Prvi popis od rata suočen s novom odgodom

Aktivista UG “Zašto ne”  Darko  Brkan komentarisao je odgodu  Popisa stanovništva 2013 za Southeast European Times U produžetku možete pročitati  više o tome.

Piše: Eliza Ronalds-Hannon

Prvi popis stanovništva za Bosnu i Hercegovinu (BiH) u više od dvije decenije suočen je s novim odlaganjem, uslijed izvještaja o tehničkim i političkim preprekama.

Međunarodna posmatračka misija, koja je nadležna za nadgledanje popisa, preporučila je da se prebrojavanje stanovništva zakazan za april 2013. odgodi za šest mjeseci.

Iako njena decembarska analiza još uvijek nije raspoloživa za javnost, u prethodnim izvještajima ta organizacija zapazila je logističke nedostatke, poput nejasnih instrukcija za postavljanje određenih osjetljivih pitanja, te nerazvijen program komunikacija za edukaciju građana po pitanju ciljeva popisa.

Ta preporuka baca novo svjetlo na etničko-političke borbe koje okružuju taj popis, jer bi odgoda mogla značiti više vremena za raspad krhkih dogovora načinjenih između nevladinih organizacija, međunarodne zajednice i suparničkih političkih stranaka.

Te bitke uglavnom se okreću oko zabrinutosti od strane lidera za tri “konstitutivna naroda“ – Bošnjake, Srbe i Hrvate – da će njihov broj na kraju ispasti manji od procijenjenog, te da će njihov demografski mandat izgubiti na moći i finansijama. Glasine o pokretu usmjerenom na zaobilaženje sve te tri kategorije u prilog “Bosanaca“, “Bosanaca i Hercegovaca“ ili „ostalih“, samo su povisile zabrinutost tih lidera – posebno kod bošnjačkog glasačkog tijela, za koje se smatra da će ono najvjerovatnije izgubiti određeni broj članstva u okvir tih kategorija.

Odgodom bi se također mogle poništiti određene reforme koje su zagovorničke grupe teško osvojile. Kako stvari stoje, u popisu bi se samo upisivala etnička pripadnost, međutim tokom planiranja izrodio se snažan argument za format po kom bi se namjesto toga ponudila četiri kvadratića za označavanje, po kojima bi se svi koji ne spadaju u jednu od tri konstitutivne snage svrstali u jednu jedinu, nereprezentativnu skupinu “ostalih“. Ta četvrta grupa bi obavezno obuhvaćala Rome, Jevreje i druge manjinske građane, kao i sve građane koji se ne ne žele svrstati u etničko-politička glasačka tijela.

Odgoda bi mogla značiti dovoljno vremena da se ta odluka ponovno razmotri, te ostaviti prostora za oživljavanje formata sa četiri kvadratića, kažu neki analitičari.

“S obzirom na međunarodnu praksu, to će biti vrlo teško zastupati”, izjavio je Darko Brkan, predsjednik sarajevske nevladine organizacije “Zašto Ne?“, koji je naglasio da je samo Hrvatska na sličan način ograničila pitanje etničke pripadnosti, ponudivši samo “Hrvat“ i “ostali“ kao opcije na svom popisu, “ali to bi moglo biti ono što oni guraju”.

Vjerovatnije je da bi to prosto značilo više vremena za etničke i političke lidere da svoje potencijalne glasače pokušaju ubijediti da se identificiraju s određenom skupinom. Interesne strane su navodno već uložile milione u kampanje u tom cilju, i kako Brkan kaže, te kampanje tek sad počinju.

“Dok god se ima novca za potrošiti”, rekao je Brkan, “Ta kampanja će se nastaviti do u beskraj”.

Iako je politička motivacija za odgodu značajna, analitičari su dali mogućnost da postoji i navedeni razlog zabrinutosti po pitanju tehničkih prepreka i potencijalne logističke nepripravnosti.

Rok u aprilu 2013. “izgledao je prilično ambiciozno“, izjavio je Kurt Bassuener, viši saradnik pri Vijeću za politiku demokratizacije u Sarajevu, “s obzirom na obimnost posla, nepripremljenost i duboku strukturalnu i političku nefunkcionalnost vlade BiH”.

Taj rok za BiH davao je Agenciji za statistiku samo šest mjeseci između probnog popisa u oktobru 2012. i onog službenog u aprilu 2013, dok je standardno vrijeme predviđeno za rješavanje problema otkrivenih u probnom popisu puna godina dana.

Bilo da se popis održi u oktobru ili u aprilu, mnogo toga ovisi od njegovog ishoda. Šansa BiH da pristupi određenim fondovima EU, te da se u konačnici pridruži EU, ovisi od uspješno obavljenog popisa stanovništva na nivou cijele zemlje.

“Pouzdana i sveobuhvatna statistika na državnom nivou predstavlja osnovne podatke za upravljanje zemljom Bosnom i Hercegovinom”, izjavio je evropski predstavnik Andy McGuffie. “Da bi se dobio pristup tim podacima, potreban je popis stanovništva i domaćinstava na nivou cijele zemlje”.

U tom cilju, EU je obećala skoro 4,5 miliona eura kao pomoć za popis, i ona možda ne želi da se ta sredstva potroše na prijevremeni pregled koji nosi rizik od nepreciznosti. U konačnici, međutim, odluka leži na samoj agenciji za statistiku BiH, koja može odabrati da primi ili odbaci savjet monitoring misije. Agencija za statistiku još uvijek nije objavila svoju odluku.