobijemo agendu Vladine sjednice makar jedan dan ranije kako bi bili svjesni o čemu se raspravlja”, rekla je ona.

Za razliku od Sjeverne Makedonije, situacija u Bosni i Hercegovini lošija je u pogledu otvorenosti, kaže Amina Izmirlić Ćatović, predstavnica U.G. “Zašto ne” iz Bosne i Hercegovine. Ove godine primijećena su i određena nazadovanja. Ona je ocijenila da postoji svega nekoliko institucija koje bi se mogle pohvaliti nivoom transparentnosti i one koje imaju određeni zadovoljavajući rezultat koji bi se mogao dalje unaprijediti.

“Odnos civilnog sektora i vlasti zavisi od toga o kojem nivou govorimo. Na državnom nivou imamo klasičnu netransparentnost, imamo primjere potpunog neuvažavanja kritika i primjedbi civilnog sektora. U poređenju sa situacijom u Republici Srpskoj, stanje nije toliko alarmantno; tamo je došlo kriminalizacije klevete, otvorio se prostor da se krivično gone mediji, civilni sektor ili bilo koji građanin koji kritikuje vlast”, kazala je Izmirlić Ćatović.

Transparentnošću institucija ne može se pohvaliti ni Srbija. Samo je 2022. godine utvrđeno da je oznakom tajnosti označeno više od milion i 400 hiljada dokumenata na uzorku od 73 organa.

Milica Tošić iz Partnera za demokratske promjene kaže da Vlada, ministarstva i organi uprave ne prelaze indeks transparentnosti preko 50%.

“Najalarmantnija je finansijska netransparentnost institucija, kako se troše javna sredstva, kako se upravlja budžetom, koliko je država zadužena, a odnos institucija prema organizacijama civilnog društva u praksi je loš. Pozitivni primjer je uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema koji je počeo da radi 2022. i vodi ga jedna nezavisna institucija – Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. Na jednom mjestu su svi informatori – sve informacije o institucijama, odnosno institucijama koje su objavile informatore”, rekla je Tošić.

Sudionice panela poručuju da bi institucije trebalo da preuzmu odgovornost i da budu proaktivne te da ako žele da budu otvorene, infrastruktura nije prepreka, ali da je politička volja veliki problem.

Podsjećamo, regionalna mreža nevladinih organizacija ACTION SEE sprovodi godišnja istraživanja o otvorenosti institucija izvršne i zakonodavne vlasti na Zapadnom Balkanu u okviru projekta “Upotreba novih medija za promociju transparentnosti vlasti”, koji podržava Nacionalna zadužbina za demokraciju (NED). Istraživanje se sprovodi kroz Regionalni indeks otvorenosti na osnovu kojeg utvrđujemo u kojoj mjeri vlasti u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji čine javno dostupnim informacije iz oblasti svog rada.

Rezultati istraživanja za 2022. godinu dostupni su na ovom linku.