Regionalni indeks otvorenosti: Otvorenost stagnira, građani/ke čekaju promjene

Istraživanje koje Udruženje građana i građanki “Zašto ne” provodi već osam godina u okviru Regionalnog indeksa otvorenosti pokazalo je da ni u 2023. godini nije došlo do značajnog poboljšanja u pogledu otvorenosti institucija u Bosni i Hercegovini, ali ni u regionu. Indeks otvorenosti, koji prati transparentnost i odgovornost institucija zakonodavne i izvršne vlasti, pokazuje da su ključni izazovi u BiH i dalje vezani za pristup informacijama, uključivanje građana/ki i unapređenje integriteta institucija.

Regionalni indeks otvorenosti je istraživački alat koji prati i mjeri transparentnost i odgovornost institucija zakonodavne i izvršne vlasti u BiH i regionu. UG “Zašto ne”, zajedno s partnerima iz regiona – Centrom za demokratsku tranziciju (CDT) iz Crne Gore, Metamorfozis fondacijom iz Sjeverne Makedonije i Partnerima za demokratske promene iz Srbije – sprovodi ovo istraživanje kako bi omogućilo uvid u nivo otvorenosti institucija u četiri ključne domene: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Na osnovu indikatora kao što su dostupnost informacija, participacija građana/ki i budžetska i organizacijska transparentnost, istraživanje ocjenjuje koliko su institucije posvećene otvorenom i odgovornom radu prema građanima/kama.

Istraživanjem su obuhvaćene institucije zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, a u BiH se radi o 110 institucija: o Vijeću ministara BiH, objema entitetskima vladama, o oba doma državnog i federalnog parlamenta, o NSRS-u, svim državnim i entitetskim ministarstvima te nasumično odabranim organima uprave s državnog i entitetskog nivoa.

Otvorenost parlamenata u BiH i regionu

Parlamenti imaju ključnu ulogu u demokratskom sistemu, te bi trebalo da budu nosioci procesa koji će omogućiti građanima/kama da efikasnije prate rad institucija. Međutim, složene političke okolnosti u zemljama Zapadnog Balkana negativno su utjecale na poziciju i ulogu parlamenta, otežavajući razvoj politika otvorenosti i transparentnosti.

Podaci Regionalnog indeksa otvorenosti pokazuju da i dalje postoji značajna neujednačenost u regionu kada je u pitanju otvorenost parlamenata, pa možemo govoriti o Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji kao predvodnicama, dok Bosna i Hercegovina i Srbija ne ostvaruju značajnije pomake kada je riječ o dostupnosti informacija o radu i aktivnostima parlamenata.

Prema našim rezultatima, tradicionalno, prednjači Skupština Crne Gore s 88,14% ispunjenih indikatora otvorenosti, a zatim slijedi Skupština Sjeverne Makedonije sa 74,86%. Narodna skupština Republike Srbije ispunila je 57,24% indikatora otvorenosti, dok u Bosni i Hercegovini, Parlamentarna skupština BiH ispunjava 56,8% indikatora otvorenosti (Dom naroda ispunjava 56,76%, a Predstavnički dom 56,84%).

Za BiH i Srbiju karakteristično je da parlamenti na državnom nivou ostvaruju bolje rezultate u poređenju s parlamentima koji funkcionišu na nivou pokrajina i entiteta. Tako je najotvoreniji parlament u BiH, kao i prethodnih godina, državni parlament, odnosno Parlamentarna skupština BiH, s prosječnim rezultatom otvorenosti od 57%. I dok je potrebno unaprijediti ovaj rezultat i postići viši nivo otvorenosti i transparentnosti, prosjek parlamentarnih institucija dodatno “kvare” rezultati entitetskih parlamentarnih institucija. Naime, Narodna skupština Republike Srpske ostvarila je rezultat od 41%, dok Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ima prosjek otvorenosti od svega 37%.

Parlamentarna skupština BiH i dalje zaostaje u segmentima kao što su transparentnost plata, budžeta i javnih nabavki. Unapređenje otvorenosti traži tehnička rješenja i veći angažman na odgovaranju na istraživanja.  Parlament FBiH spada među najneotvorenije institucije. Transparentnost rada i pristup informacijama ključni su problemi, a potrebno je unaprijediti i budžetsku transparentnost i komunikaciju s građanima/kama. Kod Narodne skupštine Republike Srpske nedostaju osnovne informacije o platama, budžetu i javnim nabavkama, dok se potrebni tehnički i organizacijski segmenti transparentnosti nisu unaprijedili.

Analiza “Otvorenost zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini i regionu” dostupna je na ovom LINKU.

Otvorenost institucija izvršne vlasti u BiH i regionu 

Građani i građanke zemalja u našem regionu još uvijek očekuju značajnu promjenu u radu institucija izvršne vlasti, koje su dužne da transparentno prikazuju informacije o svom radu i aktivnostima i, posebno, načinu trošenja javnih sredstava. 

Nedostatak političke volje za usvajanje i sprovođenje politika otvorenosti i transparentnosti  blokira stvarne reforme na ovom polju, a odsustvo efikasnog nadzora nad poštovanjem obaveza u odnosu na slobodan pristup informacijama čini da imamo institucije koje se ponašaju kao da su iznad zakona.

Uz sve to, politička nestabilnost i česti izborni procesi u dijelu zemalja regiona otežavaju razvoj politika otvorenosti i transparentnosti. U situaciji u kojoj ova pitanja nisu adekvatno regulisana, to koliko će vlada biti otvorena prema građanima/kama ostaje stvar ličnog izbora onih koji je čine.

Prema Regionalnom indeksu otvorenosti, najbolje rezultate među vladama u regionu postigle su Vlada Sjeverne Makedonije sa 78,33% i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine sa 74,93% ispunjenih indikatora otvorenosti. Nakon njih, slijede Vlada Crne Gore sa 61,39% i Vlada Republike Srbije s 54,94%. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine, zadovoljava 37,77%, a Vlada Republike Srpske 36,48%, tek oko trećine zadatih kriterija otvorenosti.

Vijeće ministara BiH ostvaruje visok procenat otvorenosti, no u domenu transparentnosti, a naročito organizacijskih informacija, nedostaju informacije o posljednjem tromjesečnom/polugodišnjem izvještaju o radu, informacije o imenima i pozicijama državnih službenika/ca, dokumenti o kojima se raspravlja na sjednicama i video/audio prenos sjednica.

Rezultat otvorenosti i transparentnosti Vlade FBiH ostao je na 38%, kao i prethodnih godina, bez značajnog unapređenja, zbog nedostupnosti važnih dokumenata na novoj web stranici. Preporuke za unapređenje uključuju bolju dostupnost informacija o sjednicama, javnim nabavkama i budžetskoj transparentnosti, kao i razvoj strategija za komunikaciju i pristup informacijama. Vlada RS je u 2023. godini zabilježila pad otvorenosti na 36,48%, s puno prostora za unapređenje, posebno u domenima dostupnosti dokumenata, javnih nabavki i budžetske transparentnosti. Također, nisu dostupne strategije za komunikaciju s građanima/kama niti su unaprijeđeni mehanizmi za slobodan pristup informacijama.

Kada je u pitanju otvorenost ministarstava, najbolje rezultate u prosjeku ostvarila su ministarstva u Sjevernoj Makedoniji sa 64,36% ispunjenih indikatora otvorenosti, slijede ministarstva u Srbiji s rezultatom od 56,54%, Crnoj Gori s 53,99% i Bosni i Hercegovini s 37,76%.

Državna ministarstva ispunjavaju nešto više od polovine indikatora, dok su entitetska ministarstva manje otvorena, s prosjekom ispod 38%. U entitetima, jedina dva ministarstva koja prelaze 50% jesu Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (51,1%) i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (60,43%), dok je na državnom nivou najotvorenije Ministarstvo komunikacija i prometa BiH sa 75%.

Organi uprave najotvoreniji su u Sjevernoj Makedoniji, gdje u prosjeku zadovoljavaju 58,09% kriterija otvorenosti, dok u ostalim zemljama zadovoljavaju ispod polovine zadatih kriterija otvorenosti: Crna Gora 40,72%, Srbija 36,28% i Bosna i Hercegovina 33,99%.

U istraživanju za 2023. godinu, koje je obuhvatilo 61 nasumično odabran organ uprave na državnom i entitetskom nivou, BiH je ostvarila prosječan rezultat od 34%, što je svrstava na posljednje mjesto u regionu. Ipak, iako je generalni rezultat u ovoj oblasti nezadovoljavajući, određene institucije rade na svojoj otvorenosti i ostvaruju dobre rezultate – Ured koordinatora za reformu javne uprave s 88% ima najbolji rezultat kada su u pitanju otvorenost i transparentnost u Bosni i Hercegovini. Pored toga, ova je institucija treća najotvorenija institucija u regiji.

Analiza “Otvorenost izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini i regionu” dostupna je na ovom LINKU.

Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja. Oni su dalje razrađeni kroz posebne kvantitativne i kvalitativne indikatore koji se ocjenjuju na osnovu dostupnosti informacija na službenim internet-stranicama institucija, kvaliteta pravnog okvira za pojedinačna pitanja, drugih izvora javnog informisanja te zahtjeva za slobodan pristup informacijama i upitnika koji su  proslijeđeni institucijama. Mjerenje je provedeno od sredine februara do juna 2023.