Tri organizacije pokreću platformu odgovorno.st političara i funkcionera

Transparency International u BiH pratio je na koji se način zloupotrebljavaju javna sredstva za korist kandidata/kinja i političkih stranaka i kako djeluju izmjene Izbornog zakona.

Udruženje “Zašto ne” već godinama prati koliko kandidati/kinje i stranke ispunjavaju svoja predizborna obećanja.

S ovim iskustvom, tri organizacije zajedno pokreću portal o odgovornosti, odnosno integritetu političara/ki, koji će građanima i građankama prije narednih izbora 2026. godine ponuditi detaljne informacije o kandidatima/kinjama i strankama.

Posljednju predizbornu kampanju tokom lokalnih izbora ove godine obilježilo je smanjenje govora mržnje i oprezno korištenje društvenih mreža za širenje mržnje, što je rezultat izmjena Izbornog zakona BiH, ali je i pokazalo značajne nedostatke ovog zakona u sankcionisanju zloupotrebe javnih resursa u kampanjama i neispunjena predizborna obećanja, pokazuju monitorinzi tri organizacije u BiH.

Kandidat za načelnika Kalinovika Vlade Sladoje objavio je fotografiju na svom Facebook profilu u uniformi proglašavajući mobilizaciju na čitavoj teritoriji općine Kalinovik do 6. oktobra.

“Proglašavam vanredno stanje sve dotle dok se Kalinoviku i zagorju ne vrati njegovo dostojanstvo. S vjerom u Boga za dostojanstvenu pobjedu ili častan poraz”, napisao je u objavi, dok je u drugoj Kalinovik nazvao “Mladićevo”.

Njegov primjer je samo jedna od ukupno 58 prijava za korištenje govora mržnje tokom predizborne kampanje koje su građani/ke i političke stranke prijavile, a koju je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) kaznila s 20.000 maraka. Nakon odluke Suda, kazna je preinačena na 15.000.

Mržnju na nacionalnom, vjerskom i etničkom nivou u toku predizborne kampanje za lokalne izbore zamijenila je mržnja prema LGBT zajednici, manjinskoj u BiH, a CIK BiH djelimično je kaznio dva političara zbog govora mržnje prema ovoj zajednici.

Transparency International u BiH zabilježio je tokom tri mjeseca više od 2.570 primjera koji se mogu okarakterisati kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju ili se radi o direktnom kršenju izbornog zakonodavstva, zbog čega smatraju da su izmjene zakona neprecizne ili ne donose nužno pozitivne izmjene.

Prema podacima monitoringa Transparency Inernationala, CIK BiH zaprimio je više od 140 prijava za zloupotrebu javnih resursa, a do izbora su izrekli samo sedam sankcija, od kojih je većina za zloupotrebu sredstava komunikacije i objave na društvenim mrežama.

S druge strane, platforma Istinomjerorganizacije “Zašto ne” tokom prethodnog mandata, odnosno do Lokalnih izbora 2024. godine, zabilježila je ukupno 857 obećanja u 13 općina i gradova u BiH. Prema rezultatima njihovog istraživanja, na lokalnom nivou procenat ispunjenosti doseže blizu 50 posto, dok ispunjenje obećanja viših nivoa vlasti, prema monitoringu, rijetko doseže dvocifren procenat.

Ovakvi monitorinzi građanima i građankama pokazuju jasan uvid u stvarni rad političara i političarki, ali i političkih stranaka, te poruke na kojima zasnivaju svoju ideju i rad. Zato prvi put, udružujući monitoringe i praćenje izbornih procesa, tri organizacije pokreću jedinstvenu platformu na kojoj će se građani i građani moći informisati o svim važnim podacima o pojedincima/kama, političkim strankama i ključnim odlukama koje su donosili/e, kako bi na Općim izborima 2026. godine donijeli pravi izbor.

Jedinstvena platforma odgovorno.st će kroz nadzor tri organizacije u BiH držati nosioce javnih funkcija i institucije odgovornima za javnu potrošnju, ispunjenje njihovih obećanja, podršku reformama protiv korupcije, nivo njihove otvorenosti, finansijsku odgovornost i sve identifikovane nepravilnosti kroz jasan prikaz i uvid svim građanima i građankama.

Istraživanjem će biti obuhvaćene vladine i parlamentarne institucije na nivou BiH i oba entiteta, kao i sva državna i entitetska ministarstva, te organi uprave s državnog i entitetskog nivoa.

Praćenje i izvještavanje obuhvatit će slobodan pristup informacijama, javne nabavke, zaštitu zviždača, finansiranje političkih stranaka, sukob interesa, pravosuđe i druge sektore relevantne za vladavinu prava i okvir borbe protiv korupcije. Koraci uključuju redovno praćenje zakonodavnih inicijativa, sprovođenje analiza predloženih mjera, prikupljanje informacija o sprovođenju relevantnih zakona, upoređivanje trendova i redovno izvještavanje o rezultatima.

Do objave stranice s karticama pojedinaca/ki i stranaka donosimo presjek monitoringa tri organizacije za lokalne izbore 2024. godine, a čiji će se nalazi naći i na novoj platformi odgovorno.st.

Smanjena mržnja na društvenim mrežama

BIRN BiH je tokom predizborne kampanje za Lokalne izbore 2024. godine pratio sve naloge na društvenim mrežama kandidata/kinja za načelnike i gradonačelnike, trenutnih načelnika i gradonačelnika, predsjednika stranaka, stranice parlamentarnih stranaka u BiH, kao i online medije, kako bi analizirao prisutnost i korištenje mržnje u političkim kampanjama.

Monitoringom je obuhvaćeno više od 220 pojedinca/ki na društvenim mrežama, više od 20 političkih stranaka,te online mediji i pojedini predizborni skupovi u BiH za koje je ranija praksa pokazala da predstavljaju izvor mržnje.

Rezultati monitoringa pokazuju da je mržnja po etničkoj pripadnosti znatno manje prisutna u kampanjama kandidata/kinja i čelnika njihovih stranaka nego što je to slučaj prethodnih izbornih procesa na društvenim mrežama, ali da se narativ mržnje povećao nad drugom manjinskom skupinom u BiH, i to LGBTIQ+ zajednicom.

Diskriminatorne, mrzilačke ili segregacijske izjave prema LGBTIQ+ zajednici bile su izrečene u javnom prostoru tokom predizbornih skupova ili u obraćanju medijima, a samo su neke objavljene na društvenim mrežama. To pokazuje da kandidati i kandidatkinje opreznije koriste online prostor za promicanje takvih poruka i da su izmjene Izbornog zakona u ovom dijelu donijele promjene.

Od najmanje četiri izjave kojima se direktno diskriminiše ili širi mržnja prema LGBTIQ+ zajednici, Centralna izborna komisija BiH kaznila je dvije, i to Milorada Dodika i Ljubu Ninkovića, dok druge dvije nisu, jer organizacije koje bi inače prijavile ove izjave nisu uočile video u periodu od 72 sata, što je rok predviđen zakonom za podnošenje prijave.

Većina mapirane mržnje desila se na javnim skupovima, a dio tog sadržaja ponekad je objavljen u medijima ili na društvenim mrežama, dok jedan dio izjava nikada nigdje nije ni objavljen izuzev što je izrečen u javnom prostoru, odnosno na skupu.

Političari i političarke opreznije koriste društvene mreže za svoju kampanju, naročito kada je riječ o terminima kojima se slobodnije izražavaju u javnom prostoru u odnosu na period prije izmjena Izbornog zakona, koje obuhvataju i društvene mreže.

Kandidati/kinje i stranke uglavnom su koristili društvenu mrežu Facebookkao primarnu za komuniciranje s javnosti, i to u procentu skoro 60 posto, zatim Instagram oko 30 posto korisnika, Twitter je koristilo tek negdje do deset procenata, a TikTok svega nekoliko procenata kandidata.

Najčešće su objavljivali fotografije i videe kampanje, obraćanja javnosti, plaćene predizborne sadržaje te izvještaje sa skupova. Vrlo su rijetko govorili o planovima, obećanjima i konkrentim pitanjima od lokalnog značaja.

Od pojedinaca/ki, najaktivniji/e na društvenim mrežama bili/e su Draško Stanivuković, Milorad Dodik, Nenad Nešić, Fuad Kasumović, Semir Efendić, Jelena Trivić… Oni/e su ujedno i lica koja su najčešće spominjanja na društvenim mrežama kroz označavanja ili izvještavanja. Osim njih, tu su i Edin Delić i Nenad Stevandić, dok su od stranaka među oznakama najčešće bili i BH Zeleni te DF i HDZ.

Od političkih stranaka najviše objava imale su SNSD, Naša stranka, SDP, SDA, Laburistička stranka i Ujedinjena Srpska, a uglavnom su izvještavali sa svojih predizbornih skupova te dijelili fotografije. U prosjeku su dnevno objavljivali više od deset objava.

Sanel Zulić, kandidat za načelnika Cazina, u videosnimku objavljenom na društvenoj mreži Facebook tokom svoje kampanje i predizbornih obećanja kazao je da će se boriti protiv manjinske zajednice u BiH.

“NLCC i ja kao budući načelnik ćemo se boriti protiv svih onih koji štete našoj lokalnoj zajednici, protiv korupcije, mita i nepotizma, bilo kojeg oblika zloupotreba i nezakonitih radnji, te protiv onih koji pokušavaju našu omladinu usmjeriti u pogrešnom pravcu, i opasnom pravcu, protiv svih vrsta i pokušaja sistemskog djelovanja LGBT skupina i slično”, kazao je o u ovom videu.

Zulić nije osvojio mandat na Lokalnim izborima 2024. godine, a CIK ga nije kaznio zbog govora mržnje upućenog prema LGBT zajednici.

Lokalne izbore obilježile brojne zloupotrebe javnih resursa

Transparency International u BiH zabilježio je za tri mjeseca više od 2.570 primjera koji se mogu okarakterisati kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju ili da se radi o direktnom kršenju izbornog zakonodavstva.

Uprkos zakonskoj zabrani, svi nivoi vlasti podijelili su pred izbore gotovo 60 miliona KM građanima i građankama kroz jednokratna budžetska davanja, a uprkos brojnim prijavama, CIK je odbio sankcionisati ovu pojavu. CIK je uglavnom kažnjavao preuranjenu kampanju, dok su gotovo potpuno izostale sankcije po brojnim odredbama zakona koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa. CIK je zaprimio više od 140 prijava za zloupotrebu javnih resursa, a do izbora je izrečeno samo sedam sankcija, od kojih većina za zloupotrebu sredstava komunikacije i objave na društvenim mrežama.

Po odredbi koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratne subvencije još nije izrečena nijedna sankcija.

U samoj kampanji nastavljena je i praksa izborne promocije putem infrastrukturnih projekata, a vrijednost započetih i završenih radova, uz nekoliko većih projekata, u ovom predizbornom periodu iznosilo je 589 miliona KM. TIBiH je podnio i nove prijave CIK-u u brojnim slučajevima gdje su ovi radovi predstavljani kao uspjeh stranke, ali su sankcije izricane samo zbog preuranjene kampanje.

Tako je protiv ministra zdravstva Bosansko-podrinjskog kantona, koji je i kandidat NIP-a za gradonačelnika Goražda, TIBiH podnio prijavu zbog promocije usluge besplatnih pregleda s logom političke partije, dok je CIK-u prijavljen slučaj iz Bolnice “Srbija” u Stanarima, gdje su na pultu za prijem pacijenata/tica dijeljeni predizborni materijali Ujedinjene Srpske.

Osim toga, prijavu je TIBiH podnio i protiv ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića zbog snimka na kojem biračima/cama u Višegradu obećava da će urgirati na konkursu u policijskim agencijama za kandidate iz ove općine “bez obzira da li su iz SNSD-a ili DNS-a”. Prijava je podnesena i protiv Milorada Dodika zbog govora na predizbornom skupu u kojem upozorava birače/ice koji/e ne glasaju za kandidata njegove partije “da će imati smanjene šanse za život ako im zatreba operacija”.

Po prijavama TIBiH, s liste predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika uklonjeno je 41 lice za koje se utvrdilo da je povezano s političkim partijama, dok je CIK odbio ukloniti više od 160 lica za koje je organizacija dostavila dokaze o njihovoj povezanosti s političkim partijama.

Ovi podaci pokazuju da izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik nisu riješile dva ključna problema integriteta izbornog procesa, a to su zloupotrebe javnih resursa i stranačka kontrola nad biračkim odborima.

TIBiH je institucijama podnio 123 prijave, a CIK je po prijavama TIBiH do sada izrekao 18 sankcija u ukupnom iznosu od 115.500 KM. Te sankcije se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju.

Na četiri dijela kampanje potrošeno više od deset miliona KM

Transparency International uradio je i procjenu troškova izborne kampanje koja pokazuje da su stranke potrošile najmanje 10,8 miliona KM na četiri segmenta promocije. To uključuje oglašavanje na bilbordima, u medijima i na društvenim mrežama kompanije Meta, kao i troškove predizbornih skupova. Najveće iznose potrošio je SNSD, i to 1,6 miliona KM, zatim slijede SDA s potrošenih 1,1 milion KM, SDP s jednim milionom, PDP s 713.000 KM i HDZ s potrošenih 643.000 KM.

Kao i prethodnih godina, oglašavanje na bilbordima bilo je ubjedljivo najskuplji oblik kampanje, a posmatrači TIBiH na terenu su zabilježili oko 3.800 reklama na bilbordima, čija tržišna vrijednost iznosi oko 6,2 miliona KM.

U prve tri sedmice izborne kampanje, političke partije na oglašavanje u medijima, prema procjeni Media monitoring agencije, koju je angažovao TIBiH, potrošile su oko 1,6 miliona KM. Tokom monitoringa zabilježeno je 2.400 reklamnih objava, za šta je utrošeno 1,6 miliona KM.

Više novca u ovom dijelu kampanje, kao i prethodnih godina, trošile su stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj, a po dosadašnjim podacima, koji ne uključuju posljednju sedmicu kampanje, najviše su potrošile SNSD, SDS, Narodni front, Ujedinjena Srpska i PDP.

Zvanični podaci kompanije Meta pokazuju da je u BiH do sada plaćeno 6.489 političkih oglasa, čija vrijednost iznosi oko 254.000 KM. Ovo uključuje emitovanje oglasa na Facebooku, Instagramu i WhatsAppu.

TIBiH će prikupljene podatke iz monitoringa uporediti s postizbornim finansijskim izvještajima političkih partija, jer prikupljeni podaci nisu uporedivi s izvještajima koje su stranke dostavile tri dana pred izbore, s obzirom na to da ne uključuju sve troškove kampanje.

Već se sada može reći da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja u BiH za lokalne izbore jer, po podacima CIK-a, stranke nikada nisu prijavile veće iznose. Ranije su stranke prijavljivale značajno manje iznose od onih koje TIBiH utvrdi.

Neispunjena predizborna obećanja

Načelnici su ostali učinkovitiji u ispunjavanju predizbornih obećanja ukoliko se porede s kandidatima izabranim na višim nivoima, pokazali su to finalni rezultati Istinomjerovog monitoringa ispunjenosti obećanja datih tokom predizborne kampanje uoči Lokalnih izbora 2020. godine. Tome doprinosi kontinuitet mandata načelnika ili stranke u pojedinim lokalnim zajednicama, ali i u mnogo realističnijim obećanjima.

Istinomjer je do kraja mandata lokalnih vlasti od 2020. do 2024. godine pratio ukupno 857 obećanja u 13 općina i gradova u BiH. Prethodno su zaključeni rezultati monitoringa za gradonačelnike Bihaća i Tuzle zbog preuzimanja funkcija na višim nivoima vlasti, kao i načelnika Općine Stari Grad Sarajevo zbog njegovog opoziva.

Obećanja kandidata preuzeta su iz zvaničnih predizbornih programa ukoliko su ih imali, odnosno iz medijskih istupa i objava sa zvaničnih internet-stranica i profila s društvenih mreža u slučaju kandidata koji nisu imali zvanični program. Tokom proteklog mandatnog perioda, program nisu imali gradonačelnici Goražda, Bijeljine i Zenice.

Iz rezultata monitoringa može se zaključiti da je postojao veliki nesrazmjer u broju datih predizbornih obećanja, ali načelnici i gradonačelnici i dalje procentualno ispunjavaju daleko veći broj obećanja od viših nivoa vlasti. Na lokalnom nivou procenat ispunjenosti doseže blizu 50 posto, dok ispunjenje obećanja viših nivoa vlasti, prema monitoringu, rijetko doseže dvocifren procenat. Procenat obećanja koja nisu ispunjena na lokalnom nivou u 13 općina i gradova kreće se oko 30 posto.

Tokom same izborne kampanje Istinomjerje pratio aktivnosti kandidata, poput predizbornih skupova, njihovih gostovanja i istupa u medijima, kao i objava na društvenim mrežama, te je ocjenjivao tvrdnje kandidata, analizirao gostovanja i predizborne skupove.

Osim toga, analizirali su i pojave poput vođenja kampanje temama koje nisu u vezi s lokalnim nivoom vlasti, kandidaturama zvaničnika koji već obnašaju funkcije na drugim nivoima vlasti te neodazivanja na javne debate.

Najviše obećanja našlo se u predizbornom programu načelnika Općine Travnik Kenana Dautovića, njih ukupno 357, a najmanje u programu Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke, koji je imao tek deset obećanja.

Najveći postotak obećanja ispunila je Općina Novi Grad Sarajevo, 74 posto obećanih planova tokom mandata. Načelnik ove općine Semir Efendić od 68 obećanja iz svog programa ispunio ih je 22 u potpunosti te još 28 većim dijelom. Sedam njegovih obećanja ostalo je djelimično ispunjeno, tri su ispunjena manjim dijelom, a osam ih je ostalo neispunjeno.