Provjera činjenica treba da bude osnova novinarstva

U susret Međunarodnom danu provjere činjenica, 2. aprilu, u Podgorici je organizovana regionalna konferencija “Mreža dezinformacija: Ukradena demokratija”. Predstavnici/e međunarodne zajednice, medija i civilnog društva, ali i domaći/e političari/ke, govorili/e su o uticaju dezinformacija na naše društvo, propagandnim strukturama, armijama botova, kao i pritiscima na fact-checkere.

Na otvaranju konferencije bilo je govora o ruskoj dezinformacionoj i propagandnoj strukturi u regionu i u Evropi, koja utiče na stavove velikog broja građana/ki. Impulsi koji stižu od EU ohrabrujući su i konačno su počele da se kreiraju politike i dokumenti koji će biti temelj za borbu protiv dezinformacija. 

O tome koja je cijena borbe za činjenice govorili/e su urednici/e i novinari/ke fact-checking platformi iz regiona zapadnog Balkana – Raskrinkavanja.me, Raskrinkavanja.baRaskrikavanja i Faktografa.hr.

“Provjera tvrdnji je nešto što bi trebalo da bude osnova novinarstva i standard, međutim, to se često zanemari kada dođe do utrke za ekskluzivom i publikom”, poručeno je na drugom panelu ove konferencije. 

Na panelu pod nazivom “Pritisci na faktčekere: Cijena borbe za činjenice” Vesna Radojević iz Raskrikavanja.rs kazala je da je u Srbiji, nažalost, osnova svega loše novinarstvo.

“Ljudi nisu navikli da proveravaju ono što objavljuju, veruju bezrazložno nekim stvarima koje čuju i ne proveravaju stvari prije nego što one odu. U Kriku svaka priča ima proces provere tvrdnji, koji naše priče čini otpornim na metke”, kazala je Radojević, ističući da se svaka rečenica i dokument provjeravaju više puta te da je to iscrpljujući proces.  Ipak, njena organizacija, koja je pionir u ovom poslu, sada uči publiku da u neke stvari sumnja i da ih uzima s rezervom.

Kako je kazala Ivana Živković iz Faktografa, glavna razlika između fact-checkera i profesionalnih medija je vrlo jasna metodologija koju fact-checking mediji koriste. 

“Prije sam radila na HRT-u, od 2015. U stvarnom vremenu sam gledala kako se smjena vlasti na neki način odvija unutar javne televizije, smjena uredništva. Za tu konkretnu čistku je zanimljivo što joj je prethodila izmjena zakona o HRT-u. U tako velikim sustavima kao što je HRT čini mi se da se pritisci događaju na dvije razine. Prva je filtriranje tema koje su na neki način nepoželjne i taj filtrirani sadržaj dolazi do novinara i novinarki koji se mogu i ne moraju time baviti”, istakla je Živković.

Urednik Raskrinkavanja.me Darvin Murić poručio je kako je važno istaći to da kao fact-checker vjeruješ samo onome što je tačno, jasno, zvanično i što nema anonimnih izvora. 

“Bitna razlika je što, kao novinar, čovjek ima sklonost da vjeruje nekim izvorima. I to je suštinska razlika. Osnova je ista, ali trka za publikom nas dovodi do toga da se informacije objavljuju bez ikakve provjere”, smatra Murić.

Darko Brkan iz Raksrinkavanja.ba rekao je da je svakako jedan od ciljeva fact-checkera doći do više ljudi, ali je ključna razlika u tome što to ne čine po svaku cijenu. 

“To ne bi trebala biti razlika. Jedan od ciljeva je da ni medijima to nije osnovni princip funkcionisanja. Nažalost, trenutna sredina u kojoj živimo, regionalna i globalna, način na koji se informacije prenose, uticaj tehnoloških kompanija, društvenih mreža, sve to dovodi to pitanja održivosti medija. Cilj nam mora biti da se ta praksa promijeni, da dolazak do čitatelja/ki bude sekundaran“, poručio je Brkan i dodao da su u svim fazama postojanja njegove organizacije bile različite reakcije medija.

“Kada su mediji, zapravo, otkrili da su i oni dio problema, imali smo prilično ignorisanje onoga što radimo, nismo dobijali reakcije, komentare, korekcije. I onda ide tektonska promjena, naša mogućnost da djelujemo na najvećoj društvenoj mreži, na Facebooku, i tamo direktno utičemo na to kako će se plasirati izvještaji medija i smanjujemo im vidljivost. I tu počinje ludilo“, kazao je Brkan.

Sve fact-checking organizacije iz regiona suočavale su se s različitim pritiscima i prijetnjama. Dok je u medijskoj zajednici Srbije, prema riječima Radojević, nemoguće reći “lažeš”, iz Faktografa kažu da imaju više tužbi, koje su uglavnom pokrenuli društveni moćnici.

Raskrinkavanje.me se, kako kaže Murić, do sada nije suočavalo s tužbama. 

“Što se tiče drugih pritisaka, dijeljenja fotografija uz prijetnje, to smo imali. Ali, nije sve vezano za program fact-checkinga. Kolega je dobio prijetnje nakon istraživanja o medijskom vlasništvu. Počeli smo da se bavimo serijalom ‘Istorijski revizionizam’, pa je glumica dobijala prijetnje na društvenim mrežama. Prijavljuje se, policija odradi svoj dio posla, ali nekog rezultata rijetko kad ima. Postalo je normalno da se prijeti preko društvenih mreža. Čak i mediji, kada ih ocijenimo, objavljuju slike s prijetnjama“, istakao je urednik Raskrinkavanja.me i kazao da se borba mora nastaviti.

 

(cdtmn.org)

Predstavnik UG “Zašto ne” učestvovao na OSCE radionici “Jačanje watchdog kapaciteta u JIE u praćenju i istraživanju korištenja javnih sredstava putem otvorenih podataka”

Tokom 24. i 25. novembra, u Tirani (Albanija), održana je radionica pod nazivom “Jačanje watchdog kapaciteta u JIE u...

Sofija Tovarovic

Novinar Istinomjera Minel Abaz dobitnik UNICEF-ove novinarske nagrade za doprinos pravima djece

UNICEF Bosne i Hercegovine organizirao je, u srijedu, 23.11.2022. događaj na kojem su dodijeli novinarsku nagradu za prava djece. Novinar Istinomjera Minel Abaz, ovogodišnji je dobitnik UNICEF-ove...

Sofija Tovarovic

Poziv na interdisciplinarnu radionicu za studente i studentice “Parlametar: Upoznavanje s radom Parlamentarne skupštine BiH”

Udruženje građana i građanki “Zašto ne” organizuje jednodnevnu interdisciplinarnu radionicu “Parlametar: Upoznavanje s radom Parlamentarne skupštine BiH”. Cilj je radionice upoznati studente i...

Sofija Tovarovic