Skip to content

Poziv za dostavljanje sažetaka radova za treću SOS4Democracy konferenciju na temu “Otpornost, otpor, obnova: Promišljanje demokratske politike u vremenima rata i vanrednih stanja”

Treća SOS4Democracy konferencija okuplja istraživače, aktiviste i praktičare iz cijelog svijeta kako bi rasvijetlili nove oblike otpora, otpornosti i demokratizacije, ali i razmotrili ulogu prava, solidarnosti i kolektivnih sjećanja u kreiranju demokratske budućnosti.

Foto: Social Sciences 4 Democracy

Mjesto: Univerzitet Boğaziçi, Istanbul, Turska
Datumi: 24 – 26. juni 2026. godine
Rok za slanje sažetaka: 15. februar 2026. godine

Poziv za radove

Pozivamo vas da pošaljete sažetak radova za treću godišnju SOS4Democracy konferenciju „Otpornost, otpor, obnova: Promišljanje demokratske politike u vremenima rata i vanrednih stanja“.

Teme

Iako se stručnjaci ne slažu oko toga predstavlja li trenutni period globalni talas autokratizacije, nesumnjivo je da demokratska politika prolazi kroz jednu od najdubljih kriza u posljednjim decenijama. U različitim regionima države se suočavaju s demokratskom erozijom, iliberalnim zaokretima i, u pojedinim slučajevima, potpunim slomom demokratije.

Proliferacija novih oblika sekuritizacije, kriminalizacije i upravljanja putem vanrednih stanja u demokratskim društvima—vidljiva u represiji nad propalestinskim protestima, radničkim i feminističkim pokretima, klimatskim aktivistima, migrantima i drugim ranjivim grupama, kao i u napadima na autonomiju univerziteta i akademske slobode—pokazuje da trenutna kriza dovodi u pitanje dugogodišnje pretpostavke o snazi i stabilnosti demokratske politike.

Ove pojave također ukazuju na duboku isprepletenost krize demokratije s višestrukim globalnim krizama: genocidom u Gazi, ratom u Ukrajini, klimatskom krizom, nejednakostima i kontradikcijama globalnog kapitalizma, te ubrzano eskalirajućim geopolitičkim rivalstvima, militarizacijom i urušavanjem međunarodnog prava.

Jedna od ključnih dimenzija ovih transformacija jeste ambivalentna uloga prava. Pravni okviri i institucije sve se češće koriste kao instrumenti za proizvodnju, legitimizaciju i normalizaciju autokratizacije putem vanrednih dekreta, ustavnih promjena i instrumentalizacije legalnosti. Snažne države koriste pukotine međunarodne pravne arhitekture, ili je otvoreno zanemaruju, kako bi vodile ratove i provodile nasilje nad manjinama gotovo nekažnjivo.

Ipak, pravo istovremeno ostaje i prostor borbe i otpora – mobiliziran od strane civilnog društva, opozicionih stranaka i transnacionalnih aktera kako bi se osporili autoritarni nasrtaji, zaštitila temeljna prava, te nastavila borba za pravdu, mir i nove demokratske horizonte.

Cilj konferencije

Ova konferencija nastoji istražiti kako se demokratija može održati, ponovo osmisliti i obnoviti usred preklapajućih kriza, autoritarnih napada i rastućeg međunarodnog nasilja. Ključna pitanja uključuju:

  • Koji oblici demokratske otpornosti i otpora nastaju kao odgovor na ove izazove i kakvi su njihovi dometi u kontekstu geopolitičkih interesa koji sve više marginaliziraju demokratske norme i ljudska prava?
  • Koji akteri, institucije i uslovi omogućavaju otpornost i otpor, te kakvu ulogu u tome igra pravo?
  • Kako se ovi napori mogu usmjeriti ka demokratkoj obnovi i transformaciji?
  • Kakvu ulogu kolektivna sjećanja na rat, represiju, borbu i oslobođenje imaju u oblikovanju novih demokratskih imaginacija?
  • Kako globalna solidarnost i međunarodne institucije mogu doprinijeti zaštiti demokratije usred urušavanja međunarodnog prava i ljudskih prava – nakon Gaze, Ukrajine i drugih konflikata?

Pozivamo radove iz različitih disciplina i regiona koji se bave ovim i srodnim pitanjima iz empirijskih, teorijskih i historijskih perspektiva.

Moguće tematske oblasti uključuju:

  • Autokratizaciju, demokratsko nazadovanje i upotrebu vanrednih stanja
  • Ulogu prava u omogućavanju i ograničavanju autoritarne moći
  • Demokratiju u uslovima remilitarizacije i geopolitičke konkurencije: rat, sigurnost i globalna preraspodjela moći
  • Represiju, sekuritizaciju i kriminalizaciju protesta i neslaganja
  • Demokratski otpor i civilnu mobilizaciju u različitim tipovima režima
  • Aktere, institucije i mehanizme demokratske otpornosti
  • Ulogu opozicionih stranaka i izbornih saveza u suprotstavljanju i preokretanju autokratizacije
  • Subnacionalnu politiku demokratizacije i autokratizacije
  • Međunarodno pravo i politika ljudskih prava nakon Gaze
  • Politike sjećanja i naslijeđa nasilja u oblikovanju demokratskih imaginacija
  • Univerzitete pod autoritarnim pritiskom
  • Iliberalizam, populizam i polarizaciju
  • Globalni kapitalizam, oligarhizaciju i demokratsku eroziju
  • Nove vizije demokratske politike izvan liberalnog okvira

Konferencija je otvorena za istraživače/ice iz društvenih i humanističkih nauka, praktičare/ke, aktiviste/kinje, studente/ice i sve druge angažirane u istraživanju ili zagovaranju vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda u savremenim demokratijama.

Mjesto i pristupačnost

Konferencija će trajati tri puna dana, od 24. do 26. juna 2026., na Univerzitetu Boğaziçi u Istanbulu.
Konferencija će se održati isključivo uživo, bez mogućnosti online prisustva ili prezentiranja.

Opće smjernice za slanje sažetaka

  1. Za pojedinačne prezentacije potrebno je dostaviti sažetak od najviše 300 riječi (navesti ime autora/ice, naslov, ciljeve, istraživačko pitanje, metodologiju i rezultate).
  2. Potrebno je dostaviti i kratku biografiju autora/ica (do 100 riječi).
  3. Sažetak i biografiju pošaljite do 15. februara 2026. godine na e-mail adresu: [email protected] (molimo koristite naslov e-maila: “Call for abstracts – SOS4democracy conference”).
  4. Sažeci i radovi moraju biti u skladu s temama konferencije i moraju biti na engleskom jeziku.
  5. Sve prijave prolaze kroz proces recenzije. Obavijesti o prihvatanju bit će poslane sukcesivno, a najkasnije do 1. aprila 2026. godine. Ukoliko do tog datuma ne primite obavijest, molimo kontaktirajte nas putem e-mail adrese [email protected].
  6. Konačni program konferencije bit će objavljen do 1. juna 2026.

Kotizacija se ne naplaćuje.

Organizatori ne mogu pokriti troškove putovanja i smještaja.

Za sva dodatna pitanja možete nas kontaktirati na: [email protected] 

Naučni odbor

  • Vasja Badalič, Institut za kriminologiju pri Pravnom fakultetu, Slovenija
  • Gašper Završnik, Delo Media House, Slovenija
  • Matija Žgur, Univerzitet Roma Tre, Italija
  • Damir Banović, Univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
  • Darko Brkan, Udruženje građana „Zašto ne“, Bosna i Hercegovina
  • Elisa Orlando, Libera Associazioni, nomi e numeri contro le mafie, Italija
  • Deniz Erkmen, Ozyegin University, Turska
  • Lior Volinz, Vrije Universiteit Brussel, Belgija
  • Mert Arslanalp, Boğaziçi Üniversitesi, Turska
  • Saygun Gökarıksel, Boğaziçi University, Turska
  • Edgar Sar, Istanbul Political Research Institute, Turska