Povorka ponosa nije ”parada” i “ekspresija seksualnosti”, već borba za jednaka prava LGBTIQ populacije

I dok u Bosni Hercegovini LGBTIQ populacija još uvijek čeka na usvajanje zakona o istospolnom partnerstvu, u Hrvatskoj i Crnoj Gori ovi su zakoni već na snazi, a izjave i stavovi pojedinih javnih funkcionera i većeg dijela javnosti pokazuju visok nivo netolerancije i nerazumijevanja prema LGBTIQ populaciji i njihovoj borbi za ostvarenje osnovnih ljudskih prava.

FOTO: Asja Mustajbašić
FOTO: Asja Mustajbašić

Gostujući u “Danu uživo” na N1 televiziji, dan prije nego što je u Sarajevu održana treća Bh. povorka ponosa, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, ističući svoj lični stav kada je u pitanju ovaj događaj, ustvrdio je kako je za njega neprihvatljiva Povorka ponosa s obzirom na to da je to “ekspresija seksualnosti” na javan način.

Ako mene pitate za moj stav po ovom pitanju, mogu i njega reći, zaista ja, što se mene tiče, ne mislim da je mom biću prihvatljivo nešto što se zove ekspresija seksualnosti na tako jedan javan način, ne mislim da je to nešto što je u skladu sa mojim poimanjem života itd. 

Admir Katica, 13.8.2021.

Samo nekoliko dana ranije, vijećnik u OV Novo Sarajevo i kadar Naroda i pravde Emir Rustempašić oglasio se u javnosti, uputivši kritike na račun premijera Kantona Sarajevo Edina Forte, načelnika Općine Centar Srđana Mandića i gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić koji su pokrili troškove dodatnih mjera sigurnosti na dan održavanja Povorke ponosa.

Dan nakon što je održana treća Bh. povorka ponosa, oglasio se i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković, ističući da je protiv svake vrste diskriminacije, ali i da je “protiv promocije seksualnosti” i “protiv Povorke”.

I zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i član Stranke demokratske akcije Haris Zahiragić uputio je određene kritike na račun ovog događaja te je istakao kako ne podržava Povorku ponosa, dodavši kako “ne postoji ta komisija, ni to udruženje, ni ta politika, ni ta ambasada koja mene može natjerati da ja to podržim, da ja, naprimjer, odem tamo, da javno podržim”, te je rekao kako on “nema problem da ljudi hodaju, da rade šta hoće, ali, dakle, bez mene, jel pošteno, imam li ja to pravo”.

Ipak, osim nekoliko pojedinačnih istupa u javnosti pojedinih članova SDA i NiP-a, ove godine ni Narod i pravda ni SDA nisu javno komentarisali održavanje Povorke ponosa kao što je to bio slučaj prije dvije godine, pred održavanje prve Bh. povorke u Sarajevu, koja je tada, kao i ove godine, dobila podršku stranih ambasada, EU, ali i nekoliko bh. stranaka i njihovih članova. Osim što su Forto, Mandić i Karić pružili finansijsku podršku radi dodatnih mjera sigurnosti, i drugi članovi SDP-a BiH i Naše stranke podržali su ovaj događaj.

Na dan održavanja treće Bh. povorke ponosa, podršku ovom događaju pružilo je nekoliko članova Naše stranke – od njenog predsjednika Predraga Kojovića, premijera KS Edina Forte, ministrice pravde KS Darje Softić-Kadenić, zastupnika u PSBiH Damira Arnauta, federalne zastupnice Miomirke Melank do dogradonačelnice Sarajeva Anje Margetić, koja je i ranije isticala značaj podrške Grada Sarajeva samoj organizaciji Povorke 

U danima pred Povroku ponosa, osim Damira Arnauta, i član SDP-a BiH i zastupnik u PSBiH Saša Magazinović pružio je podršku ovom događaju, navodeći da je “poštivanje ljudskih prava osnova za normalan život”, dodavši da “tražiti ljudska prava nije nikakav luksuz nego potreba” te da je Povorka ponosa “protest iz kojeg svi učimo” i da “niko nije jednak dok svi nismo jednaki”.

Pored domaćih javnih funkcionera/ki, ovogodišnjoj Povorci ponosa, čiji je slogan glasio “Otpor sa margine”, prisustvovali su i brojni strani zvaničnici, među kojima su i američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador Matthew Field, švedska ambasadorica Johanna Stromquist i šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovine Johann Sattler.

Podsjećamo, Povorka ponosa je protest protiv nejednakosti i kršenja ljudskih prava lezbejki, gej, biseksualnih, trans, interspolnih i queer osoba (LGBTIQ) te predstavlja jedan od najvažnijih i najutjecajnijih aktivističkih događaja, “koji je kroz istoriju održavanja u regiji i svijetu pokazao da mnogo brže čini pozitivne promjene i doprinosi kvalitetnijem životu LGBTIQ osoba”.

Bh. povorka ponosa poštuje principe i vrijednosti antifašizma, ravnopravnosti, solidarnosti, slobode, socijalne pravde, samoodređenja, sekularnosti, inkluzivnosti, antimilitarizma, vladavine prava, spremnosti na dijalog i nenasilne komunikacije. Najveći problemi LGBTIQ osoba u bh. društvu su nevidljivost, izoliranost, neprepoznatljivost, neprihvaćanje i nasilje,  kako u javnom tako u i privatnom prostora. Zbog straha od nerazumijevanja, odbacivanja ili nasilja većina LGBTIQ osoba se još uvijek ne odlučuje reći svoju seksualnu orijentaciju, rodni identitet ili spolne karakteristike svojoj porodici, te su zbog toga prisiljene da skrivaju dio svog života i osobe koje vole. Javni prostor – ulica, radno mjesto, škola, fakultet, institucije, kafići – mjesta su na kojima mi, LGBTIQ osobe, ne možemo otvoreno živjeti naše identitete. Uskraćeni su nam sigurni prostori za razgovor, upoznavanje, druženje i život. Suočavamo se s neprihvaćanjem i strahom. Prisiljeni/e smo na skrivanje kako ne bismo bili/e izloženi/e diskriminaciji, uvredama, otkazu, odbacivanju u porodici, na radnom mjestu, u svom okruženju. Izloženi/e smo verbalnom, psihičkom i fizičkom nasilju svaki put kad iskažemo svoj identitet. Ugrožen je naš tjelesni integritet, a u konačnici i naše pravo na život. Sveprisutna homo/bi/transfobija, patrijarhat, seksizam, neravnopravnost spolova, kao i nedovoljna zainteresovanost institucija da se aktivno bave suzbijanjem nasilja i neravnopravnosti  jesu glavni uzroci problema nevidljivosti LGBTIQ osoba. Zato je povorka ponosa važna prilika da se ovo neprihvatljivo stanje barem djelimično promijeni, da se smanje strahovi od nasilja i neprihvaćanja, da se javnost upozori na neravnopravnost, diskriminaciju i nasilje kojem su izložene LGBTIQ osobe, te da se pošalje poruka o različitosti i zahtjevi za jednakošću, slobodom i ravnopravnošću.

O Bh. povorci ponosa, 2019. godina

Prva Bh. povorka ponosa, pod sloganom “Ima izać’”, održana je u septembru 2019. godine, na kojoj je sudjelovalo više od 1.000 učesnika/ca. Prošla je bez incidenata, a jedan od članova Organizacionog odbora Povorke Branko Ćulibrk tada je, između ostalog, podsjetio da BiH nema zakon o istospolnim zajednicama, iako takve zajednice postoje u BiH.

U augustu 2020. godine, usljed loše epidemiološke situacije i mjera koje su bile na snazi zbog pandemije koronavirusa, druga Bh. povorka ponosa održana je u online formatu, uz slogan “Nije život četiri zida”.

Treća Povorka ponosa održana je u augustu 2021. godine, uz slogan “Otpor sa margine”, a ovom događaju prisustvovalo je nekoliko stotina građana/ki, uz jake policijske mjere sa preko hiljadu policijskih službenika i zatvaranje 37 ulica u Sarajevu. 

Da su ove mjere bile neophodne kako bi se zaštitila sigurnost učesnika/ca ovogodišnje povorke ponosa, govore, nažalost, brojni negativni i homofobni komentari i poruke na društvenim mrežama, od kojih su mnoge imale naznake pozivanja na ograničavanje prava ove grupe, etiketiranja homoseksualnosti kao bolesti, kao i pozive na nasilje upućene pripadnicima/cama LGBTIQ populacije, ali i učesnicima/cama Povorke.  Jedan od najčešćih komentara koji se može pročitati na društvenim mrežama i portalima jeste kako je “povorka bespotrebna jer prava LGBTIQ zajednice nisu uskraćena”.

Istraživanja su pokazala da se u BiH u velikoj mjeri krše prava, a svaka treća LGBT osoba doživjela je neku od vrsta nasilja i uznemiravanja, dok je svaka druga osoba doživjela diskriminaciju na poslu, u školi, kao i u obitelji jer postoji mnogo nerazumijevanja.

Članica OO Bh. povorke ponosa Lejla Huremović, 15.8.2021.

I premijer KS Edin Forto komentarisao je potrebu za dodatnim mjerama sigurnosti, naglasivši tom prilikom da su “dodatne sigurnosne mjere, koje propisuju vrhunski profesionalci iz sigurnosnog centra iz Uprave policije, najbolji pokazatelj da je ovdje nešto što treba da se brani, znači, neka je opasnost”:

To nam govori da je potrebno da se protestuje da jednog dana dođe vrijeme kada neće biti potrebne dodatne mjere. Svi oni koji misle da ovo nije potrebno neka se zapitaju zašto je policija odlučila da je ovo skup visokog rizika, kada prestane biti skup visokog rizika biće puno manje problema.

Edin Forto, 15.8.2021.

Nakon protestne šetnje, članovi OO Bh. povorke ponosa održali su govore, a jedna od članica OO Maida Zagorac istakla je “kako ulice trebaju biti dostupne iskazivanju problema i diskriminacije” te da je “cilj gradnja društva koje će ovu grupu osloboditi zaštitara”, ističući važnost hitnog usvajanja zakona o javnom okupljanju u svim kantonima i entitetima, “koji će skinuti odgovornost s organizatora”. Zatražene su i hitne izmjene Krivičnog zakona te kažnjavanje govora mržnje koji se zasniva na seksualnom opredjeljenju.

Ono što jeste učinjeno je i da je i taj prijedlog zakona o istospolnim zajednicama stavljen u procedure, ali još nije donesen. Radna grupa nije još završila svoj posao tako da se nadamo da će i to biti završeno u nekom narednom periodu. Tokom prošle i ove godine donesen je Akcioni plan za LGBTIQ osobe koji jeste jedan važan dokument koji propisuje niz strateških ciljeva i pravaca koji trebaju da unaprijede naše živote.

Branko Ćulibrk, 14.8.2021.

Pored kontra protesta, pod sloganom “ANTI LGBT”, koji su održani neposredno pred održavanje prve i treće povorke ponosa, negativnih i homofobnih komentara, poziva na nasilje i tvrdnje da prava pripadnicima/cama LGBTIQ populacije nisu uskraćena, od protivnika ovog događaja često se može čuti i termin “parada” ili, pak, “javna ekspresija seksualnosti”. S tim u vezi, podsjećamo da su organizatori povorke odmah nakon njene najave istakli da Povorka ponosa nije parada, već protest na kojem će učesnici skrenuti pažnju na loš položaj u zajednici, a pored pripadnika/ca LGBTIQ populacije, do sada održanim povorkama ponosa mogli su, i prisustvovali su, brojni građani/ke koji nisu pripadnici LGBTIQ populacije, u znak podrške borbi za njihova osnovna ljudska prava.

Ono što treba istaći je i da Ustav BiH, u koji se svi na političkoj sceni u BiH “zaklinju”, svojim članom 2. garantuje da će “Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda”, a princip nediskriminacije LGBT osoba sadržan je i u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugim konvencijama koje je BiH potpisala, kao i drugim važećim zakonima. Stoga je jasno da Povorku ponosa treba posmatrati i u kontekstu poštovanja ustavnopravnog poretka BiH, a Istinomjer se ovom temom bavio u analizi pod nazivom “Ustav BiH i konvencije o ljudskim pravima na strani prve Bh. povorke ponosa”, objavljenoj neposredno pred održavanje prve Bh. povorke ponosa, 2019. godine.

Podsjećamo i da se u Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, u dijelu koji se odnosi na osnovna prava, navodi da “zaštita i uključenost ranjivih grupa još uvijek nisu na odgovarajućem nivou, što se posebno odnosi na osobe s invaliditetom, djecu, LGBTI osobe, pripadnike romske zajednice, pritvorenike, migrante i tražitelje azila”.

U sekciji “Zaključci i preporuke”, EK navodi 14 prioriteta na kojima bosanskohercegovačke vlasti trebaju poraditi u narednom periodu, a jedan od njih jeste “unapređenje zaštite i inkluzija ranjivih grupa, posebno osoba s invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

Iako u Sarajevu nisu svi naklonjeni Povorci ponosa, nadležne institucije su ipak osigurale da se ona održava, što nije slučaj s drugim većim centrima u BiH poput, naprimjer, Banje Luke. Podsjećamo tako na stav aktuelnog gradonačelnika ovog grada Draška Stanivukovića koji je, nakon što su objavljeni rezultati Lokalnih izbora 2020. godine, izjavio da će kao gradonačelnik svakome dozvoliti proteste te da će “vrata Banje Luke prema svima biti otvorena”, no samo desetak dana kasnije, novoizabrani gradonačelnik ovog grada demantovao je sam sebe, potvrdivši da Banja Luka i njeni trgovi neće biti baš prema svima otvoreni. Na pitanje “da li bi podržao gej paradu u Banjoj Luci”, Stanivuković je izjavio da “misli da je za čitavu zemlju jedna dovoljna u Sarajevu” te, pored ostalog, dodao da su to “vrijednosti koje ne treba da se na taj način promovišu na trgovima”, o čemu je Istinomjer pisao, ocijenivši njegov stav nedosljednim.

I dok su Ustav BiH i konvencije o ljudskim pravima, ali i Mišljenje EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU, na strani ljudskih prava, pa samim tim i prava LGBTIQ populacije, borba za osnovna prava pripadnika/ca ove populacije će, po svemu sudeći, biti mukotrpna i duga. Diskriminacija i problemi sa kojima se pripadnici/e LGBTIQ zajednice susreću svakodnevno zasigurno negativno utiču na kvalitet njihovih života – od situacija gdje vezu sa svojim partnerom/icom moraju kriti kako bi izbjegli/e osuđivanje društva, do diskriminacije na radnom mjestu i u zdravstvenim ustanovama, pa do prijetnji nasiljem u porodici i društvu. Rješenje za spomenute probleme svakako bi bio institucionalni pristup rješavanju ključnih LGBTIQ pitanja. Zakonskim prepoznavanjem pitanja od značaja za ovu zajednicu moglo bi se govoriti o određenom napretku i pozitivnim promjenama.

(Istinomjer.ba)

Pregled sedmice: Manipulativni naslovi i lažne nagradne igre

Tokom protekle sedmice, Raskrinkavanje je analiziralo različite primjere senzacionalističkih naslova kojima pojedini...

Marija Cosic

Uspješno završena deveta POINT konferencija

POINT 9.0 konferencija, pod radnim nazivom  “Coming home” (Povratak kući), okupila je od 11. do 13. novembra u sarajevskom Domu mladih blizu 200 učesnika/ca iz regiona jugoistočne Evrope, ali i...

Marija Cosic

Pregled sedmice: Ksenofobija, lažne nagradne igre i pandemija

Dezinformacije o pandemiji i dalje su najbrojnije na društvenim mrežama i pojedinim portalima. Tokom protekle sedmice opet su bile popularne i lažne nagradne igre. Uprkos podizanju optužnice protiv...

Marija Cosic