Proaktivna transparentnost i otvorenost nepoznanica kantonalnih institucija u BiH

Prvo sveobuhvatno istraživanje otvorenosti vlada i skupština u BiH pokazalo veliku zatvorenost i nepoznavanje proaktivne transparentnosti. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno svih deset kantonalnih vlada i skupština u BiH.

Kantonalni indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su vlade i skupštine kantona u Bosni i Hercegovini otvorene prema građanima/kama i društvu i u kojoj mjeri građani/ke dobijaju pravovremene i razumljive informacije od svojih institucija. Cilj naših aktivnosti je da analiziramo stanje u ovom domenu rada javne uprave, doprinesemo implementaciji reformi, utičemo na jačanje principa dobrog upravljanja te, u konačnici, pomognemo samim institucijama da iste efikasnije primijene u svom radu.

Prosjek dobijenih rezultata ukazuje da su skupštine deset bh. kantona ipak nešto otvorenije od vlada, s obzirom na činjenicu da prosjek otvorenosti kantonalnih skupština iznosi oko 34%, dok je za vlade taj prosjek oko 27.5%.

Kada su u pitanju kantonalne vlade, tek nekolicina objavljuje Program/Plan rada, kao i kvartalne, polugodišnje i godišnje izvještaje o radu. Ista je situacija i sa objavljivanjem dokumenata razmatranih na sjednicama, kao i zapisnika i transkripta sa sjednica.

Indikator kojeg ne ispunjava nijedna kantonalna vlada tiče se audio/video prenosa sjednica, ali i objavljivanja strategija ili pravilnika kojima se uređuje pitanje otvorenosti i transparentnosti institucije, kao i objavljivanja komunikacione (PR) strategije sa izuzetkom Tuzlanskog kantona.

Samo vlade KS i BPK Goražde imaju informaciju o platama javnih funkcionera, a većina kantonalnih vlada nema praksu objavljivanja imovinskih kartona javnih funkcionera/ki, osim Vlade KS, koja kroz Registar podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo objavljuje ove informacije.

Kada su u pitanju kantonalne skupštine, osim TK, nijedna druga skupština na zvaničnoj web stranici nema organogram ni biografiju predsjedavajućeg/e Skupštine.

Iako BPK Goražde i SBK imaju registre zaposlenih, no nepotpune, treba istaći da je Vlada Kantona Sarajevo objavljivanjem Registra zaposlenih u javnom sektoru, Registra imenovanih lica i Registra podataka o imovini napravila značajan iskorak u poređenju sa drugim kantonalnim vladama.

Većina kantonalnih skupština ne omogućava ni audio ni video prenos plenarnih sjednica, kao ni sjednica odbora, dok je transkripte sa plenuma moguće pronaći samo kod Skupštine ZHK. Kada je u pitanju audio/video prenos, jedino Skupština KS omogućava live stream, a audio i/ili video prenos sjednica moguće je pronaći i kod skupština ZHK, PK i USK.

U pogledu javnih nabavki, potrebno je istaći da KS posjeduje Registar javnih nabavki kroz koji su dostupne informacije o planovima javnih nabavki, pozivima, odlukama, ugovorima, aneksima i izvještajima o javnim nabavkama, a čak pet kantonalnih skupština nema nikakve ili ima jako oskudne informacije o javnim nabavkama.

Osm BPK Goražde, nijedna druga kantonalna skupština nema objavljen dokument budžeta za građane/ke, dok samo nekolicina skupština objavljuje kvartalne, polugodišnje i/ili godišnje izvještaje o radu.

Kada je u pitanju pristup informacijama, nijedna skupština ne objavljuje informacije, odnosno odgovore na tražene ZOSPI zahtjeve, većina nema objavljen vodič za slobodan pristup informacijama, a samo na stranici Skupštine TK postoji zasebna rubrika sa svim podacima i informacijama relevantnim za oblast slobodnog pristupa informacijama.

Dokument “Kantonalni indeks otvorenosti: Otvorenost kantonalnih vlada i skupština u Bosni i Hercegovini” sa detaljnim rezultatima provedenog istraživanja dostupan je na ovom linku.

Otvorenost kantonalnih vlada i skupština u Bosni i Hercegovini mjeri se kroz 75 indikatora za kantonalne vlade i 78 indikatora za kantonalne skupštine, a vodeći se međunarodnim preporukama i primjerima dobre prakse. Indikatori su razrađeni u kvalitativne i kvantitativne indikatore, koji se ocjenjuju na osnovu dostupnosti informacija na zvaničnim internet-stranicama institucija, kvaliteta pravnog okvira za pojedinačna pitanja, drugih izvora javnog informisanja i upitnika koji se upućuju institucijama, a podijeljeni su na četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost.

Udruženje građana i građanki “Zašto ne” pokrenulo je tokom 2021. godine prvi ciklus istraživanja otvorenosti kantonalnih institucija u BiH, koje finansijski podržava Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

UG “Zašto ne” i SEE Check mreža među 500 učesnika/ca konferencije GlobalFact 9

GlobalFact je najveća i najutjecajnija konferencija o fact-checkingu na svijetu, čiji je organizator Poynter -...

Sofija Tovarovic

Predstavnici/e UG “Zašto ne” doprinijeli/e izradi strategija odnosa s javnošću antikorupcijskih tijela

Na Jahorini je 28. juna 2022. godine održan konsultativni sastanak za pripremu strategija odnosa s javnošću antikorupcijskih tijela u okviru projekta „Informisani građani i učinkoviti mehanizmi u...

Sofija Tovarovic

Inicijativa R2G4P održala prvi Policy forum i ljetnu školu s fokusom na borbu protiv korupcije u jugoistočnoj Evropi

U organizaciji Instituta za javne financije iz Zagreba i Centra za studiranje demokratije (CSD) iz Sofije, inicijativa R2G4P (Regional Good Governance Public-Private Partnership Platform) je 7. juna...

Haris Karabegović