Umjesto da se više otvaraju prema građanima/kama, lokalne samouprave u BiH sve zatvorenije

Druga godina istraživanja otvorenosti svih jedinica lokalnih samouprava u BiH, pokazuje da su ove institucije veoma zatvorene prema građanima/kama naše zemlje, i umjesto unapređenja stanja pojedine institucije i nazaduju. 

Prosječni rezultat svih institucija iznosi svega 33% zadovoljenih indikatora, što predstavlja nešto lošiji rezultat od prošlogodišnjeg kada je rezultat iznosio 34%.

Analiza otvorenosti urađena je na osnovu četiri principa (transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovistost).  Ovi principi sadrže oko 80 indikatora koji provjeravaju da li institucije na svojim web stranicama objavljuju podatke poput: budžetskih dokumenata, finansijskih izvještaja, budžeta za građane, planova rada, informacija o nadležnostima, biografije rukovodica, informacije o zaposlenima, informacije o javnim nabavkama, javnim raspravama, antikorupcijskim politikama, podatke o radu općinskih/gradskih vijeća itd.

Monitoring je pokazao nekoliko “kritičnih tačaka”, odnosno ključnih prepreka kada je u pitanju otvorenost i transparentnost institucija kao što su neadekvatno sprovođenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, planiranje i uvid u trošenje javnih sredstava te korištenja neadekvatnih i zastarjelih načina komunikacije. 

Većina institucija ne ažurira svoje zvanične web stranice, a neke poput Općine Istočni Drvar, Kupres (RS), Istočni Mostar, Glamoč te Dobretići i dalje nemaju zvaničnu web stranicu, dok Budžet za građane ima samo 12 jedinica lokalne samouprave u cijeloj zemlji. To je još manji broj u odnosu na rezultate od prošle godine, kada je ovu publikaciju objavljenu na svojim web stranicama imalo tek 18 institucija.

Javne konsultacije i rasprave su za Lokalne samouprave nepoznanica. Općine i gradovi ne objavljuju pozive za javne konsultacije/rasprave, kao ni informacije o provedenim javnim raspravama i izvještaje sa pismenim objašnjenjima i odgovorima na komentare i prijedloge pa je ostvareni rezultat u ovoj oblasti svega 7%.

Nedostatak u davanju potrebnih informacija građanima/kama nije nadoknađen ni prisustvom općinskih i gradskih administracija na društvenim mrežama, jer ne postoji ujednačena praksa komunikacije na ovakav način. Indikativno je da lokalni nivo nije pretjerano zainteresovan ni za saradnju i odgovaranje na upite. Naime, tokom istraživanja U.G. “Zašto ne” dostavilo je svim jedinicama lokalne samouprave upitnik sa nekoliko pitanja, a odgovor je stigao od samo 24, što je poražavajuća činjenica.

S druge strane, postoje i primjeri jedinica LSU koje više od drugih ulažu napore kako bi se građani pravovremeno informisali o podacima od društvene koristi. Pa tako sa najvećim postotkom ispunjenosti su: Općina Stari Grad Sarajevo sa 72,09% zadovoljenih indikatora otvorenosti, Općina Kakanj sa 57,84%, Grad Prijedor sa 56,81%, Grad Zenica sa 54,92% i Općina Novo Sarajevo 54,53%.

Napominjemo da transparentnost, otvorenost i odgovornost u dobrom upravljanju predstavljaju osnovne preduslove kvalitetne lokalne samouprave i ne oni smiju biti tretirani kao “poklon“ građanima/kama. 

ANALIZA OTVORENOSTI ZA 2019/2020. DOSTUPNA JE NA LINKU, KAO I TABELA SA PROCENTIMA OTVORENOSTI SVIH 145 LSU U BIH.

Analiza otvorenosti lokalnih samouprava je  rezultat opsežnog istraživanja baziranog na metodologiji  razvijenoj na osnovu standarda i preporuka  brojnih međunarodnih institucija kao što su: Access Info Europe, EU, OECD, OGP, SIGMA, World Bank, a kreiranoj u sklopu ACTION SEE mreže, a projekat je finansiran od strane Porticusa.

Rasprava o vakcinama kojih još uvijek nema

Osim što kasni za drugim zemljama kada je u pitanju vakcinacija, u BiH se ne zna sa sigurnošću kada će stići vakcine...

Amina Izmirlić

Voting during the pandemic: The case of Bosnia and Herzegovina

Point Talks would like to invite you to participate in the new live panel discussion dedicated to the Local elections in BiH held in November and December (elections in the City of Mostar) last year....

Admin

Organizacije civilnog društva pisale Ministarstvu pravde BiH, traže izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama

Javne institucije u Bosni i Hercegovini trenutno nemaju zakonsku obavezu da objavljuju informacije od javnog interesa a borba građana, nevladinih organizacija i medija za njihovo objavljivanje često...

Danira Karović