Idi na sadržaj

UG “Zašto ne” na Svjetskom forumu demokratije u Strazburu

Sofija Tovarović

U Strazburu se od 7. do 9. novembra, u organizaciji Vijeća Evrope u partnerstvu sa Gradskim vijećem Strazbura, Evropskim kolektivom Alzasa, Grand Est Regionom i Vladom Francuske, održao deseti po redu Svjetski forum demokratije, pod sloganom “Demokratija: Nova nada?” (“Democracy: A new hope?”).

Kada govorimo o demokratiji, mnogi vjeruju da je širenje iste poželjno i potrebno. Iako nam se čini da većina ima ovakvo mišljenje, svjedoci smo kako se širenje demokratije usporava i doživljava sve veći pad. Da li će demokratija opstati, pitanje je koje se sve češće postavlja. 

Deseti Svjetski forum za demokratiju pokušao je doći do srži onoga što je pošlo po zlu. Kroz različite panele, diskutovalo se o ključnim faktorima koji doprinose demokratskom padu, ali i mogućim rješenjima za demokratsku budućnost koja je poželjna, moguća i u interesu ljudi širom svijeta.

Na otvaranju ovogodišnjeg foruma učestvovale su mnoge vodeće javne ličnosti: Katrin Jakobsdóttir (premijerka Islanda), Simon Coveney (ministar vanjskih poslova Irske), Salome Zurabishvili (predsjednica Gruzije), Sviatlana Tsikhanouskaya (liderka bjeloruskog demokratskog pokreta), Olivier Véran (portparol francuske vlade i ministar za demokratsku obnovu), Olexander Kornienko (potpredsjednik ukrajinskog parlamenta) i Lucian Romaşcanu (ministar kulture Rumunije), kao i kao članovi Kluba Madrida, bivši predsjednik Mongolije, Tsakhia Elbegdorj, i bivši predsjednik Čilea, Ricardo Lagos.

Na forumu je održano deset lab sesija, koje su se bavile izazovima iz različitih uglova i predložile neke mjere koje su već sprovedene u praksi, a daju odgovore na pitanja ovogodišnjeg foruma.

Darko Brkan, predsjednik UG “Zašto ne”, učestvovao je kao jedan od panelista na labu pod nazivom “Borba protiv dezinformacija i moć društvenih medija”.

Pojava platformi društvenih medija kao alata za politički aktivizam omogućila je mnogima da se njihov glas čuje. S druge strane, prijetnje kao što su dezinformacije i lažne vijesti postaju sve opasnije oružje usmjereno ka demokratiji.

Postoji li zajednička tema o tome kako se provode ove velike kampanje dezinformacija? Da li nedostatak pristupa internetu postaje prepreka za aktivno i informisano građanstvo? Možemo li iskoristiti moć društvenih medija u borbi protiv demokratskog nazadovanja? Ovo su samo neka od pitanja o kojima se diskutovalo na ovom panelu. 

Brkan je kroz svoju prezentaciju predstavio SEECheck mrežu za borbu protiv dezinformacija u Jugoistočnoj Evropi, kao i samo UG “Zašto ne” (Raskrinkavanje.ba, Istinomjer). Govorio je i o izazovima koje je pandemija koronavirusa donijela.

“Ako je pitanje zašto provjeravanje činjenica, onda moram parafrazirati Churchilla i reci da je provjera činjenica najgori oblik borbe protiv dezinformacija, ali samo ako izuzmemo sve druge oblike borbe protiv dezinformacija, jer su svi gori od provjere činjenica.”, istakao je Brkan.

Foto: World Forum for Democracy

Napomenuo je i koristi regionalne saradnje kao što su: teritorije sa istim/sličnim jezikom, zajednički problemi/vijesti se često šire između dvije i više zemalja, brojni mediji prisutni širom regiona, mnogi izdavači s manipulativnim poslovnim modelima (farme klikova, prodajna mjesta i grupe za teorije zavjere, senzacionalistički anonimnisajtovi, itd.) koriste istu jezičku teritoriju za povećanje profita, kao mreža imamo veću vidljivost i međunarodno priznanje medija za provjeru činjenica ali i veći potencijal za zagovaranje na nivou EU i na globalnom nivou, te bolji uvid u industriju dezinformacija i više istraživačkih podataka. 

“Pandemija COVID-19 bila je prva globalna informacijska kriza nakon formiranja mreže, iako ogroman i neočekivan izazov, spojio nas je još bolje i poboljšao našu spremnost. Nakon pandemije desila se invazija Ukrajine kao naredna globalna kriza dezinformacija. SEECheck je koristio isti model kao u pandemiji. U pandemiji je trebalo četiri mjeseca da ga uspostavimo – za invaziju Ukrajine četiri dana”, dodao je Brkan.  

Forum je trajao tri dana i okupio je veliki broj stručnjaka/inja iz različitih oblasti i iz cijelog svijeta. Program je bio intenzivan ali prije svega sa kvalitetnim i zanimljivim sadržajem, kao i kredibilnim i istaknutim govornicima/ama.