Preko margine: Dezinformacije o marginaliziranim grupama u bh. medijima

Istražili smo kakve se dezinformacije objavljuju u bosanskohercegovačkim i regionalnim medijima o tri marginalizirane grupe – migrantima i izbjeglicama, ženama, te LGBT osobama.  

Neprofesionalno medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama je odavno prepoznato kao problem od strane međunarodnih i organizacija civilnog društva koje se bave ljudskim pravima. O tome svjedoče prakse poput monitoringa medijskih objava, rada sa medijskom zajednicom kroz treninge kojima se novinari/ke nastoje senzibilizirati o ovim temama, ili objavljivanje preporuka za izvještavanje o osjetljivim temama kao što je rodno zasnovano nasilje.

Sa druge strane, iako se dezinformacije često prepliću sa govorom mržnje, isključivosti i netrpeljivosti, medijsko izvještavanje o marginaliziranim grupama obično se analizira sa aspekta diskriminatornog govora, dok se ulozi dezinformacija u izgradnji takvih diskursa posvećuje manje pažnje.

Ovo istraživanje nastoji popuniti neke od tih praznina i ispitati kakvi se dezinformacijski narativi mogu pronaći o grupama koje su izložene diskriminaciji i/ili govoru mržnje, u bh. i regionalnim medijima. Koristeći bazu podataka naše fact-checking platforme Raskrinkavanje, pokušali smo saznati na koji način se takvi narativi grade, koje “taktike” se za to koriste, kakav je njihov sadržaj, te na koji način oblikuju negativne predstave o marginaliziranim grupama.

Materijal za ovo istraživanje preuzet je iz rubrike “Preko margine” platforme Raskrinkavanje, gdje je u protekle 2,5 godine objavljeno 85 analiza čija su tema bile dezinformacije vezane za tri marginalizovane grupe: izbjeglice i migrante, žene, te LGBT osobe.

U uzorku istraživanja se našlo 628 članaka koji sadrže dezinformacije kojima se targetiraju marginalizovane grupe, objavljeno od strane 277 medija. Ovi su članci dobili ukupno 1024 ocjene na fact-checking platformi Raskrinkavanje.

Grupa koja je u navedenom periodu bila najviše targetirana dezinformacijama bili su migranti i izbjeglice, o kojima je objavljeno najviše lažnih vijesti (213), ali i drugih dezinformacija.
Dezinformacije o ovoj grupi, ubjedljivo najbrojnije u cijelom uzorku (711 od 1024 ocjene), uglavnom je prikazuju kao nasilnu, kriminalnu i/ili povezanu sa terorizmom i radikalnim ideologijama. Taj je “trend” započeo sredinom 2018. godine i od tada ne jenjava. U istraživanju su prikazane i dvije studije slučaja, koje pokazuju kakvu su ulogu u tom dezinformacijskom narativu odigrala dva mainstream bh. medija –  Dnevni avaz i RTRS – od kojih je jedan i javni servis.

Dezinformacije koje targetiraju žene su druge najzastupljenije u uzorku (201 ocjena) i najčešće se javljaju u vidu klikbejta – obmanjujućih naslova članaka kojima se najavljuje nepostojeći sadržaj članka.

Tipičan je u tom smislu postupak seksualizacije i/ili “sramoćenja” žena (pa čak i djevojčica), najčešće zbog njihovog izgleda i načina odjevanja, koji se koristi kao izgovor za objavljivanje voajerskih sadržaja. Njega najčešće nalazimo većinom kod anonimnih portala, među kojima se “ističe” portal Novi. Sa ovim je narativom blisko povezan i onaj koji negira, minimizira, banalizuje ili čak romantizuje nasilje prema ženama – od seksualnog uznemiravanja i silovanja, pa do brutalnih ubistava.

Nešto manji broj ocjena (112) zabilježen je kada su u pitanju dezinformacije o LGBT osobama, koje su se posebno intenzivirale od aprila 2019. godine, to jest od trenutka kada je najavljena prva bosanskohercegovačka Povorka ponosa. Zanimljivo je, ipak, da domaći mediji nisu u velikoj mjeri prenosili dezinformacije o ovom događaju, o čemu govori podatak da je prosječan broj medijskih članaka ocijenjenih u jednoj analizi Raskrinkavanja značajno manji kada su u pitanju dezinformacije o LGBT osobama (u jednoj analizi je prosječno ocijenjeno 2,88 članaka), nego kada se pogleda cijeli uzorak (prosječan broj je 7,3 članka).

Detaljne nalaze možete pročitati u istraživanju koje je dostupno na ovom linku.

Vodič za proaktivno objavljivanje informacija

U okviru regionalnog projekta Indeks otvorenosti, u sklopu kojeg se mjeri otvorenost zakonodavnih i izvršnih...

Danira Karović

POINT and Mixer are joining forces this year!

Ever since its start back in 2012, POINT has been nurturing partnerships as one of its main values. The POINT conference started as a partnership of regional organizations and individuals from the...

Sofija Tovarovic

Interna obuka o provjeri činjenica za medije u BiH

U kontekstu brze digitalne transformacije i procvata informacijskog haosa, kojeg karakterišu pad predanosti profesionalnim novinarskim standardima, rast dezinformacija i očit pad povjerenja civilnog...

Sofija Tovarovic