Suštinski izostanak napretka u reformi javne uprave u BiH

Udruženje građana „Zašto ne“ u saradnji sa organizacijama civilnog društva iz regiona objavilo je analizu pod nazivom “Javna uprava – Stanje i tok reforme”, čiji je autor Srđan Blagovčanin.

Ova analiza daje pregled trenutnog stanja javne administracije u Bosni i Hercegovini, uključujući razmatranje strateškog okvira i njegove implementacije, pregled zakonodavnog okvira i trenutnog stanja prema nalazima ključnih referentnih istraživanja. Generalno gledano, uprkos činjenici da je reforma javne uprave bila visoko prioritizirana u svim dokumentima koji su odražavali bilo strateško opredijeljenje zemlje, bilo zahtjeve EU prema BiH, rezultati i snažniji iskoraci u reformi javne uprave su izostali.

Razlozi izostanka suštinskog napretka u reformi javne uprave, kako se ističe u objavljenoj analizi su višestruki. Dio problema leži u ustavnoj strukturi u BiH, to jest u činjenici da je javna uprava regulisana na više nivoa vlasti (državnom, entitetskom i kantonalnom). Fragmentiranost javne uprave u kombinaciji sa odsustvom formalno garantovanog sistema subordinacije, svodi harmonizaciju i reformu javne uprave na pitanje dobre volje donosilaca odluka.

Drugi dio problema vezan za stanje u javnoj upravi proizlazi iz nespremnosti političkih elita, i pored deklarativih opredjeljenja, da krenu u provođenje neophodnih reformskih poteza koji bi prije svega obuhvatali racionalizaciju broja zaposlenih, otvaranje javne uprave prema građanima/kama i smanjenje troškova javne administracije. Političke elite su javnu upravu uglavnom koristile za kupovinu socijalnog mira, zapošljavajući lojalne stranačke kadrove, navodi se u analizi.

Nakon više od petnaest godina provođenja reforme javne uprave, duboko ukorijenjene slabosti i problemi u funkcionisanju institucija i generalno javnog sektora i dalje su veoma izražene. Veliki raspon između zakonom propisanih pravila i onog što se dešava u praksi, svjedoči o tome da stvarna politička volja za provođenjem reforme javne uprave kao takva nije prisutna.

Napredak u provođenju reformi kroz proces evropskih integracija zahtijeva snažnije podsticaje, ističe se u ovoj analizi.

Takvi podsticaji kroz proces demokratizacije donošenja odluka i ukupnog djelovanja institucija bi morali doći odozdo, odnosno od strane samih građana uz artikulaciju zahtjeva za reformama od strane civilnog društva. Kako bi civilno društvo bilo kredibilan partner ono zahtjeve za refromama mora temeljiti na egzaktnim pokazateljima stanja koji proizilaze iz procesa dosljednog monitoringa. U sljedećem koraku je zadatak za civilno društvo da osigura transparentost procesa donošenja politika kako bi moglo uticati na kvalitet donesenih odluka i nadziranje njihove implementacije. Naravno konitnuirana i snažna podrška EU u procesu je takodje pretpostavka uspješne realizacije reformskih izazova.

Istraživanje je provelo UG “Zašto ne” u saradnji sa partnerima u zemljama regiona  – Centrom za demokratsku tranziciju (CDT) iz Crne Gore, Centrom za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Srbije, te Metamorphozis fondacijom iz Makedonije, a možete ga preuzeti na linku ispod:

Javna uprava – stanje i tok reforme