Institucije BiH nisu bile dovoljno pripremljene za popis stanovništva. Ugovori i izjave o povjerljivosti nisu bili potpisani, određeni broj popisivača nije obučen za taj posao, a pitanja u popisnici nisu bila potpuno jasna građanima BiH.
Prema podacima koje su prikupili Udruženje građana Zašto ne i Koalicija Jednakost, u okviru projekta Popismonitor mnogo toga nije bilo uredu.”Nije bilo centralnog prostora za skladištenje popisnog materijala i nije bio dovoljan broj popisnica. Također, kampanja informisanja nije postojala, a web-stranica je imala samo šture podatke koji su objavljivani periodično u PDF dokumentima, koji nisu dostupni svim građanima na jednostavan način. Call centar je otvoren četiri dana prije samog popisa, kada je predstavljen i broj koji je radio do pet sati radnim danima, dok danima vikenda nije radio uopće. Kolege iz Popismonitora su se javljali sve dane popisa i nije bilo bitno u koje doba, a imali smo budžet 20 puta manji od njih”, rekao je Dalio Sijah, aktivista UG Zašto ne.
Sijah je istakao i to kako zvanične institucije apsolutno nisu reagovale na eksterne kampanje koje su vođene u svrhu sugerisanja davanja neistinitih odgovora ili pozivale na otvoreno kršenje zakona.
“U tom smislu jedna od kampanja je bila ta u kojoj su bivši vijećnici Općine Srebrenica odlazili u Srbiju i pozivali ljude koji u Srebrenici imaju imovinu da se izjašnjavaju kao građani Srebrenice ili kampanja Ureda za Hrvate, koji je pozivao Hrvate izvan BiH da se popisuju u BiH. Također, Zakon o zaštiti ličnih podataka nije poštovan jer je nezakonito skladišten popisni materijal i samim tim onemogućeno je građanima koji su željeli steći uvid u svoje popisnice da ih ne mogu dobiti u prostorijama lokalne popisne komisije, jer su se nalazile po kućama”, dodao je Sijah.
I dok je tokom konferencija za novinare Agencije za statistiku BiH govoreno da nema problema ili da postoje manji tehnički problemi, Popismonitor je preko svojih web-aplikacija, telefona ili društvenih mreža zaprimio 1.539 pitanja i više od 600 prijava.
“Nijedna institucija nije napravila kampanju zašto i kako se provodi popis. Građanima nisu bila jasna najosjetljivija pitanja 24, 25 i 26. Najčešća pitanja bila su o pravima i obukama popisivača, te su strahovali da li će izgubiti status državljanstva npr. Hrvatske ako se izjasne drugačije osim kao Hrvati, da li će im biti oduzeta imovina i sl.”, rekao je Damir Berilo iz Popismonitora.
Najviše prijava stiglo je iz Sarajeva, Tuzle, Banje Luke, Srebrenice, Prijedora, Gradiške, Trebinja i Mostara.
“Upitna je kredibilnost popisa u više od 500 popisnih jedinica i postoji osnovana sumnja da li je 20 posto ispunjenih popisnica vjerodostojno. Podaci koji će se dobiti o socio-ekonomskim karakteristikama, kao i broju stanovnika, bit će bolji od trenutno dostupnih, ali je i njihova kredibilnost upitna”, kazao je Sijah.
