Stranci su navikli da ih lažemo, a o našim građanima ni ne razmišljamo

Vladajuća garnitura u BiH ne može se pohvaliti uspjesima u svom dosadašnjem radu, ali ono što im svakako ide od ruke je stvaranje negativnog publiciteta naše zemlje na međunarodnoj sceni. Posljednji eksplicitan primjer kršenja preuzetih međunarodnih obaveza je svakako i neusvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te pratećih izmjena Krivičnog zakona BiH. Iako je 31. maj bio krajnji rok za usvajanje ovog zakona, postavljen od strane Komiteta za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti Savjeta Evrope (Moneyval), ovaj zakon je u Predstavničkom domu PSBiH usvojen tek 28. maja, a u Domu naroda delegati se o njemu još uvijek nisu izjasnili, pošto je sjednica ovog doma ranije zakazana tek za 06. juni.

Moneyval je, nakon svoje sjednice održane 1. juna, obavijestio Evropsku komisiju da BiH krši preuzete obaveze, a stavljanje naše zemlje na „crnu listu“ za transakcije sa inostranstvom je, prema posljednjim informacijama, prolongirano za 6 dana, kako bi se o Zakonu mogli izjasniti u Domu naroda PSBiH. Svih ovih dana, ali i tokom ranijih parlamentarnih rasprava, svakako nismo ostali uskraćeni i za brojne izjave domaćih političkih aktera na ovu temu, koji su putem medija jedni drugima držali lekcije, ali i ispoljavali svoju standardnu aroganciju i potpuno odsustvo ikakve odgovornosti prema građanima i građankama države na čijem se čelu nalaze.

Već duže vrijeme se zna da posljedice neusvajanja ovog zakona mogu biti katastrofalne po našu zemlju. BiH bi prvo mogla dospjeti na sivu, a zatim i na crnu listu, što znači da će sve novčane transakcije koje se obavljaju iz i prema BiH biti tretirane kao sumnjive, a komercijalne banke će raditi otežano zbog dodatnih provjera koje se vrše kada se radi o zemljama koje se nalaze na crnoj listi. To praktično znači da će sve transakcije prema BiH, ali i iz BiH prema inostranstvu biti usporene i otežane, što će svakako otežati život nemalog broja građana koji primaju novac od rodbine iz inostranstva, ali i uplate novčane pomoći za područja pogođena poplavama, jer će sve uplate iz inostranstva na račune banaka u BiH morati proći dodatne provjere. Svakako, ovo bi se moglo odraziti i na pad stranih investicija, s obzirom da će BiH, ukoliko se ovi zakoni ne usvoje, biti okarakterisana kao nesigurno područje za ulaganja.

Da stvar bude potpuno jasna, usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti je obaveza koju je BiH preuzela još 2009. godine, kada je Moneyval zaključio da naša zemlja nema usklađene procedure s trenutno važećim standardima vezanim za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti. Tada je Moneyval izdao i 31 preporuku o otklanjanju ovih nepravilnosti i usklađivanju legislative sa postojećim standardima. Tada je na državnom nivou usvojena i Strategija, kao i Akcioni plan za implementaciju ovih preporuka, a period provođenja aktivnosti iz strategije trebao je trajati od 2009. do 2013. godine. U svom pismu izdatom nakon posljednje sjednice, Moneyval je napomenuo da je BiH u više navrata upozoravana na neimplementaciju većine preporuka.

Usvajanje ovog Zakona, kao i izmjene Krivičnog zakona BiH najavili su domaći zvaničnici i u pismu namjere MMF-u krajem prošle godine, a kao rok su postavili kraj godine, no to se nije desilo.

„Očekujemo da će Parlamentarna skupština BiH usvojiti zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma do kraja decembra 2013. Mi ćemo izvršiti pregled i prema potrebi izmijeniti s njim povezane zakone, kao i Krivični zakon BiH, da bismo osigurali punu usklađenost s novim zakonom“, stoji u pismu koje su MMF-u uputile bh. vlasti.

Vijeće ministara je usvojilo Prijedlog Zakona o sprečavanju pranja novca na sjednici održanoj 24. oktobra prošle godine, a rasprava u Predstavničkom domu je održana u januaru ove godine. Međutim, predstavnici SNSD-a tada nisu željeli da se izjašnjavaju o ovom Prijedlogu, da bi zakon u martu bio oboren na na sjednici Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost, jer su protiv prijedloga bili predstavnici stranaka iz RS-a.

Tokom rasprave, Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a koja predsjedava ovom komisijom, kazala je da se “osjeća neprijatno i da je pod strašnim pritiskom”.

„Nikad nije bio ovako nečuven pritisak. Ovo je sramotno u jednoj demokratskoj zemlji da se vrši ovakav pritisak. Svako ima pravo na svoj politički stav“, kazala je tada Majkić koja je, zajedno sa predstavnicima RS-a, zahtijevala da se u Zakon ugrade amandmani MUP-a RS-a.

Dok je Majkić bila “pod pritiskom”, BiH je već uveliko kasnila sa implementacijom preporuka Moneyvala. Čak i nakon kršenja i posljednjeg roka, ta je činjenica nije  spriječila da izjavi kako očekuje razumijevanje zbog „stravičnih poplava“ koje su pogodile našu zemlju – iako su i prije poplava stizale brojne opomene zbog neprovođenja preuzetih obaveza.

“Lično mislim da je u ovom trenutku najveća briga BiH rješavanje posljedica ovih stravičnih poplava i mislim da bi na to trebalo da se fokusiramo. Od međunarodnih institucija očekujem jednu vrstu razumijevanja za našu situaciju”, rekla je Majkić.

Ova izjava, koja se teško može ocijeniti drugačije nego kao cinična, nije jedina nevjerovatna stvar koju je Dušanka Majkić izgovorila na ovu temu. Nakon probijanja i posljednjeg roka, Majkić je čak pokušala i da relativizira cijelu stvar, pa je tako i pored svih upozorenja međunarodnih zvaničnika koje smo mogli čuti ovih dana, izjavila da naša zemlja ima dobru zakonsku legislativu:

“Malo zemalja EU ima tako uređenu zakonodavnu legislativu kao BiH i to nam je rečeno. Ono što se donosi novim prijedlogom zakona koji je u proceduri samo se dodatno usklađuje i osnažuje ono što su zahtjevi  MONEYVAL-a”, rekla je Majkić za Anadoliju.

Međutim, sama Dušanka Majkić je u martu ove godine bila eksplicitno protiv usvajanja ovih zakona na državnom nivou pa se njeni istupi mogu ocijeniti i kao nedosljedni:

“Pitanje suzbijanja pranja novca riješeno je Krivičnim zakonom Republike Srpske i za taj entitet je neprihvatljivo donošenje državnog zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, jer bi time RS prenijela entitetske nadležnosti na nivo BiH”, rekla je tada Majkić.

Njen stranački šef i predsjednik RS Milorad Dodik je, sa druge strane, pozvao delegate u Domu naroda da ne glasaju za Zakon na sjednici koja je zakazana za 6. jun, te se čak i ogradio od postupka poslanika svoje stranke u Predstavničkom domu, što je dodatno zakomplikovalo cijelu situaciju. Poslušaju li SNSD-ovi poslanici ovaj poziv Milorada dodika, naša zemlja će s e, ukoliko ovaj Zakon kao i Izmjene Krivičnog zakona BiH ne budu usvojeni, naći na „crnoj listi“ Moneyvala, zajedno sa zemljama poput Irana i Sjeverne Koreje.

“Bez obzira na te njihove prijetnje, nismo dali saglasnost poslanicima u Predstavničkom domu da glasaju za ove zakone. Stav Vlade RS-a, MUPRS-a te nadležnih ministarstva je bio negativan i kao predsjednik SNSD-a tražit ću od poslanika da ne glasaju za izmjene Krivičnog zakona BiH”, rekao je Dodik i dodao da BiH i nema nadležnost da donosi taj zakon, pa ni njegove izmjene (?!).

Ova izjava je svakako neistinita, jer su sve aktivnosti oko implementacije preporuka Moneyvala  u posljednjih 5 godina bile u ingerenciji Vijeća ministara, te je očigledno da je ovo iznenadno propitivanje nadležnosti samo pokušaj prikupljanja jeftinih političkih poena na staroj priči o (re)definisanju ingerencija države i entiteta. Podsjećamo i da su u ovaj Zakon prije njegovog usvajanja na sjednici Predstavničkog doma, već bili ugrađeni amandmani pripremnljeni od strane predstavnika RS-a.

“Interesantnu” polemiku vodili su i Ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija i Predsjedavajući Doma naroda PSBiH, Dragan Čović.

Lagumdžija je, nakon što su ovi Zakoni usvojeni u Predstavničkom domu 28. maja, javno apelovao na Dragana Čovića da sazove hitnu sjednicu Doma naroda prije 1. juna, što je Čović odbio uz obrazloženje da je sjednica već ranije najavljena za 6. juni i da je uvjeren da će se kašnjenje tolerisati:

„Uvjeren sam ako usvojimo sve što treba da smo riješili problem. I da će biti tolerancije kod onih koji su ionako navikli da ih lažemo i po šest mjeseci ili godinu kad preuzmemo obaveze! Šest dana im neće značiti ništa. Volio bih i da smo sve to uradili prije mjesec dana. Razgovarao sam ovih dana sa mnogim ljudima koji su odjednom zabrinuti. Evo, ja ću pokušati sada sve, ali pitao sam i te zabrinute gdje su bili zadnjih četiri pet ili šest mjeseci”, izjavio je Čović.

Tako je Čović, umjesto što da pokuša sazvati hitnu sjednicu Doma naroda kako bi se riješilo ovo pitanje, bez imalo skrupula konstatovao da će međunarodna zajednica, navikla na laži i neodgovornost domaćih političara, još jednom progledati kroz prste političkoj garnituri u BiH. Jasno je da su u EU navikli da predstavnici naše zemlje konstantno krše sve postavljene rokove, ali Dragan Čović je svakako politički akter koji bi o tome najmanje trebao govoriti, pogotovo na ovakav način, s obzirom da je i sam već godinama jedan od glavnih krivaca za stagniranje BiH na putu ka EU, o čemu je nebrojeno puta pisao i Istinomjer.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma, Denis Bećirović, nakon što su zakoni usvojeni u ovom domu, također pozvao Dragana Čovića da hitno sazove sjednicu prije 1. juna, u roku od samo jednog dana:

„Vjerujem, gospodine Čoviću, da ste s tim dobro upoznati, ali podsjećam da bi već narednih dana Bosna i Hercegovina mogla da se nađe pod krajnje snažnim političkim i finansijskim pritiskom i osvane na crnoj listi zemalja kada je u pitanju oblast pranja novca i finansiranja terorizma. Banke i druge finansijske institucije u BiH suočile bi se sa teškoćama pri transferu novca diljem svijeta a sve novčane transakcije u i izvan BiH bile bi budno praćene od strane finansijskih institucija drugih zemalja, što bi dovelo do ozbiljnih kašnjenja u novčanim transakcijama. Tako bi, na primjer, kasnile novčane doznake našim građanima iz inozemstva. Istovremeno, zbog kašnjenja u novčanim transakcijama, potencijalni investitori tražili bi druge destinacije za investiranje ili čak ne bi ni razmatrali mogućnost da investiraju u BiH. A, od takvog srozavanja reputacije zemlje oporavak je dugotrajan i težak“, stoji u otvorenom pismu koje je Bećirović uputio Draganu Čoviću.

Iako navodi iz ovog pisma nisu sporni, postavlja se pitanje zbog čega su svi čekali zadnji rok za usvajanje ovih Zakona i implementaciju obaveza preuzetih prije pet godina, da bi od toga napravili “goruću temu”, te su ovo pismo upozorenja, ali i kompletna javna polemika bh. zvaničnika o ovom pitanju, koja je došla u trenutku kada ističe i posljednji rok, u najmanju ruku tragikomični.

Rasplet cijele situacije će se znati uskoro, nakon sjednice Doma naroda PSBiH koja je najavljena za sutra (petak 6. juna). Sudeći prema trenutnom razvoju događaja, vrlo lako bi se moglo desiti da ovi Zakoni ni tada ne budu usvojeni, te da se, nakon najgore prirodne nepogode u istoriji, BiH suoči sa još jednom katastrofom, ovoga puta finansijskom.

(Istinomjer.ba)