Radionica “Procjena rizika od štetnog sadržaja”

U aprilu 2019. godine, Dalio Sijah iz U.G. “Zašto ne” učestvovao je na radionici “Procjena rizika štetnog sadržaja“ u Mozillinoj kancelariji u Berlinu, koja je organizirana kako bi se razgovaralo o odgovornim, efikasnim i održivim odgovorima na štetne online sadržaje. 

Centralno pitanje o kojem su učesnici diskutovali su metode i podaci za procjenu rizika online sadržaja koji dovode do nasilja i drugih utjecaja štetnih za naše društvo, kao i potreba da se razviju praktični okviri za procjenu rizika, što bi moglo dovesti do prijeko potrebnog stvaranja politike zasnovane na dokazima u ovom području.

Vlade i platformske kompanije su pod velikim pritiskom da uvedu nove zakone i politike kako bi ograničile uticaj “štetnog sadržaja“. Potaknuti ogorčenjem javnosti izazvanim nedavnim emitovanjem terorističkog napada u Christchurchu, ili nekoliko godina ranije, širenjem nasilnih propagandnih spotova ISIS-a, kreatori politika i izvršni direktori su pozvani da učine nešto više kada je u pitanu ovaj problem. Kao rezultat toga, postojeći napori u regulaciji sadržaja su uglavnom reaktivni, parcijalni i ne zasnivaju se na dovoljnom razumijevanju uzroka i ranjivosti, niti mnogo razmatraju kako će njihov navodni uticaj na nacionalnu, regionalnu i globalnu sigurnost biti izmjeren.

Bez šireg i dubljeg razmatranja svih uticaja, iz perspektive sigurnosti i ljudskih prava na internetu, kao i rizika i ograničenja povezanih s tehnologijom i etikom koja stoji iza predloženih rješenja, ovi zakoni mogu izazvati još veću štetu i dovesti do veće radikalizacije i polarizacije i daljeg smanjenja povjerenja u demokratske institucije.

Šta se naziva “štetnim sadržajem”?

Različiti tipovi sadržaja (i ponašanja) pod mnogim oznakama – uznemiravanje, govor mržnje, dezinformacije, teroristička propaganda – povezani su sa dugom listom negativnih uticaja – od individualnog nivoa, psiholoških uticaja, kao što su depresija, poremećaji ishrane , samoubistvo, zatim nanošenje štete demokratiji, kao što je manipulacija izborima, smanjenje povjerenja u vladu i medije, te javna sigurnost što kulminira izbijanjem nasilja među zajednicama ili dovodi do terorizma. Naša sigurnost, zdravlje i dobrobit, naše institucije i vrijednosti su pod prijetnjom – kao mete ili kao kolateralna šteta, kao namjerna i nenamjerna posljedica strateških zlonamjernih djela i dinamike kolektivnog djelovanja.

Zašto je Mozilla zabrinuta zbog ovoga?

Mozilla Manifesto opisuje ovaj problem kao “moć interneta kojom se povećava podjela, podstiče nasilje, promoviše mržnja i namjerno manipulira činjenicama i stvarnošću”. 

U dodatku Mozilla Manifesta, Mozilla postavlja sljedeće aspiracije za ljudsko iskustvo interneta:

  1. Posvećeni smo internetu koji uključuje sve narode na Zemlji – gdje demografske karakteristike osobe ne određuju njihov online pristup, mogućnosti ili kvalitet iskustva.
  2. Posvećeni smo internetu koji promoviše građanski diskurs, ljudsko dostojanstvo i individualni izraz.
  3. Posvećeni smo internetu koji uzdiže kritičko mišljenje, argumentovane i provjerljive činjenice i podijeljeno znanje.
  4. Zalažemo se za internet koji katalizira saradnju među različitim zajednicama koje rade zajedno za opće dobro.

Održavanje Lokalnih izbora 2020. godine postalo je pitanje tzv. “političke volje”

Ni nakon potonje odluke CIK-a, i pored obećanja datih od strane nekih od ključnih političkih aktera u našoj zemlji u...

Amina Izmirlić

Uživo: Praćenje dezinformacija tokom pandemije COVID-19

Ekipe "Raskrinkavanja" i "Istinomjera" svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mrežama, te kroz izjave zvaničnika/ca. Tokom trajanja vanrednog stanja...

Alisa Karović

Šta radnici mogu očekivati od izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH?

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine predložila je sredinom aprila ove godine izmjene i dopune Zakona o radu FBiH. Odredba kojom je ostavljena mogućnost poslodavcu da za vrijeme proglašenog stanja...

Amina Izmirlić