Uprkos manjoj izlaznosti na izbore u odnosu na 2010. godinu povećan broj nevažećih glasačkih listića

Na svim do sada održanim izborima, od 1996. godine na ovamo, jedva da je glasala polovina stanovništva u BiH, a osim male izlaznosti primjetan je i veliki broj nevažećih listića koji za neke nivoe na nedavno održanim Opštim izborima doseže i do blizu 10%. Izlaznost građana i građanki na izbore ove godine, prema podacima CIK-a, po zatvaranju biračakih mjesta je iznosila 54.14%, što je pad za 2% u odnosu na 2010. godinu, kada je izlaznost iznosila 56.3%. Međutim, iako je izlaznost bila manja nego prije četiri godine, procenat nevažećih listića se povećao sa 6.88% na 7.69%, od čega je 3.94% praznih listića. Ovaj procenat bi mogao biti i veći, ako uzmemo u obzir da je do 16. oktobra, od kada su podaci koje je koristio Istinomjer, prebrojano oko 85% glasačkih listića za sve nivoe vlasti, odnosno 6.195.020 listića.

Najveći procenat nevažećih listića je registrovan u utrci za Parlament BiH sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine (9.14%), a u toj utrci je registrovan i najveći procenat praznih listića (5.11%). Na drugom mjestu, po procentu nevažećih listića, je utrka za Parlament BiH sa teritorije Republike Srpske, u kojoj je zabilježeno 8.56% nevažećih listića, dok je procenat praznih listića 4.83%. Na izborima 2010. godine najveći broj nevažećih listića je registrovan u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH, dok je na drugom mjestu bila utrka za Parlament BiH iz RS gdje je procenat nevažećih listića iznosio 7.4%.

Kada su u pitanju trke za bošnjačkog, srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva, procenat nevažećih listića je približno isti (7.82% na listiću za bošnjačkog i hrvatskog člana i 7.57% na listiću za srpskog člana Predsjedništva). Procenat praznih listića u ovim trkama je 4.14% na listiću za bošnjačkog/hrvatskog člana Predsjedništva i 4.60% na listiću za srpskog člana Predsjedništva. Ovaj procenat je 2010. godine bio manji za 1% i iznosio je ukupno 6.82%.

Još jedna izborna trka je bila posebno zanimljiva sa stanovišta optuživanja suprostavljenih partija o izbornim krađama, a to je utrka za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, u kojoj je registrovano 5.41% nevažećih listića i 2.78% praznih listića. Ovaj procenat je ostao isti ako ga uporedimo sa prethodnim izborima 2010. godine kada je iznosio 5.68%.

Što se tiče entitetskih parlamenata, kada je u pitanju Predstavnički dom PS FBiH, ukupno je registrovano 8.20% nevažećih listića i 4.24% praznih listića, dok je u utrci za Narodnu skupštinu RS ukupno registrovano 6.37% nevažećih i 2.78% praznih listića. Upravo ova izborna utrka bilježi i najveći porast nevažećih listića u odnosu na 2010. godinu, kada je taj procenat bio znatno manji i iznosio 6.79%.

U većini kantona u FBiH procenat nevažećih listića prati prosjek ukupnih nevažećih listića, s tim da se ističe u USK (8.86% ukupno nevažećih listića i 3.42% praznih listića), ZDK (8.43% i 2.79%) i SBK (8.30% i 3.48%), dok su kantoni sa najmanjim procentom nevažećih listića ZHK sa 4.88% ukupno nevažećih listića, te 2.15% praznih listića i Kanton 10 sa 6.15% ukupno nevažećih i 2.41% praznih listića. Ako pak ove procente uporedimo sa 2010. godinom, možemo ustanoviti da je u izbornoj utrci i za ovaj nivo vlasti došlo do znatnog povećanja procenta nevažećih listića. Prije četiri godine ni u jednom kantonu nije zabilježen veći procenat ovih listića od 6.88% u ZHK, a u ZHK je taj procenat iznosio 4.9% koliki je i ove godine.

Na ovogodišnjim izborima posebno su zanimljivi glasački listići koji su proglašeni nevažećim po drugim kriterijima, budući da tu spadaju i listići koji su proglašeni nevažećim jer nisu ispunjeni na odgovarajući način, a političke partije se često međusobno optužuju da dopisivanjem stvari na glasačke listiće protivničkih partija čine njihove glasove nevažećim. Tu spadaju i listići građana i građanki koji odbijaju da glasaju za bilo koga, te svoj listić prekriže. Ovakvih glasačkih listića je do sada ukupno registrovano 3.74%, što znači da su oni učestvovali u ukupnom procentu nevažećih listića sa čak 48.65%.

Najveći procenat ovih nevažećih listića je zabilježen u Bosansko-podrinjskom kantonu (7.69%), a slijede Zeničko-dobojski sa 5.62%, Unsko-sanski sa 5.44%, te Srednjebosanski kanton sa 4.89% ovakvih listića. Kada je u pitanju Parlament BiH, sa prostora Federacije BiH je došlo 4.04% ovakvih listića, a sa prostora Republike Srpske 3.68%. U utrci za Parlament Federacije BiH zabilježeno je 3.96% ovih listića, dok je u utrci za Narodnu skupštinu Republike Srpske zabilježeno 3.86% ovakvih listića.

Zanimljivo je i da su utrke za koje partije tradicionalno potenciraju da su najprljavije i najpodložnije izbornom inženjeringu, a to su utrke za člana Predsjedništva i predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, prema do sada prebrojanim glasovima zabilježile manji procenat ovakvih listića od prosjeka, budući da je u utrkama za bošnjačkog i hrvatskog člana zabilježeno 3.63%, za srpskog 2.9%, a u utrci za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske 2.68%, manje nego u bilo kojoj izbornoj utrci na ovim izborima.