Rezultati istraživanja o dezinformacijama i teorijama zavjere u BiH

Udruženje građana/ki “Zašto ne” iz Sarajeva predstavilo je danas publikaciju “Borba protiv dezinformacijskih narativa i mapiranje teorija zavjere: Slučaj BiH”.

Publikacija je rezultat opsežnog istraživanja vjerovanja u teorije zavjere i druge kompleksne dezinformacijske narative, s naglaskom na one o pandemiji i imunizaciji protiv Covid-19.

Istraživanje je provedeno putem online ankete na reprezentativnom uzorku za punoljetnu populaciju u Bosni i Hercegovini. Od ukupno 1.018 ispitanika/ca, 51,1% (521) bile su žene, 48,9% (497) muškarci te je 50,8% ispitanika/ca bilo iz ruralnih, a 48,2% iz urbanih sredina. 

Prema nalazima ovog istraživanja, oko polovine bh. stanovništva (47%) je uglavnom neodlučno kada se radi o vjerovanju u teorije zavjere; u njih intenzivno vjeruje oko 29%, a u potpunosti ih odbacuje oko 24% ljudi. Sklonost ka vjerovanju u teorije zavjere je približno ista kod žena i muškaraca te u oba bh. entiteta i Brčko distriktu. Razlike su jasno uočljive samo u odnosu na starosne skupine – vjerovanje u teorije zavjere je, naime, najmanje prisutno u najmlađoj populaciji (18-24), dok je najprisutnije kod osoba starijih od 55 godina.

Teorije zavjere o pandemiji Covid-19 značajno su prihvaćene i raširene u društvu. Pojedini takvi narativi, poput tvrdnje da je novi koronavirus “namjerno pušten u populaciju” ili da su bolnice lažirale broj umrlih od ove bolesti, prihvaćene su od skoro tri četvrtine (preko 73%) stanovništva. 

Dezinformacije o vakcinama protiv Covid-19, naročito one koje su potekle sa društvenih mreža i interneta generalno, također su značajno prihvaćene među nevakcinisanom populacijom, te se može zaključiti da su imale uticaja na odbijanje imunizacije protiv ove bolesti. Gotovo tri četvrtine nevakcinisanih osoba vjeruje da su vakcine bile “neispitane” kada je počela imunizacija, a čak je 60% povjerovalo u neosnovane tvrdnje da one nisu bezbjedne za trudnice.

“Fantastičniji” i bizarniji narativi, poput onih o čipovima ili parazitima u vakcinama, manje su se proširili u populaciji. No, u njih ipak vjeruje oko 30% nevakcinisanih osoba, dok više od polovine smatra da vakcine protiv Covid-19 mogu uzrokovati razne bolesti. 

Istraživanje, ipak, pokazuje i to da je stopa imunizacije protiv Covid-19 krajem prošle godine ipak bila veća nego što je prepoznato u zvaničnim statistikama, koje su je tada procjenjivale na oko 20%. Nasuprot tome, oko 53% anketiranih reklo je da jeste vakcinisano protiv ove bolesti, 43% je reklo da nije, dok je 4% odbilo da odgovori.   

Istraživanjem je ispitan i niz drugih korelacija, te je utvrđeno da se vakcinalni status osobe može povezati sa njenim uzrastom, obrazovanjem i stepenom sklonosti ka vjerovanju u teorije zavjere. Jedan od nalaza je i taj da se nevakcinisane osobe češće oslanjaju na online izvore informacija o vakcinama i pandemiji te da ih najčešće traže na Facebooku.

“Ovim istraživanjem nastojali/e smo pružiti empirijske podatke o sadržaju, obimu, vrsti i raširenosti vjerovanja u teorije zavjere i dezinformacijske narative te istražiti kako ova vjerovanja utiču na stvarne životne odluke – konkretno na one koje se tiču zdravlja i imunizacije protiv Covid-19. Ispitali/e smo i odnose između takvih vjerovanja i niza drugih varijabli, kao što su demografske karakteristike, povjerenje u institucije, izbor izvora informacija i druge, te će ovo istraživanje zasigurno biti korisno istraživačima/cama iz različitih disciplina. Posebno se nadamo da će ono poslužiti osobama koje kreiraju i usvajaju javne politike, te da će njegove preporuke biti korisne za kreiranje učinkovitih strategija za borbu protiv dezinformacija u BiH, ali i šire”, kaže Tijana Cvjetićanin, voditeljica istraživanja.

Cijeli izvještaj dostupan je na ovom linku.