Radionica za novinare/ke o medijskoj pismenosti u Podgorici

Pojavom online prostora, veliki broj informacija se prenosi bez detaljne provjere, zbog čega je nužna institucionalizacija medijske pismenosti u obrazovni sistem, a novinarska etika je jedini način da mediji dugoročno dođu do čitalaca, kredibilnosti i održivosti.

To je saopštio član tima Raskrinkavanje.ba i predsjednik udruženja građana „Zašto ne“ Darko Brkan, koji je bio predavač na dvodnevnoj radionici za novinare/ke o medijskoj pismenosti, koja je organizovana u okviru projeketa „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, a koji sprovode agencija MINA i nevladina organizacija Juventas uz finansijsku podršku Ambasade USA iz Podgorice.

Brkan je kazao da borba protiv dezinformacija ima nekoliko segmenata a prvi je, kako je pojasnio, regulatorni u kojem bi najvažniji akteri društva trebalo da se dogovore kako i kojim legalnim sredstvima se boriti protiv dezinformacija.

„Zatim, imamo novinarski segmet, u kojem bi novinari trebalo da uspostave standarde i da ih prate, kako bi postali kredibilni mediji. I na kraju, najveća odgovornost je na cijelom društvu, a to je upravo pitanje medijske pismenosti, gdje se ljudi edukuju kako da sami provjeravaju činjenice, kako da znaju koji su mediji kredibilni, koji nisu i na koji način da čitaju medijske sadržaje“, kazao je Brkan.

Medijska pismenost se, kako je rekao, značajno promijenila pojavom online prostora, koji je, kako je istakao, sada glavni u kontekstu informisanja i teško je razaznati pouzdane informacije u odnosu na one koje u sebi sadrže medijske manipulacije.

„Međutim, postoje neke tradicionalne metode. Bitno je znati ko je izvor informacije, da li je ona prenijeta ili je originalni članak nekog medija, da li je potpisana, postoji li autor, koji izvori su korišćeni. Svi mi treba da steknemo osjećaj u praćenju pravih vijesti i pravih medija“, rekao je Brkan.

On smatra da mediji moraju postati mnogo pismeniji i da moraju znati provjeravati činjenice, koje prenose i plasiraju svojoj publici.

„Samo prenošenje nekih informacija ne skida odgovornost sa medija. Jer, ukoliko prenesemo nešto sa drugog medija, to znači da mi preuzimamo odgovornost za to što je objavljeno. I toga treba de se mediji paze. Mislim da je najveći problem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i regionu, što se veliki broj informacija prenosi bez detaljne provjere“, objasnio je Brkan.

Medijska pismenost je, kako smatra, u cijelom regionu slična i „mi smo u tranzicionom periodu između društva koje se uglavnom informisalo iz centralnih vijesti na televizijama i društva koje se sve više informiše putem interneta i online izvora“.

„I tu leži problem. Ljudi su nešto smatrali kredibilnim izvorima i odjednom dobijaju internet, kao izvor. Većina ljudi ne zna razlikovati različite izvore na internetu. Kad to nauče, moraju da nauče koji od tih izvora su kredibilniji, a koji su manje kredibilni, koji novinari imaju novinarsku etiku, a koji nemaju. Jako mala svijest je trenutno o tome svuda i jako je velika poplava nečega što zovemo anonimni portali“, ocijenio je Brkan.

Takvi portali, kako je pojasnio, uglavnom proizvode dezinformacije ili medijskom manipulacijom pokušavaju da dođu do novčanih sredstava od oglašavanja.

„Oni ruše mogućnosti da budemo medijski pismeniji i to u krajnjem slučaju počinju da prate i tradicionalni mediji, jer vide da, u kontekstu čitalaca, bolje ide ukoliko koriste određene medijske manipulacije. I na kraju, imamo sliku koja uopšte nije dobra i mislim da u narednom periodu moramo puno raditi sa novinarima i građanima, kako bi se to popravilo i kako bi samo kredibilni mediji imali koristi od toga što su kredibilni, što rade svoje priče, što istražuju, izvještavaju“, rekao je Brkan.

Prema njegovim riječima, nužna je institucionalizacija medijske pismenosti u obrazovni sistem na svim nivoima.

„Bez toga ne možemo dalje. Ovo što mi radimo, što rade slične organizacije i pojedini mediji je samo kap u moru. Zato je potrebno da društveno institucionalizujemo sve to, od legislative, preko uvođenja u škole, pa do medijskih udruženja, samoregulacionih i regulacionih tijela. Sve to mora biti zajednički napor u kojem ćemo doći do konačnih rezultata“, smatra Brkan.

On je kazao da društvo postaje svjesnije problema i da postoji interesovanje za pitanje medijske pismenosti, ali sa druge strane, kako je rekao, kod novinara postoje dva različita pravca.

„U jednom su oni koji žele da zaživi medijska pismenost, jer oni imaju problem u naplaćivanju onoga što rade. Veliki dio marketinškog kolača im oduzimaju lažni, anonimni portali, koji uopšte ne prate novinarsku etiku. Sa druge strane, imamo novinare koji su navikli da nisu u novinarskoj etici baš najbolji i postoji otpor, jer moraju mijenjati svoje svakodnevne načine djelovanja, a nisu svjesni da to njima u konačnici može donijeti korist“, objasnio je Brkan.

U narednom periodu, kako je rekao, postoje mogućnosti za napredak i potrebno je da novinari shvate da su standardi i profesionalna novinarska etika jedini način da dugoročno dođu do čitalaca, kredibilnosti i održivosti.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da lako kreirati lažne vijesti i dezinformacije.

„To je neetično naravno, ali isplativo. Zato i imamo čitavu epidemiiju članaka čiji sadržaj, cilj, namjenu i uticaj treba razotkrivati kako bi sve slične u buduće izbjegavali“, objasnila je Vujović.

Prema njenim riječima, podizanjem medijske pismenosti opšte populacije, a posebno mladih, kreira se kritičko društvo, koje ne želi da konzumira sadržaj koji je senzacionalistički i lažan i tako se, kako je dodala, smanjuje prostor za zloupotrebe putem medija.

„Na kraju, ko od nas želi da bude obmanjen u ime tuđeg profita? Obuke za novinare su takođe ključne. Mi imamo kredibilne, obrazovane ljude u medijima kojima treba dati odgovarajuće uslove, podržati ih da se bave isključivo etičkim novinarstvom, koje je zasnovano na istini i provjerenim izvorima“, poručila je Vujović.

Novinarka Televizije Crne Gore, Ana Popović, rekla je da je veoma važno da novinari i građani prepoznaju sve manipulacije koje se pojavljuju u medijma.

„Smatram da je ova radionica veoma značajna, zbog toga što smo kao društvo medijski nepismeni. Ovo je važno ne samo za novinare, već za cjelokupno društvo. Jer, podložni smo uticaju medija“, rekla je Popović.

Oni, kako je dodala, kreiraju sliku u koju neki vjeruju, neki ne vjeruju i zbog toga je medijska pismenost veoma važna.

„Tako da se nadam da će ovakva i slične radionice podići sve ovo na malo viši nivo i nadam se da će ovo biti jedan od predmeta koji će biti uveden u obrazovanje, jer je potrebno krenuti od najmlađih do najstarijih da bi cjelokupno društvo transformisali i bili medijski pismeni“, poručila je Popović.

Novinarka Studenstkog radija Krš, Nikolina Tomović, rekla je da je radionica bila veoma korisna, zbog toga što su se, kako je objasnila, učesnici umrežili i zajedno sa predavačem stekli utisak o tome kakva je regionalna scena kada je riječ o medijskoj pismenosti.

„Zaključili smo da je medijska pismenost danas itekako važna. U vremenu kada veliki protok informacija karakteriše svakodnevni život, medijska pismenost se nameće kao neoophodnost snalaženja u moru informacija i dezinformacija. Kada je riječ o medijskoj pismenosti, predstoji još mnogo rada i o njoj se treba izučavati na seminarima i radionicama u vidu neformalnog obrazovanje i edukacije, ali je svakako važno sa tim institucionalno krenuti na ozbiljniji način“, kazala je Tomović.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor vijesti: www.juventas.co.me