U aprilu 2019. godine, Dalio Sijah iz U.G. “Zašto ne” učestvovao je na radionici “Procjena rizika štetnog sadržaja“ u Mozillinoj kancelariji u Berlinu, koja je organizirana kako bi se razgovaralo o odgovornim, efikasnim i održivim odgovorima na štetne online sadržaje.
Centralno pitanje o kojem su učesnici diskutovali su metode i podaci za procjenu rizika online sadržaja koji dovode do nasilja i drugih utjecaja štetnih za naše društvo, kao i potreba da se razviju praktični okviri za procjenu rizika, što bi moglo dovesti do prijeko potrebnog stvaranja politike zasnovane na dokazima u ovom području.
Vlade i platformske kompanije su pod velikim pritiskom da uvedu nove zakone i politike kako bi ograničile uticaj “štetnog sadržaja“. Potaknuti ogorčenjem javnosti izazvanim nedavnim emitovanjem terorističkog napada u Christchurchu, ili nekoliko godina ranije, širenjem nasilnih propagandnih spotova ISIS-a, kreatori politika i izvršni direktori su pozvani da učine nešto više kada je u pitanu ovaj problem. Kao rezultat toga, postojeći napori u regulaciji sadržaja su uglavnom reaktivni, parcijalni i ne zasnivaju se na dovoljnom razumijevanju uzroka i ranjivosti, niti mnogo razmatraju kako će njihov navodni uticaj na nacionalnu, regionalnu i globalnu sigurnost biti izmjeren.
Bez šireg i dubljeg razmatranja svih uticaja, iz perspektive sigurnosti i ljudskih prava na internetu, kao i rizika i ograničenja povezanih s tehnologijom i etikom koja stoji iza predloženih rješenja, ovi zakoni mogu izazvati još veću štetu i dovesti do veće radikalizacije i polarizacije i daljeg smanjenja povjerenja u demokratske institucije.
Šta se naziva “štetnim sadržajem”?
Različiti tipovi sadržaja (i ponašanja) pod mnogim oznakama – uznemiravanje, govor mržnje, dezinformacije, teroristička propaganda – povezani su sa dugom listom negativnih uticaja – od individualnog nivoa, psiholoških uticaja, kao što su depresija, poremećaji ishrane , samoubistvo, zatim nanošenje štete demokratiji, kao što je manipulacija izborima, smanjenje povjerenja u vladu i medije, te javna sigurnost što kulminira izbijanjem nasilja među zajednicama ili dovodi do terorizma. Naša sigurnost, zdravlje i dobrobit, naše institucije i vrijednosti su pod prijetnjom – kao mete ili kao kolateralna šteta, kao namjerna i nenamjerna posljedica strateških zlonamjernih djela i dinamike kolektivnog djelovanja.
Zašto je Mozilla zabrinuta zbog ovoga?
Mozilla Manifesto opisuje ovaj problem kao “moć interneta kojom se povećava podjela, podstiče nasilje, promoviše mržnja i namjerno manipulira činjenicama i stvarnošću”.
U dodatku Mozilla Manifesta, Mozilla postavlja sljedeće aspiracije za ljudsko iskustvo interneta:
- Posvećeni smo internetu koji uključuje sve narode na Zemlji – gdje demografske karakteristike osobe ne određuju njihov online pristup, mogućnosti ili kvalitet iskustva.
- Posvećeni smo internetu koji promoviše građanski diskurs, ljudsko dostojanstvo i individualni izraz.
- Posvećeni smo internetu koji uzdiže kritičko mišljenje, argumentovane i provjerljive činjenice i podijeljeno znanje.
- Zalažemo se za internet koji katalizira saradnju među različitim zajednicama koje rade zajedno za opće dobro.
