Pregled sedmice: Analize medijskog izvještavanja i lažne nagradne igre na Facebooku

U sedmici iza nas, analizirali/e smo načine medijskog izvještavanja o aktuelnim događajima u zemlji i regionu. Pored toga, predmet analiza Raskrinkavanja bile su i dezinformacije o vakcinama protiv bolesti Covid-19, kao i lažne nagradne igre na društvenim mrežama.

Udruženje građana i građanki “Zašto ne”, u saradnji s regionalnim partnerima, predstavilo je dokumentarni film “Medijska pismenost kroz generacije”. Film je nastao u okviru projekta “WeB Media Literacy”, koji podržava Evropska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu. Dokumentarac prati tri osobe različite životne dobi te nastoji doći do saznanja o iskustvima, preferencama i stavovima različitih generacija o informisanju, medijima i medijskoj pismenosti. Izjave različitih sagovornika/ca iz  medija, fact-checking portala, akademske zajednice i civilnog društva u regionu, s druge strane, pružaju uvid u razumijevanje pojma medijske pismenosti te nivo razvoja ove kompetencije kod građana/ki u regionu. Film je sada dostupan i online ovdje.

U sedmici iza nas, analizirali/e smo medijsko izvještavanje o aktuelnim događajima. Izvještavajući o opozicionom protestu u Banjoj Luci, koji je organizovan 2. oktobra 2021, mediji bliski vladajućem SNSD-u posvetili su prostor i vrijeme uglavnom ovoj stranci, ignorišući učesnike/ce i organizatore/ce protesta. Mišljenja i stavovi učesnika/ca i organizatora/ca protesta u Banjoj Luci skoro su u potpunosti ignorisani u izvještavanju RTRS-a, Srne i Alternativne televizije u periodu od 1. do 3. oktobra, a informativni sadržaj na ovim portalima je protest prikazivao u uglavnom negativnom svjetlu, favorizujući stavove vladajuće koalicije u RS. Kako su mediji izvještavali o ovoj temi pročitajte u analizi na linku

U trci za profitom, pojedini mediji u regionu danima zloupotrebljavaju zločin u kom je tročlana porodica iz Srbije ubijena i spaljena. Svoje “vijesti” zasnivaju na nepotvrđenim tvrdnjama koje pripisuju neimenovanim “izvorima”, bez ikakvog dokaza njihove tačnosti. Kako su mediji izvještavali o ovoj temi, pročitajte u analizi ovdje.

Na Facebooku se ponovo dijeli “recept” za smjesu koju čine med, orasi, pšenica i limun i za koju se već devet godina na raznim portalima tvrdi da liječi i/ili sprečava rak, bez ikakvih naučnih dokaza. Kao tvorac “recepta” navodi se Hristo Mermerski, kojeg mediji nekad opisuju kao ruskog, a nekad kao bugarskog “ljekara” ili “naučnika”. Mermerski nije ni jedno ni drugo. Više detalja pročitajte u našoj analizi iz maja ove godine ovdje

Česta tema analiza Raskrinkavanja jeste i neadekvatno predstavljanje satire u medijima. Satirični tekst o potražnji radnika u Norveškoj, objavljen prije dvije godine, iskorišten je na mreži Facebook stranica anonimnog portala Optimushop za objavu manipulativnog statusa kojim se “mame” čitatelji/ke da posjete ovaj portal. Detaljnije o ovoj temi pročitajte u analizi.

Videosnimak za koji se tvrdi da prikazuje “zaprašivanje” sa zemlje ostvario je više od 6.000 prikaza na Facebooku. Nije riječ o “zaprašivanju”, već o snimku ruske TMS-65U vojne mašine. Detalje čitajte u analizi ovdje.

Pandemija bolesti Covid-19 i dalje je jedna od najaktuelnijih tema za kreiranje dezinformacija. Mila Alečković, klinička psihologinja iz Srbije i u javnosti poznata teoretičarka zavjere, objavila je tweet u kojem pogrešno implicira da je u Sjedinjenim Američkim Državama 40 djece umrlo, a da ih 4.000 ima posljedice od “nove bolesti” MIS-C, uzrokovane vakcinacijom protiv Covid-19. Ipak, MIS-C pogađa osobe koje su imale Covid-19 ili su bile u kontaktu sa zaraženima, te njegovo povezivanje sa vakcinacijom nije utemeljeno. Detaljnije pročitajte u analizi na linku.   

Na portalu Nulta tačka objavljene su manipulativne tvrdnje da procenat vakcinisanih među hospitaliziranim pacijentima sa Covid-19 u Izraelu i Australiji iznosi preko 90%. Ove tvrdnje, ipak, nemaju utemeljenje u činjenicama. Više o ovoj temi pročitajte u analizi.

Na Facebooku se dijeli “meme” sa sugestivnim tekstom kojim se poručuje da vakcine protiv Covid-19 nisu “spasonosne”, budući da su dostupne i relativno jeftine. Ipak, dostupnost vakcina nije mjerilo njihove efikasnosti ili “spasonosnosti”. Više o ovoj teoriji zavjere pročitajte u analizi ovdje.

Zagovornici/e antivakcinacijskog narativa koriste snimak praznih stranica u uputstvu vakcine Johnson & Johnson kao “dokaz” da se informacije o sastojcima i nuspojavama ove vakcine kriju. I dok dio uputstva u pakovanju vakcine zaista jeste prazan, razlog za to nema nikakve veze s ovim tvrdnjama. Detaljnije o ovoj temi pogledajte u novom storyju Raskrinkavanja ovdje

Zagovornici/e antivakcinacijskog narativa dijele tvrdnje o navodnom “nametanju vakcinacije putem hrane”. Ovakvi navodi, ipak, potiču iz manipulativne interpretacije stvarnog istraživanja. I dok istraživanje usmjereno na eventualnu mogućnost korištenja jestivih biljaka za pravljenje mRNA vakcina zaista postoji, ova tehnologija još uvijek je daleko od praktične upotrebe. Detaljnije o ovoj teoriji zavjere pročitajte u analizi na linku.  

U proteklim mjesecima, pažnju javnosti privukla je rasprava o korištenju lijeka pod nazivom ivermektin u liječenju pacijenata oboljelih od Covid-19. Pojedini zdravstveni radnici već ga promovišu kao “čudotvorni lijek” protiv ove bolesti. Ipak, još uvijek ne postoje čvrsti naučni dokazi koji bi potvrdili da je ivermektin efikasan i siguran za tretiranje pacijenata/kinja oboljelih od Covid-19 i to je razlog zbog čega vodeće zdravstvene institucije u svijetu nisu odobrile njegovo korištenje u te svrhe. Više o ovoj temi pročitajte u analizi.

Manipulativna interpretacija tužbe američke antivakcinacijske grupe ICAN rezultirala je kreiranjem niza dezinformacija, uključujući i to da vakcine nisu prošle test kvaliteta, te da su Svjetska zdravstvena organizacija i Bill Gates “izgubili na sudu”. Ipak, oni nisu imali nikakve veze s ovom tužbom, a sam spor nije “dokazao” ono što se tvrdi. Činjenice o ovoj temi pročitajte ovdje

U sedmici iza nas, bavili/e smo se i lažnim nagradnim igrama na društvenim mrežama. Imitiranje stvarnih Facebook stranica trgovačkih lanaca, prodavnica i zlatara i njihovih nagradnih igara fenomen je s kojim se sve češće susrećemo. Svrha ove taktike je krađa ličnih podataka. Kako ove prevare na društvenim mrežama funkcionišu, pročitajte u analizi na linku.

Korisnici/e Facebooka često budu prevareni/e različitim lažnim nagradnim igrama na pojedinim Facebook stranicama. U njima se navodno poklanjaju komadi namještaja i bijele tehnike, pa čak i montažne kuće. Zbog čega se ove “nagradne igre” prave, pogledajte u našem novom storyju.

(Raskrinkavanje.ba)

Pregled sedmice: Stare teorije zavjere i nove dezinformacije

Tokom prethodne sedmice, bavili smo se različitim dezinformacijama koje su mediji plasirali izvještavajući o aktuelnim...

Marija Cosic

Volontiranjem do novih ostvarenja

Srednjoškolci iz Bosne i Hercegovine su danas dobili mogućnost da osjete radnu atmosferu. Povodom Socijalnog dana, koji organizuje Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH),  učenici...

Selma Asceric

Načelnik i Općinsko vijeće Travnika priključili se web platformi Javna rasprava Lokal

Potpisivanjem memoranduma o saradnji između Općine Travnik i Udruženja građana i građanki “Zašto ne” ozvaničena je saradnja na projektu Javna rasprava Lokal kroz koji će se unaprijediti direktna...

Selma Asceric