Politička (ne)kultura: Uvrede i fizički napadi kao način obračuna s neistomišljenicima

Javnost već godinama svjedoči neprijatnim scenama iz klupa institucija bh. vlasti na svim nivoima – od uvreda na osnovu fizičkog izgleda i korištenja pogrdnih termina, do prijetnji i verbalnih sukoba koji su u nekoliko situacija kulminirali i fizičkim obračunima.

FOTO: Freepik.com
FOTO: Freepik.com

Zabrinjavajuća je činjenica da politički funkcioneri sve češće pokazuju “kratak fitilj” i manjak tolerancije ka neistomišljenicima, a psovke i pogrdni komentari se često mogu čuti na skupštinskim sjednicama, o čemu bi oni, kao izabrani funkcioneri, odnosno javne ličnosti određenog uticaja, trebalo da vode računa.

Krajem jula 2019. godine održana je sjednica Skupštine BPK Goražde na kojoj je došlo do incidenta koji je kulminirao kada je zastupnica Liberalne stranke BiH Daliborka Milović bocom gađala tadašnju predsjednicu Skupštine BPK Goražde Editu Velić. 

Milović je najprije, zajedno s kolegom iz stranke Mirsadom Dizdarom, zauzela prostor ispred skupštinske govornice, čime su, prema riječima Edite Velić, “ometali rad Skupštine”, a molbe i upozorenja predsjedavajuće Velić da prestanu s ometanjem rada sjednice ostale su neuvažene. Zatim je zastupnik Jasmin Haznadar pokušao riješiti spomenutu situaciju na način da je fizički pokušao pomaći Dizdara s mjesta ispred govornice, nakon čega je došlo do naguravanja između spomenutih zastupnika. U međuvremenu, zastupnica Milović je ustala sa stolice te plastičnom flašom u ruku pogodila Editu Velić, koja je sjedila nekoliko metara od nje.

U septembru 2019. godine, Općinski sud u Goraždu potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Goražde protiv Daliborke Milović zbog krivičnog djela nanošenja lake tjelesne povrede iz člana 173. stav (1) Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a nešto više od godinu kasnije donesena je prvostepena presuda kojom se “utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.000 (hiljadu ) KM i istovremeno se određuje da se ona neće izvršiti ako u roku od godinu ne počini novo krivično djelo”.

I krajem 2020. Godine, sjednicu Skupštine BPK Goražde obilježio je verbalni obračun koji zamalo nije prerastao u tučnjavu. Naime, Edita Velić, koja je do 23.12.2020. godine bila predsjedavajuća Skupštine BPK Goražde, objavila je na Facebooku snimak na kojem je uočljivo naguravanje zastupnika Edima Fejzića i Nijaza Musića nakon izbora Daliborke Milović iz Liberalne stranke BiH za predsjedavajuću Skupštine. Do prepirke je došlo kada je Nijaz Musić čestitao predstojeći praznik (Božić) Fejziću, nakon čega je došlo do naguravanja između dvojice zastupnika, a na snimku se, pored naguravanja, mogu čuti i brojne uvrede koje su zastupnici/ce uputili jedni drugima.

Do fizičkog napada na zastupnika došlo je i u Skupštini Kantona Sarajevo 2016. godine, kada je zastupnik stranke BOSS Rasim Smajić, nakon kraće rasprave s tadašnjim zastupnikom Naše stranke u Skupštini KS Predragom Kojovićem, snažno povukao Kojovića i pritom ga oborio na pod. Dva mjeseca kasnije, saopćeno je da je Općinski sud u Sarajevu potvrdio optužnicu koju je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo 22. jula 2016. godine protiv Rasima Smajića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, no više informacija nije poznato.

Iako je spomenuti događaj jedini fizički incident u Skupštini Kantona Sarajevo, nerijetko se mogu čuti neprimjereni komentari i korištenje pogrdnih termina koje zastupnici/ce u ovom zakonodavnom tijelu upućuju jedni drugima. Nedavno je zastupnik u Skupštini KS Zvonko Marić saopćio da posjeduje snimak na kojem mu zastupnik Damir Nikšić pokazuje srednji prst tokom jedne od sjednica kantonalne Skupštine, a ovu sjednicu obilježile su rasprave, neprimjerene riječi i upadanje u riječ.

Do incidenta je došlo i na sjednici Skupštine Grada Banja Luka u aprilu 2021. godine, kada je šef Kluba zastupnika SNSD-a Dragoslav Topić u toku skupštinskog zasjedanja opsovao majku zastupnicima i gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću. Skupština je glasanjem konstatovala da poslovnik nije povrijeđen, a zastupnik PDP-a Ivan Begić je na društvenim mrežama objavio videoklip u kojem se vidi sporna situacija.

Do verbalnog incidenta došlo je i u martu 2021. godine između gradonačelnika Stanivukovića i zastupnika Nevena Stanića. Stanivuković je rekao da je Stanić udario Olgu Babić, službenicu u njegovom kabinetu, dok Stanić tvrdi da ju je slučajno „zakačio“ u prolazu, zbog čega je zatražen pregled snimka nadzorne kamere.

Spomenuta dva događaja, nažalost, nisu jedini incidenti zabilježeni u skupštini Banjaluke tokom 2021. godine. Nakon što su zastupnici PDP-a Ivan Begić i Krsto Golijanin u skupštinskoj sali nosili majicu s natpisom “Stop privatnoj državi”, pauzu je zatražio predsjednik Skupštine Mladen Ilić, nakon čega je došlo do kratke prepirke između Ilića i gradonačelnika Stanivukovića.

I u februaru je sjednica Skupštine Banjaluke prekinuta zbog verbalnog sukoba zastupnika. Najprije je zastupnik SNSD-a Marinko Umičević dobacivao gradonačelniku dok je on držao govor o svom prijedlogu za zamjenika gradonačelnika, a situaciju je pokušao smiriti Mladen Ilić. Iliću se zatim obratio zastupnik Saša Lazić, rekavši mu “da treba uvesti red”, a u raspravu se umiješao i zastupnik Ujedinjene Srpske Neven Stanić kojem je u jednom momentu prišao Lazić, pa su nastavili svađu koja je bila na ivici fizičkog sukoba, prenijela je Srpska info.

Početkom 2021. godine, u Skupštini opštine Bileća desio se incident kada je zastupnik Radikalne stranke “Dr. Vojislav Šešelj” Dražen Dunđer nogom udario u sto predsjednika Skupštine ove opštine.

Ovo, nažalost, nije prvi put da je Dunđer fizički nasrnuo na kolege iz Skupštine, pa je tako 2018. godine fizički napao, odnosno ošamario predsjednika Skupštine opštine Bileća.

Osim incidenata u općinskim, gradskim i kantonalnim skupštinama, javnost je 2019. godine svjedočila i verbalnom sukobu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji je prerastao u fizički sukob, kada je ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač ošamario tadašnjeg zastupnika u Skupštini, a danas gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića. U aprilu 2021. godine, Okružno javno tužilaštvo Banjaluke podiglo je optužnicu protiv Lukača zbog fizičkog napada na Stanivukovića.

Ovo također nije jedinici incident zabilježen u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Jedan od primjera je incident iz 2018. godine, kada su se, nakon niza replika, verbalno sukobili tadašnji šef Kluba poslanika SNSD-a Radovan Višković i šef Kluba poslanika PDP-a Miroslav Brčkalo. Tokom 2019. godine, Milorad Dodik je zastupniku Nebojši Vukanoviću tokom rasprave rekao da je “jedan obični cirkusant”, a nešto kasnije i “ti nisi perfektan, ti si defektan”. Godinu kasnije, Dodik je Stanivukovića nazvao “pobačajem”. U junu ove godine, predsjedavajući NSRS Denis Šulić oduzeo je riječ zastupniku Nebojši Vukanoviću, tvrdeći da se udaljio od tačke dnevnog reda. Kako Source prenosi, u jednom trenutku čuje se Vukanović kako viče “prekini” nekoliko puta i “ko si ti”, nakon čega Šulić prekida sjednicu, odnosno daje pauzu od pet minuta. Dalje se na snimku vidi kako Vukanović prilazi Šuliću, a drugi poslanici su spriječili da između njih dođe do fizičkog kontakta. 

Tokom 2020. godine, usred žustre rasprave u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, zastupnik u ovom domu Zukan Helez poručio je zastupnici Sanji Vulić da ima veliku šansu da izraste u pravog političara, navodeći kako ima “ljepotu Dušanke Majkić, mudrost Milorada Dodika i poštenje Nikole Špirića”.

U julu 2020. godine, sjednicu Skupštine opštine Bratunac prekinula je rasprava koja je nakon izvjesnog vremena bila na rubu fizičkog obračuna.

Iako poslovnici o radu institucija obično predviđaju da se povredom reda na sjednici smatra, između ostalog, i nedolično i uvredljivo ponašanje prema učesnicima/cama i prisutnima na sjednici i ometanje normalnog rada na sjednici, zbog čega se može dobiti opomena, oduzeti riječ ili čak prekinuti sjednica dok se ne steknu uvjeti za njen nastavak, to nije sprečavalo političke funkcionere da se nedolično ponašaju, a spomenute situacije su samo dio incidenata kojima je bh. javnost svjedočila prethodnih godina.

Osim poslovnicima o radu, i etičkim kodeksom se obično predviđa, između ostalog, da se ne smiju koristiti izrazi i riječi koji mogu vrijeđati ili omalovažavati drugoga i drugačijega, izrazi i mimika ili njihovi sinonimi, koji vrijeđaju ljudsko dostojanstvo i narušavaju dignitet Skupštine, te potiču na mržnju i nasilje. Osim pisane opomene, predviđene kazne u slučaju kršenja neke od odredbi kodeksa mogu biti i novčana kazna i javna opomena s objavom u sredstvima javnog informiranja.

Još 2011. godine, Radio Slobodna Evropa bavio se ovom temom u analizi “Ne-kultura dijaloga: Uvrede umjesto razgovora”, a sociolog prof. dr. Srđan Vukadinović tada je izjavio za RSE da “kultura dijaloga, koja se može čuti u općinskom, kantonalnom ili državnom parlamentu, pokazuje neshvaćanje ključnih pojmova demokracije, tolerancije, razumijevanja i uvažavanja”.

Razlog zašto mnogi danas upotrebljavaju veoma opore riječi u parlamentarnim klupama i skupštinskim aulama i za govornicama je u tome što obično taj govor koriste oni politički slabiji, politički nemoćniji, koriste oni na koje se nikako ne može pažnja obratiti – i ne bi se obratila pažnja zarad i apropo njihovih političkih programa, političkih ideja ili političkih stavova kao nečega novoga što donose na bh. političkoj i društvenoj sceni. I kada nema tako nečega i kada nema toga, onda je jasno da ostaje nešto drugo ne bi li se skrenula pažnja, ne bi li se pokušali dobiti neki eventualni i potencijalni glasači. I onda je tu najbolje sigurno jedan govor mržnje i jedna netolerancija koja može kod nekih ciljnih grupa koje još uvijek žive u jednom takvom ambijentu izazvati određene simpatije.

Srđan Vukadinović, 18.7.2011.

Deset godina kasnije, uvrede i napadi su i dalje česta pojava u skupštinskim klupama.

Iz svih spomenutih primjera jasno je da na bh. političkoj sceni ne postoji kultura dijaloga, a takvo ponašanje i neuvažavanje neistomišljenika pokazuje neshvaćanje ključnih pojmova demokratije i tolerancije prema drugom i drugačijem. Osim toga, ovakvo ponašanje, kojim se krše poslovnici i etički kodeksi, pokazuje i jedan vid nepoštovanja institucija vlasti u koje su ovi akteri izabrani voljom birača.

(Istinomjer.ba)

Projekcija dokumentarnog filma „Medijska pismenost kroz generacije“

Premijerna projekcija regionalnog dokumentarnog filma „Medijska pismenost kroz generacije“ održat će se 1. oktobra...

Emir Zulejhić

Da li ekskluzivitet upotrebe jednog jezika i pisma krši entitetske i državni ustav?

Jedna od tema koja je posljednjih dana izazvala buru u javnosti jeste usvajanje Zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma (Republika Srpska) i Zakona o upotrebi...

Amina Izmirlić

Kako stojimo u pandemiji: Rano je za poređenje ekonomskih pokazatelja

Lider Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović u medijskim istupima često ističe da su Vlada FBiH i rad njenog premijera Fadila Novalića pozitivan primjer kvalitetnog odgovora na pandemiju...

Faruk Durmišević