Šta radnici mogu očekivati od izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH?

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine predložila je sredinom aprila ove godine izmjene i dopune Zakona o radu FBiH. Odredba kojom je ostavljena mogućnost poslodavcu da za vrijeme proglašenog stanja prirodne i druge nesreće jednostranom odlukom radnika uputi na čekanjem izazvala je najviše reakcija u javnosti. Međutim, sindikati u FBiH nisu blagonaklono dočekali ni ostale predložene odredbe zakona.

Podsjećamo, zbog proglašenja stanja prirodne nesreće prouzrokovane pojavom novog koronavirusa (COVID – 19), Vlada FBiH predložila je izmjene i dopune Zakona o radu, a koje se odnose na organizaciju procesa rada u vanrednim uslovima, skraćivanje i preraspodjelu radnog vremena, smanjenje plaća, način ostvarivanja prava na godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvo, te uvođenje instituta upućivanja radnika na čekanje posla. Također, propisana je i obaveza usklađivanja važećih kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih općih akata sa odredbama ovog zakona.

Iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) komentirajući predložene odredbe u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu Federacije BiH i amandmane koje je uputilo Udruženje poslodavaca FBiH okarakterisali su ih kao “skandalozne” navodeći pritom da “urušavaju radnička prava umjesto da rade na oporavku ekonomije i nagrađivanju radnika”.

Sada je više nego jasno da Udruženje poslodavaca FBiH vrijeme pandemije i stanja nesreće koje je proglašeno u Federaciji BiH pokušava iskoristiti da potpuno devastira radnička prava i obespravi radnike, te da sav rizik poslovanja sa poslodavaca prebaci na radnike i njihove porodice. Kako drugačije objasniti njihovo insistiranje na izmjenama i dopunama zakona o radu, ali i skandalozne amandmane na ovaj zakon do kojih je došao Savez samostalnih sindikata BiH.

SSSBiH, Saopćenje, 25. april 2020.

Savez samostalnih sindikata BiH također je poručio je da bi “usvajanje predloženih izmjena i dopuna Zakona o radu u oba doma Parlamenta FBiH bilo nedopustivo”.

O predloženom nacrtu zakona mišljenje je dao i Savez osnovnog odgoja i obrazovanja FBiH – Kantonalni odbor Kantona Sarajevo (SSOOiO FBiH) koji je pozvao “sve sindikalne organizacije, granske sindikate i sve radnike u FBiH da dignu svoj glas protiv ovog vrlo lošeg i jako štetnog Zakona po slobodnoj volji poslodavaca”.

Ove izmjene i dopune imaju sve kapitalističke i neoliberalističke karakteristike i u epidemijskoj krizi koju trpe i država, i radnici, i poslodavci, od radnika se pokušava napraviti rob i potrošni materijal, zaštititi samo kapital poslodavaca, a vlast, kao inače, želi sačuvati svoje materijalne benefite i ugodnost fotelja.

SSOOiO FBiH, 16. april 2020.

Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu Federacije BiH predviđena je mogućnost organizacije rada izvan prostorija poslodavca, na način da poslodavac odlukom može zaposlene uputiti na rad od kuće, bez obaveza izmjena postojećeg ugovora o radu, kako se to nalaže u redovnim okolnostima.

Nadalje, otvara se mogućnost da poslodavac, za vrijeme trajanja vanrednog stanja, može izvršiti skraćivanje radnog vremena za sve ili pojedine radnike. U vezi s tim, poslodavac može jednostranom odlukom radnicima kojima je radno vrijeme skraćeno za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti, izvršiti umanjenje plaće po osnovu broja radnih sati za koje je radno vrijeme skraćeno, s tim da se plaća može umanjiti najviše do iznosa od 35% od ugovorene plaće radnika i poslodavca.

Također, ako je zbog nastale situacije poslodavcu došlo do pada prihoda od najmanje 35% u odnosu na isti period prethodne godine, poslodavac može izvršiti umanjenje plaće, s tim da plaća umanjena u smislu navedenog ne može biti manja od 75% najniže plaće u Federaciji.

Ovim Zakonom omogućena je i preraspodjela radnog vremena na način da poslodavac odlukom puno i nepuno radno vrijeme može prerasporediti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog, odnosno skraćenog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele ne može biti duže od 72 sata sedmično.

Predviđeno je da izuzetno, za vrijeme proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja, poslodavac može jednostranom odlukom uputiti sve ili dio radnika na korištenje preostalog godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine, kao i na korištenje godišnjeg odmora iz tekuće godine.

Također, poslodavac može, na osnovu zahtjeva radnika ili jednostranom odlukom, uputiti radnika na plaćeno i neplaćeno odsustvo u trajanju od najduže 20 radnih dana u toku jedne kalendarske godine.

Novina u odnosu na trenutno važeći Zakon o radu, jeste i uvođenje instituta „Upućivanje radnika na čekanje posla“ kojim se reguliše pravo poslodavca da za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u FBiH, a kojem je zabranjen rad odlukom nadležnog organa ili kod kojeg je usljed navedenog stanja došlo do pada prihoda od 35% u odnosu na isti period u prethodnoj godini, može jednostranom odlukom uputiti radnika na čekanje posla, u najdužem trajanju od tri mjeseca. Za to vrijeme predviđeno je da radnik ima pravo na naknadu plaće koju odredi poslodavac, a koja ne može biti manja od najniže plaće u FBiH.

Ukoliko radnik ne bude pozvan na rad nakon isteka pomenutog roka, radniku prestaje radni odnos uz pravo na otpremninu i dr.

Svoje mišljenje o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu Federacije BiH trebale su dati i sve kantonalne vlade. Međutim, ni na ovoj istanci zakon nije naišao na odobronje svih kantonalnih vlada te je vraćen Vladi Federacije na doradu.

Nakon što je zakon dobio negativno mišljenje premijer Unsko-sanskog Kantona Mustafa Ružnić rekao je sljedeće:

Kroz zakon se cijelo vrijeme prožima formulacija proglašenje stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji, što znači da će se odredbe ovog zakona primjenjivati i u svim budućim takvim slučajevima. Zato je neophodno predmetnu oblast regulirati na kvalitetan način za sve buduće situacije proglašenja stanja prirodne nesreće, vanrednog stanja i slično i, što je najvažnije, primijeniti institute najpovoljnije za radnike.

Mustafa Ružnić, 30. april 2020.

Jedna od najvećih zamjerki Vlade USK bila je ta da se “iz dostavljenog materijala ne vidi se da li je vođen socijalni dijalog na način propisan odredbama Zakona o radu, a što ozbiljnost dostavljene materije iziskuje, obzirom da se direktno reflektira na položaj radnika kod poslodavca”.

Također, i zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo vratili su Nacrt izmjena Zakona o radu FBiH na daljnju doradu obzirom da niko od zastupnika nije podržao za ovaj nacrt. Naime, 22 zastupnika u Skupštini KS su bila protiv, a šest ih je bilo suzdržano.

U predloženom Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu ostavlja se mogućnost poslodavcima kojima je zabranjen rad u vrijeme pandemije ili kojima su opali prihodi za 35 posto, da mogu jednostranom odlukom uputiti radnika na čekanje u najdužem trajanju od tri mjeseca, izvršiti umanjenje plaće po osnovu umanjenja broja radnih sati, da radnika uputi na korištenje godišnjeg odmora ili da ga uputi na neplaćeno odsustvo u trajanju od 20 dana u toku jedne kalendarske godine.

Jasna Agić, Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, 21. april 2020.

Ako je suditi po do sada iznesenim mišljenjima Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu Federacije BiH Vlada FBiH će morati doraditi u mnogim segmentima kako bi ovaj zakon nastavio svoj parlamentarni put. Iako je nakon svega glavno pitanje da li se o izmjenama jednog od najznačajnijih zakona u FBiH, odnosno legislativi koji reguliše položaj, prava i obaveze radnika treba odlučivati u hitnom postupku i na način da se zaobilazi širi socijalni dijalog, Vlada Federacije u narednim danima morat će se pozabaviti i odgovorima na pitanja da li je legitimno da poslodavac jednostranom odlukom, dakle bez saglasnosti zaposlenika uputi sve ili dio radnika na korištenje godišnjeg odmora, kao njihovog zaštićenog prava. Osim toga, ostaje i pitanje da li intitut „upućivanja radnika na čekanje posla” otvara mogućnost za zloupotrebe radnika od strane poslodavaca i dr.

Javnost u FBiH od nadležnih institucija očekuje rješenja kojima bi se ublažili negativni ekonomski efekti pandemije COVID 19, te u tom smislu ostaje da se vidi na koji način će Vlada FBiH doraditi Nacrt izmjena i dopuna zakona o radu.

(Istinomjer.ba)

Da li je 100 respiratora upotrebljivo ili ne?

Dilema oko upotrebljivosti 100 spornih respiratora koje je Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) nabavila posredstvom...

Amina Izmirlić

Uživo: Praćenje dezinformacija tokom pandemije COVID-19

Ekipe "Raskrinkavanja" i "Istinomjera" svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mrežama, te kroz izjave zvaničnika/ca. Tokom trajanja vanrednog stanja...

Admin

Online okrugli sto: “Da li je i na koji način ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja EK, zaista prioritetno za nadležne institucije u BiH?”

U.G Zašto ne organizuje online okrugli sto 30. 7. 2020. godine, sa početkom u 11:00 pod nazivom Ispunjavanje političkih kriterijuma na putu ka EU, na kojem ćemo razgovarati o temama Izbori i Reforma...

Danira Karović