Treće mjerenje otvorenosti institucija izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini pokazalo da institucije stagniraju
Treće po redu istraživanje koje je UG “Zašto ne” provelo zajedno sa članicama regionalne mreže ActionSEE, pokazuje da institucije izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini u protekloj godini nisu unaprijedile način funkcionisanja koji bi rezultirao poboljšanjem otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti prema građanima/kama.
Istraživanje je uključivalo institucije izvršne vlasti u BiH, pa tako Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, državna i entitetska ministarstva, kao i uzorak od 45 institucija organa uprave.
Rezultati sprovedenog istraživanja pokazuju da otvorenost izvršnih vlasti ni na regionalnom nivou nije zadovoljavajuća. Institucije izvršne vlasti u regionu u prosjeku ispunjavaju 48.6% kriterijuma otvorenosti. Iako ovaj rezultat predstavlja blagi napredak od oko 5% u odnosu na prethodno istraživanje, nema mnogo razloga za zadovoljstvo.
Regionalni indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu, na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Istraživanje je provedeno u 6 zemalja: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji i Kosovu.
Izvršna vlast u BiH ima znatno složeniju strukturu i sastav nego zemlje u regionu, zbog čega je poređenje njenih rezultata sa rezultatima drugih država zahtijevalo poseban metodološki pristup. S obzirom da ni entitetske vlade, niti Vijeće ministara BiH, nisu mogli samostalno biti upoređeni sa vladama država regiona, predmet provedenog istraživanja bila su sva tri nivoa izvršne vlasti u BiH, a u ovoj analizi korišten je njihov ukupni rezultat kako bi se predstavilo stanje u Bosni i Hercegovini.
Izvršna vlast (Vijeće Ministara, Vlada FBiH, Vlada RS) u BiH zadovoljava ukupno 45% indikatora otvorenosti. Najbolje rangirano je Vijeće ministara sa 61% zatim Vlada FBiH sa 44%, te Vlada RS sa 43% ispunjenih indikatora otvorenosti.
Budžetska transparentnost zadovoljava 49% postavljenih indikatora, što u odnosu na prošlogodišnjih 47% predstavlja napredak od nekoliko procenata.
Objavljivanje godišnjih izvještaja o radu i generalnih organizacijskih informacija predstavlja jedan od ključnih instrumenata otvorenosti, ali i kontrole rada izvršne vlasti od strane građana/ki. Izvršne vlasti u BiH zadovoljavaju tek 55% indikatora koji se odnose na navedene stavke.
Ministarstva u Bosni i Hercegovini u prosjeku zadovoljavaju svega 29% analiziranih kriterija u oblastima transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti i integriteta, što dodatno svjedoči o niskom nivou otvorenosti izvršne vlasti u BiH.
Međusobne razlike u ukupnim rezultatima između državnih i entitetskih ministarstava u BiH su velike.
Najbolje rangirano je Ministarstvo pravde BiH, koje ispunjava 56% ukupnih indikatora, a najlošije je Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske, ali treba i naglasiti da je ovo ministarstvo formirano dva mjeseca prije početka istraživanja pa je sigurno i to doprinijelo ovom rezultatu.
Kada govorimo o transparentnosti ministarstva u postupcima javnih nabavki, ista zadovoljavaju tek blizu 36% analiziranih kriterija.
Organi uprave u BiH (u uzorak za istraživanje ušlo je 45 organa uprave) također imaju skroman rezultat od 26% zadovoljenih indikatora otvorenosti.
Učinkovitost rada organa uprave u BiH zadovoljava 28% postavljenih indikatora. Samo 30% organa uprave objavljuje godišnji program rada na svojoj službenoj web stranici, a izvještaje o radu njih 17%. Ovi rezultati u odnosu na prošlogodišnje pokazuju blage oscilacije koje ne predstavljaju ni pregresivnu ni regresivnu promjenu.
Ipak pored nezadovoljavajućeg cjelokupnog rezultata postoje i institucije koje se ističu svojim proaktivnim i transparentnim načinom objavljivanja podataka. Pa tako Ured koordinatora za
reformu javne uprave zadovoljava 81% ispunjenih indikatora, Regulatorna agencija za komunikacije BiH – 56.62%, te Agencija za nadzor nad tržištem BiH zadovoljava 54.64%.
Detaljna analiza se može u cjelosti preuzeti na linkovima ispod:
Otvorenost institucija izvršne vlasti u BiH i regionu
Openness of Institutions of Executive Power in BiH and the Region
Ovaj projekat sprovodi ACTION SEE (Mreža za odgovornost, tehnologiju i institucionalnu otvorenost) na teritoriji JIE, a koju čine Fondacija Metamorphosis u partnerstvu sa Vestminster fondacijom za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA – Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije, Udruženje građana Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Centar za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Open Data Kosovo – ODK i Levizja Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku Evropske unije i Nacionalne zaklade za demokratiju (National Endowment for Democracy)