Otvorenost manja, institucije stagniraju
Povodom Međunarodnog dana prava na slobodan pristup informacijama CDT je organizovao konferenciju “Otvorenost institucija izvršne vlasti u Crnoj Gori i regionu”.
Milica Kovačević iz CDT-a govorila je o Regionalnom indeksu otvorenosti institucija koji je pokazao da institucije stagniraju i ne ispunjavaju preporuke nevladinog sektora za unapređenje otvorenosti.
“Zabrinjavajuća je trendencija pada otvorenost u Crnoj Gori i regionu”, kazala je Kovačević i podsjetila da je Vlada Makedonije, prema posljednjem istraživanju koje je uradila mreža organizacija iz ovog regiona Action SEE, najtransparentnija vlada u regionu i prestigla je Vladu Crne Gore.
“I dalje ne postoje politike kojima se definiše otvorenost. Institucije od Vlade preko ministarstava do organa uprave su ostvarile različite rezultate koji se veom razliku. Otvorenost i dalje zavisi od volje menadžera institucija, a ne od jasnih politika i procedura”, kazala je ona.
Ministarka javne uprave Suzana Pribilović smatra da su ove godine indikatori brojniji i zahtjevniji i da je to uticalo na slabljenje rezultata.
“Cijenimo da su date preporuke značajne za buduće djelovanje i vjerujem da je taj pravac na adekvatan način definisan i nizom mjera i aktivnosti u nacrtu nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnertstvo za otvorenu upravu”, kazala je Pribilović.
Ona je kazala i da je otvorenost, efikasnost i odgovornost u upravljanju uslov bez kojeg nije moguće razvijati participativnu i demokratiju uopšte, kao i da je to proces koji traje.
Biljana Papović iz CDT-a je predstavljujući detalje istraživanja kazala da su razlike u rezultatima institucija prevelike.
Ministarstva u Crnoj Gori prosječno zadovoljavaju 60 odsto kriterijuma otvorenosti. Najbolje rangirano je Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje ispunjava 76 odsto pokazatelja otvorenosti, dok je najslabije Ministarstvo saobraćaja i pomorstva sa samo 34 odsto.
“Ovako velike razlike ukazuju na neujednačen pristup politikama otvorenosti, ali i na potrebu strateškog planiranja i razvija otvorenosti na nivou svih ministarstava”, kazala je Papović.
Organi uprave u prosjeku zadovoljavaju 36% indikatora otvorenosti.
Veliki broj organa uprave ne samo da nije posvećeno ni zakonskom minimumu objavljivanja informacija, a kamoli dostizanju najviših standarda otvorenosti.
Takva praksa je neprihvatljiva i mora se hitno mijenjati.
Najbolje rangirani su Poreska uprava (72.5%), Sekretarijat za zakonodavstvo (55%) i Zavod za statistiku Crne Gore (51%).
Najslabije rangirana je Uprava za ugljovodonike (14%), Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (15%) i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća (16%).
Liljana Pecova Ilieska iz Metamorfosis fondacije iz Makedonije je kazala da ako ne postoji zakonska obaveza da se ne objave informacije, onda to institucije samoinicijativu neće uraditi.
“Mi moramo promijeniti taj način razmišljanja. Promijeniti svijest službenika – da tako unaprijeđujemo i sebe i instituciju”, kazala je ona.
Danira Karović iz Udruge građana Zašto ne iz BiH smatra da je u BiH primjetno da što je veći nivo institucije, to je postotak transparentnosti veći.
Ona smatra da su problemi u otvorenosti institucija slični u svim zemljama.
Vujo Ilić iz organizacija CRTA iz Srbije smatra da je neophodna politička volja i zakonska rješenja koja ubuduće neće zavisiti od političke volje.
“Kad se pojavi premijerka kojoj je važno da se to unaprijedi, onda se neki napredak i vidim ali se to ne sliva na ostale institucije niti je kod njih vidljiv napredak”, kazao je Ilić.
U nastavku konferencije raspravljalo se o sprovođenju inicijative Partnerstvo otvorenih vlada u Crnoj Gori i regionu.