Otvorenost lokalnih samouprava u BiH
U istraživanju koje je U.G. “Zašto ne” provelo zajedno sa članicama regionalne mreže ActionSEE, u okviru projekta Regionalni indeks otvorenosti općinske i gradske vlasti u Bosni i Hercegovini u 2018. godini ispunjavaju nešto više od četvrtine postavljenih indikatora otvorenosti (33,60%) što predstavlja rast od oko 6% u odnosu na 2017. godinu.
Regionalni indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu, na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Istraživanje je provedeno u 6 zemalja: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Kosovu.
Monitoring otvorenosti općina i gradova u BiH za 2018. godinu obuhvatio je 36 jedinica lokalne samouprave. Analiza rađena na osnovu četiri principa otvorenosti: transparentnosti, pristupačnosti, integriteta i učinkovitost pokazala je da su općinske i gradske vlasti u Bosni i Hercegovini u 2018. godini ispunile 33,60% indikatora, što predstavlja porast otvorenosti od oko 6%, obzirom da je u 2017. godini zadovoljeno 27% indikatora.
U trećoj godini provođenja mjerenja, analizom brojnih indikatora, utvrđena su određene razlike u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Kada su upitanju zahtjevniji indikatori i dalje nisu primjećena značajna poboljšanja u smislu jačanja uloge koju jedinice lokalne samouprave igraju u bh. društvu. Primjetno je da rezultati variraju u pojedinim općinama/gradovima, pa time i stanje u određenim oblastima, no prostor za poboljšanje stanja, i kada su upitanju najbolje rangirane jedinice lokalne samouprave, ipak postoji. Najviše zadovoljenih indikatora, prema navedenim principima, imao je Grad Visoko te Općina Gradačac. Najmanje indikatora zadovoljavaju općine Kupres (Republika Srpska), Glamoč i Istočni Mostar.
Princip transparentnosti jedinice lokalne samouprave u BiH zadovoljile su sa 36% postavljenih indikatora, i ovo je nešto bolji rezultat u odnosu na prethodnu godinu istraživanja. Jedinice lokalne samouprave i dalje nisu dovoljno transparentne po pitanju svojih budžeta, organizacionih informacija, te postupaka javnih nabavki. Kada je upitanju transparentnost internih dokumenta jedinica lokalne samouprave ni ovdje stanje nije zadovoljavajuće. Godišnji programi rada općinskih i gradskih administracija dostupni su javnosti tek u 5% jedinica lokalne samouprave, a poslovnike o radu općinskih/gradskih vijeća na svojim web stranicama ima oko 50% jedinica lokalne samouprave. Općinske i gradske administracije nemaju ujednačenu praksu, niti kontinuirano objavljuju informacije i dokumente koje se tiču finansija.
Princip pristupačnosti u jedinicama lokalne samouprave BiH u 2018. godini zadovoljen je sa svega 16% postavljenih indikatora, a rezultat u pogledu provođenja javnih konsultacija je nešto bolji u odnosu na prethodnu godinu te je ispunjeno oko 13% indikatora. U pogledu interakcije sa građanima, i kada je upitanju sloboda pristupa informacijama, većina jedinica lokalne samouprave i dalje ima loše rezultate, te se bilježi pad u odnosu na prethodne dvije godine. Ni aktivnost na društvenim mrežama još uvijek nije na zadovoljavajućem nvou, ali kada je u pitanju korištenje društvenih mreža, kao vid komunikacije sa građanima/kama, situacija je nešto bolja nego prethodnih godina obzirom da 55% jedinica lokalne samouprave koje su bile obuhvaćene istraživanjem aktivno koriste Facebook.
Princip integriteta jedinice lokalne samouprave BiH zadovoljavaju sa oko 20% ispunjenih indikatora. Svega 5% jedinice lokalne samouprave ima razvijen neki vid mehanizma za podizanje svijesti o važnosti prevencije i sprečavanja sukoba interesa u gradskim i općinskim administracijama. Antikorupcijska politika u službenoj, odnosno formi dokumenta, zastupljena je u 20% jedinica lokalne samouprave, a u većini slučajeva ne postoje upute, niti adekvatni vodiči za građane/ke o podnošenju žalbi na rad službenika/ca. Online komunikacija jedinica lokalne samouprave sa građanima/ kama, putem koje se može izraziti zabrinutost ili podnijeti žalba na rad državnih službenika nešto je bolja nego prethodnih godina, a ovaj vid komunikacije trenutno je zastupljen u 36% jedinica lokalne samouprave.
Princip učinkovitosti u jedinicama lokalne samouprave BiH zadovoljen je sa 63% ispunjenih indikatora, i kada je ovaj princip upitanju jedinice lokalne samouprave ostvarile su približno iste rezultate kao i prethodne dvije godine. Prema principu učinkovitosti najbolji rezultat su imali općine Srebrenik i Orašje koje su zadovoljile 100% indikatora, a slijede ih općine Centar, Bužim, Petrovac, Gradačac i Jajce koji su zadovoljili od oko 50-70% indikatora. Pomenute općine imaju zadovoljavajuće rezultate kada je upitanju izvještavanje o radu Općinskih vijeća, izrada i provedba godišnjih planova rada te provedba razvojnih strategija.
Kada se sve navedeno uzme u obzir može se zaključiti da je stanje otvorenosti općina i gradova u BiH na nezavidnom nivou, te se u narednom periodu moraju uložiti znatni napori kako bi se ono popravilo. Osim poboljšanja komunikacije sa građanima, jedinice lokalne samouprave posebnu pažnju trebaju posvetiti finansijskoj transparentnosti, s obzirom na to da općinske i gradske administracije nemaju ujednačenu praksu, niti kontinuirano objavljuju informacije i dokumente koje se tiču finansija.
Detaljna analiza se može u cjelosti preuzeti na linkovima ispod:
Otvorenost lokalnih samouprava u BiH i regionu
Openness of local self-government in BiH and Region
Ovaj projekat sprovodi ACTION SEE (Mreža za odgovornost, tehnologiju i institucionalnu otvorenost) na teritoriji JIE, a koju čine Fondacija Metamorphosis u partnerstvu sa Westminster fondacijom za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA – Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije, Udruženje građana Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Centar za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Open Data Kosovo – ODK i Levizja Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku Evropske unije.