Parlamente osloboditi pritiska izvršne vlasti i uticaja političkih centara moći

Kontrola političkih partija, njihovih centrala i same izvršne vlasti nad parlamentima najveća je prepreka za evropski put u regionu Zapadnog Balkana, jedan je od zaključaka konferencije “Izazovi procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini i uloga parlamenata”, koja je održana u petak 28. februara u Sarajevu.

Ova konferencija međunarodnog karaktera u organizaciji Udruženja građana „Zašto ne“ i portala javnarasprava.ba, uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH, osim kreatora politika u BiH okupila je i sagovornike iz država članica EU, država iz Regiona koje su na putu ka EU, brojne predstavnike civilnog društva kao i širu javnost kako bi se razgovaralo o izazovima pred kojima se nalazi BiH u tom pogledu.

“Portal javna rasprava je u protekle dvije godine okupio desetine hiljada građana koji su postavljali pitanja, ali se i informisali o procesima donošenja zakona u BiH, posebno onih bitnih za EU integracije, te je ova konferencija i pokušaj da se diskusija iz već ostvarene online komunikacije prenese i u forum u ovom obliku”, rekao je predsjednik UG “Zašto ne”, Darko Brkan prilikom otvaranja konferencije.

U sklopu konferencije održane su dvije panel diskusije koje su, uz moderaciju poznavalaca i analitičara društveno političkih prilika u BiH i Regionu, Adnana Huskića i Denisa Čarkadžića, pokušale dati odgovore na pitanja šta je sve do sada urađeno kada je riječ o putu Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji.

Na prvoj panel diskusiji o usklađivanju bh. zakonodavstva sa EU legislativom, odnosno onome šta je na tom putu učinjeno ali i propušteno, govorili su Lana Prlić, zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, Amira Lazović iz Direkcije za evropske integracije BiH, Jasmina Pašalić iz Paneuropske unije u BiH te Damir Arnaut, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Da BiH još uvijek nije ispunila svoje obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) istakla je Amira Lazović iz Direkcije za Evropske integracije BiH u svom uvodnom izlaganju podsjetivši da je rok za usklađivanje domaćeg zakonodavstva prema ovom sporazumu juni 2021. godine.

Panelisti su se tokom svojih izlaganja fokusirali i na prioritete i preporuke iz Mišljenja Evropske komisije i pratećeg Analitičkog izvještaja, te s tim u vezi i podvukli bitnost usklađivanja bh. zakonodavstva sa Acquis communautaire (pravnom tečevinom EU).

Damir Arnaut, zastupnik u Predstavničkom domu PS BiH govorio je o dinamici rada ovog zakonodavnog tijela te ukazao na činjenicu da je BiH od od 2010. godine do danas razmatrala samo 12. zakona bitnih za EU integracije.

“Potpuno izostaje zakonodavna aktivnost, od tih 12 usvojeno je gotovo pola tako da mi kao zemlja zaista kaskamo na pitu ka Europskoj uniji (…) BiH se nalazi daleko iza svih zemalja regiona, a razlog tome je konstantno prisustvo blokada zakonodavnih institucija” istakao je između ostalog Arnaut.

Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Lana Prlić također smatra da je hronični nedostatak političke kulture velika prepreka na evropskom putu.

“Najveći problem jeste vrijeme koje nam treba da usvojimo neki zakon. Znači, to je vrlo teško i jako sporo. Imamo zakone koji su usvojeni u nacrtu i koji godinama čekaju u ladicama drugog doma da dođu u formu prijedloga kako bi se o njima moglo raspravljati. Najveći problem je vrijeme koje je potrebno da se usvoje zakoni. Čak prođu mandati i mandati dok se ne usvoji neki zakon”, izjavila je Prlić ističući da se tokom javnih rasprava u parlamentu “maksimalno pojavi pet zastupnika i to u glavnom istih” .

O značaju saradnje civilnog društva sa vlastima u procesu EU integracija, u ime predsjedništva Paneuropske unije u BiH, govorila je Jasmina Pašalić koja je istakla da je “najveći problem nepostojanje političke volje”.

Iako su bili pozvani, konferenciji se nisu odazvali predstavnici/ce zakonodavne vlasti iz Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Druga panel diskusija je kroz primjere dobrih praksi iz regiona pokušala dati odgovore na pitanje kakva je bil uloga parlamenata u procesu EU integracija u zemljama Regiona, a panelisti su bili Vesna Marjanović, poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Boban Stojanović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) iz Crne Gore te, Darko Aleksov iz organizacije MOST iz Republike Sjeverne Makedonije.

Vesna Marjanović, pored ostalog je istakla da se svi u Regionu u više ili manje sličnim problemima kada je u pitanju funkcionisanje parlamenata gdje se svi nalaze pod određenim pritiskom izvršne vlasti.

“Za mene je najveći problem slabost Parlamenta da kontroliše Vladu, da izvršava tu svoju kontrolnu funkciju (…) Mi imamo političku kontrolu na taj način da većinske stranke smatraju da opozicione stranke i političke manjine nemaju nikakva prava i ono što se dešavalo u Narodnoj skupštini Srbije je da je većina spriječavala manjinu da predlaže zakone, da govori, da koristi prava garantovana poslovnikom, a sjednice su se svele na veliku količinu ličnih uvreda. EU je u stvari shvatila da je uloga Skupštine da stvara konsenzus različitih političkih opcija o EU integracijama”, zaključila je Marjanović.

Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju Crne Gore govorila je i o NATO integracijama ove zemlje u kontekstu EU integracija.

“Čini mi se da smo u doba kada smo pristupili NATO savezu imali više zamaha i elana za EU integracije nego danas, kada su ponovo prevladala neka druga pitanja, poput pitanja identiteta”, rekla je Kovačević koja dijeli mišljenje panelista da u Regionu postoji dominacija izvršne vlasti nad zakonodavnom i političkih partija nad parlamentarnim procesima.

Republika Sjevern Makedonija je na pragu ulaska u NATO, a Darko Aleksov iz organizacije MOST koja realizuje projekat “Otvoreni parlament” (“Otvoreno Sobranie”) smatra da je promjena vlasti u Republici Sjevernoj Makedoniji 2017. godine potakla otvaranje društva i izlazak iz tzv. “zarobljene države”, ali da se demokratski procesi i dalje trebaju unaprijeđivati.

Sada se niko ne libi kritikovati vlast i to je legitimno, naglasio je Aleksov. ali moramo biti svjesni da se promjena svjesti desila u roku od dvije godine i moja poruka je da ne treba gubiti nadu ali treba imati na umu da oslobađanje društva dolazi isključivo sa velikom količinom političke volje onih koji vode državu. 

O svijesti građana/ki u susjednoj Srbiji govorio je i politolog Boban Stojanović.

“Nakon 2000. godine Srbija je imala jednu dozu opzimizma ali su ljudi nakon ubistva premijera Zorana Đinđića, 2003. godine izgubili nadu i od tada imamo dva bloka, jedan za EU i jedan za Rusiju”. Period od 2008. do 2012. godine kada smo imali proevropske snage na vlasti nije iskorišten za debatu o članstvu u EU i tome kako građani da mijenjaju svoje navike ukoliko želimo da postanemo članica EU. Ipak taj period je iskorišten samo da se evropeizuju oni koji su 2008. izgubili, a nakon toga uslijedila je i velika promjena vlasti gdje su najveći protivnici postali najveći pobornici EU i mi smo sada zemlja gdje se EU ne dovodi u pitanje”, rekao je Stojanović.

Nakon što je rezimirano šta je do sada učinjeno i propušteno kada su upitanju EU integracije i usklađivanje bh. zakonodavstva sa evropskom pravnom stečevinom, zaključeno je da države u regionu, pogotovo Bosna i Hercegovina, moraju mnogo intenzivnije i brže raditi na jačanju vladavine prava, da evropski put nema alternativu te da je kontrola političkih partija, odnosno njihovih centrala nad nosiocima izvršnih i zakonodavnih funkcija najveća prepreka reformskim procesima i evropskom putu Zapadnog Balkana.

Ovaj projekat se provodi uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH.

 

Održavanje Lokalnih izbora 2020. godine postalo je pitanje tzv. “političke volje”

Ni nakon potonje odluke CIK-a, i pored obećanja datih od strane nekih od ključnih političkih aktera u našoj zemlji u...

Amina Izmirlić

Uživo: Praćenje dezinformacija tokom pandemije COVID-19

Ekipe "Raskrinkavanja" i "Istinomjera" svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mrežama, te kroz izjave zvaničnika/ca. Tokom trajanja vanrednog stanja...

Alisa Karović

Šta radnici mogu očekivati od izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH?

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine predložila je sredinom aprila ove godine izmjene i dopune Zakona o radu FBiH. Odredba kojom je ostavljena mogućnost poslodavcu da za vrijeme proglašenog stanja...

Amina Izmirlić