Rezultati regionalnog indeksa: Otvorenost manja, institucije stagniraju
Regionalni indeks otvorenosti je projekat koji se provodi u zemljama Zapadnog Balkana, i mjeri stepen otvorenosti institucija prema građanima i društvu, na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Pored Bosne i Hercegovine, ovo istraživanje je provedeno i u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu. Istraživanje je obuhvatilo institucije, zakonodavne, izvršne i lokalne vlasti, organe uprave u BiH, ali i sudove, tužilaštva i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV).
Istraživanje je pokazalo da institucije stagniraju i ne ispunjavaju preporuke nevladinog sektora za unapređenje otvorenosti. Problemi u otvorenosti institucija su slični u svim zemljama, a ono što je poražavajuće, jeste da što je nivo institucije niži, postotak transparentnosti je manji. Zabrinjava i činjenica da ukoliko ne postoji zakonska obaveza za objavu informacije, institucije gotovo u pravilu takvu informaciju i ne objavljuju, dok nemali broj institucija ne objavljuje čak ni zakonski obavezne dokumente.
Cijelo istraživanje uz preporuke po praćenim indikatorima za svaki nivo vlasti možete pročitati OVDJE.
Rezultati istraživanja provedenog za 2017. godinu, pokazali su da institucije zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini u prosjeku zadovoljavaju nešto manje od 46% postavljenih indikatora otvorenosti u praćenim oblastima transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti i integriteta. U odnosu na ostale države regiona, parlamenti u BiH nalaze se na posljednjem mjestu po ispunjenosti analiziranih indikatora, što svjedoči o zabrinjavajuće niskom nivou otvorenosti zakonodavne vlasti u BiH.
Izvršna vlast u BiH zadovoljava ukupno 45% postavljenih indikatora otvorenosti pa se tako nalazi na petom, pretposljednjem mjestu u regionu kada je u pitanju otvorenost izvršne vlasti, tek za nekoliko procenata više od Kosova koje je posljednje. Ministarstva u BiH u prosjeku zadovoljavaju svega 27% analiziranih kriterija u analiziranim oblastima što dodatno svjedoči o niskom nivou otvorenosti izvršne vlasti u BiH.
I 45 organa uprave u BiH, koji su obuhvaćeni istraživanjem, ima skroman rezultat od tek 23% ispunjenih indikatora.
Monitoring otvorenosti općina i gradova u BiH obuhvatio je 36 jedinica lokalne samouprave, te je pokazao da su općinske i gradske vlasti u Bosni i Hercegovini u 2017. godini ispunile tek nešto više od četvrtine postavljenih indikatora otvorenosti (27%), te je zabilježen pad otvorenosti u protekloj godini.
Istraživanje u okviru Regionalnog indexa otvorenosti obuhvatilo je ukupno 11 tužilaštava, i to pet kantonalnih (FBiH), tri okružna (RS), oba entitetska tužilaštva i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Rezultati su pokazali da postoje značajne razlike između ovih institucija u pogledu stepena otvorenosti, pa tako kantonalna tužilaštva zadovoljavaju 38%, okružna tužilaštva 35%, entitetska 49%, dok Tužilaštvo BiH zadovoljava 56% indikatora otvorenosti postavljenih u istraživanju.
Kada su u pitanju ukupni rezultati sudova u BiH, zadovoljeno je tek 26% indikatora otvorenosti, što je rezultat koji Bosnu i Hercegovinu stavlja na posljednje mjesto. Najbolja u ovoj oblasti je Crna Gora, čiji su sudovi zadovoljili 57% indikatora otvorenosti. Sudovi u BiH su daleko ispod prosjeka regiona, koji iznosi 40%.
VSTV BiH zadovoljava 65% sudskih indikatora otvorenosti i po tome je na drugom mjestu među institucijama regiona, iza Crne Gore (79%). Kada je u pitanju regionalni prosjek, VSTV BiH je značajno bolji od prosjeka, koji iznosi 48%.
VSTV BiH zadovoljava 62% tužilačkih indikatora i po tome je na drugom mjestu među institucijama regiona, iza Crne Gore (62%). Kada je u pitanju regionalni prosjek, VSTV BiH je značajno bolji od prosjeka, koji iznosi 41%.
Indeks otvorenosti je dio projekat ACTION SEE – Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u Jugoistočnoj Evropi, koji finansira Evropska unija i implementira sedam organizacija u šest zemalja: Fondacija Metamorfosis (Makedonija), CRTA – Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (Srbija), UG Zašto ne? (Bosna i Hercegovina), Centar za demokratsku tranziciju (Crna Gora), Open Data Kosovo (Kosovo), Mjaft! (Albanija) i Westminster fondacija za demokratiju.