Pregled sedmice: Analize medijskog izvještavanja i lažne nagradne igre na Facebooku

U sedmici iza nas, analizirali/e smo načine medijskog izvještavanja o aktuelnim događajima u zemlji i regionu. Pored toga, predmet analiza Raskrinkavanja bile su i dezinformacije o vakcinama protiv bolesti Covid-19, kao i lažne nagradne igre na društvenim mrežama.

Udruženje građana i građanki “Zašto ne”, u saradnji s regionalnim partnerima, predstavilo je dokumentarni film “Medijska pismenost kroz generacije”. Film je nastao u okviru projekta “WeB Media Literacy”, koji podržava Evropska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu. Dokumentarac prati tri osobe različite životne dobi te nastoji doći do saznanja o iskustvima, preferencama i stavovima različitih generacija o informisanju, medijima i medijskoj pismenosti. Izjave različitih sagovornika/ca iz  medija, fact-checking portala, akademske zajednice i civilnog društva u regionu, s druge strane, pružaju uvid u razumijevanje pojma medijske pismenosti te nivo razvoja ove kompetencije kod građana/ki u regionu. Film je sada dostupan i online ovdje.

U sedmici iza nas, analizirali/e smo medijsko izvještavanje o aktuelnim događajima. Izvještavajući o opozicionom protestu u Banjoj Luci, koji je organizovan 2. oktobra 2021, mediji bliski vladajućem SNSD-u posvetili su prostor i vrijeme uglavnom ovoj stranci, ignorišući učesnike/ce i organizatore/ce protesta. Mišljenja i stavovi učesnika/ca i organizatora/ca protesta u Banjoj Luci skoro su u potpunosti ignorisani u izvještavanju RTRS-a, Srne i Alternativne televizije u periodu od 1. do 3. oktobra, a informativni sadržaj na ovim portalima je protest prikazivao u uglavnom negativnom svjetlu, favorizujući stavove vladajuće koalicije u RS. Kako su mediji izvještavali o ovoj temi pročitajte u analizi na linku

U trci za profitom, pojedini mediji u regionu danima zloupotrebljavaju zločin u kom je tročlana porodica iz Srbije ubijena i spaljena. Svoje “vijesti” zasnivaju na nepotvrđenim tvrdnjama koje pripisuju neimenovanim “izvorima”, bez ikakvog dokaza njihove tačnosti. Kako su mediji izvještavali o ovoj temi, pročitajte u analizi ovdje.

Na Facebooku se ponovo dijeli “recept” za smjesu koju čine med, orasi, pšenica i limun i za koju se već devet godina na raznim portalima tvrdi da liječi i/ili sprečava rak, bez ikakvih naučnih dokaza. Kao tvorac “recepta” navodi se Hristo Mermerski, kojeg mediji nekad opisuju kao ruskog, a nekad kao bugarskog “ljekara” ili “naučnika”. Mermerski nije ni jedno ni drugo. Više detalja pročitajte u našoj analizi iz maja ove godine ovdje

Česta tema analiza Raskrinkavanja jeste i neadekvatno predstavljanje satire u medijima. Satirični tekst o potražnji radnika u Norveškoj, objavljen prije dvije godine, iskorišten je na mreži Facebook stranica anonimnog portala Optimushop za objavu manipulativnog statusa kojim se “mame” čitatelji/ke da posjete ovaj portal. Detaljnije o ovoj temi pročitajte u analizi.

Videosnimak za koji se tvrdi da prikazuje “zaprašivanje” sa zemlje ostvario je više od 6.000 prikaza na Facebooku. Nije riječ o “zaprašivanju”, već o snimku ruske TMS-65U vojne mašine. Detalje čitajte u analizi ovdje.

Pandemija bolesti Covid-19 i dalje je jedna od najaktuelnijih tema za kreiranje dezinformacija. Mila Alečković, klinička psihologinja iz Srbije i u javnosti poznata teoretičarka zavjere, objavila je tweet u kojem pogrešno implicira da je u Sjedinjenim Američkim Državama 40 djece umrlo, a da ih 4.000 ima posljedice od “nove bolesti” MIS-C, uzrokovane vakcinacijom protiv Covid-19. Ipak, MIS-C pogađa osobe koje su imale Covid-19 ili su bile u kontaktu sa zaraženima, te njegovo povezivanje sa vakcinacijom nije utemeljeno. Detaljnije pročitajte u analizi na linku.   

Na portalu Nulta tačka objavljene su manipulativne tvrdnje da procenat vakcinisanih među hospitaliziranim pacijentima sa Covid-19 u Izraelu i Australiji iznosi preko 90%. Ove tvrdnje, ipak, nemaju utemeljenje u činjenicama. Više o ovoj temi pročitajte u analizi.

Na Facebooku se dijeli “meme” sa sugestivnim tekstom kojim se poručuje da vakcine protiv Covid-19 nisu “spasonosne”, budući da su dostupne i relativno jeftine. Ipak, dostupnost vakcina nije mjerilo njihove efikasnosti ili “spasonosnosti”. Više o ovoj teoriji zavjere pročitajte u analizi ovdje.

Zagovornici/e antivakcinacijskog narativa koriste snimak praznih stranica u uputstvu vakcine Johnson & Johnson kao “dokaz” da se informacije o sastojcima i nuspojavama ove vakcine kriju. I dok dio uputstva u pakovanju vakcine zaista jeste prazan, razlog za to nema nikakve veze s ovim tvrdnjama. Detaljnije o ovoj temi pogledajte u novom storyju Raskrinkavanja ovdje

Zagovornici/e antivakcinacijskog narativa dijele tvrdnje o navodnom “nametanju vakcinacije putem hrane”. Ovakvi navodi, ipak, potiču iz manipulativne interpretacije stvarnog istraživanja. I dok istraživanje usmjereno na eventualnu mogućnost korištenja jestivih biljaka za pravljenje mRNA vakcina zaista postoji, ova tehnologija još uvijek je daleko od praktične upotrebe. Detaljnije o ovoj teoriji zavjere pročitajte u analizi na linku.  

U proteklim mjesecima, pažnju javnosti privukla je rasprava o korištenju lijeka pod nazivom ivermektin u liječenju pacijenata oboljelih od Covid-19. Pojedini zdravstveni radnici već ga promovišu kao “čudotvorni lijek” protiv ove bolesti. Ipak, još uvijek ne postoje čvrsti naučni dokazi koji bi potvrdili da je ivermektin efikasan i siguran za tretiranje pacijenata/kinja oboljelih od Covid-19 i to je razlog zbog čega vodeće zdravstvene institucije u svijetu nisu odobrile njegovo korištenje u te svrhe. Više o ovoj temi pročitajte u analizi.

Manipulativna interpretacija tužbe američke antivakcinacijske grupe ICAN rezultirala je kreiranjem niza dezinformacija, uključujući i to da vakcine nisu prošle test kvaliteta, te da su Svjetska zdravstvena organizacija i Bill Gates “izgubili na sudu”. Ipak, oni nisu imali nikakve veze s ovom tužbom, a sam spor nije “dokazao” ono što se tvrdi. Činjenice o ovoj temi pročitajte ovdje

U sedmici iza nas, bavili/e smo se i lažnim nagradnim igrama na društvenim mrežama. Imitiranje stvarnih Facebook stranica trgovačkih lanaca, prodavnica i zlatara i njihovih nagradnih igara fenomen je s kojim se sve češće susrećemo. Svrha ove taktike je krađa ličnih podataka. Kako ove prevare na društvenim mrežama funkcionišu, pročitajte u analizi na linku.

Korisnici/e Facebooka često budu prevareni/e različitim lažnim nagradnim igrama na pojedinim Facebook stranicama. U njima se navodno poklanjaju komadi namještaja i bijele tehnike, pa čak i montažne kuće. Zbog čega se ove “nagradne igre” prave, pogledajte u našem novom storyju.

(Raskrinkavanje.ba)

Pregled sedmice: Manipulativni naslovi i lažne nagradne igre

Tokom protekle sedmice, Raskrinkavanje je analiziralo različite primjere senzacionalističkih naslova kojima pojedini...

Marija Cosic

Uspješno završena deveta POINT konferencija

POINT 9.0 konferencija, pod radnim nazivom  “Coming home” (Povratak kući), okupila je od 11. do 13. novembra u sarajevskom Domu mladih blizu 200 učesnika/ca iz regiona jugoistočne Evrope, ali i...

Marija Cosic

Spomenik na Kazanima i kultura sjećanja na posljednji rat u BiH

Iako su u Bosni i Hercegovini nakon 1995. godine podignuti brojni spomenici žrtvama zločina počinjenim tokom rata, oni su u većini slučajeva izgrađeni bez poznavanja koncepta tranzicijske pravde sa...

Amina Izmirlić