Većina lokalnih samouprava u BiH ne ispunjava osnovne standarde otvorenosti i transparentnosti

Istraživanje koje je provelo UG “Zašto ne” u okviru projekta Lokalni indeks otvorenosti za 2023. godinu pokazuje da većina lokalnih zajednica ne ispunjava osnovne standarde otvorenosti, što ukazuje na potrebu za hitnim unapređenjem. Lokalni indeks otvorenosti mjeri dostupnost informacija na web stranicama lokalnih samouprava u BiH na osnovu četiri ključna principa – transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. 

Prosječni rezultat otvorenosti 145 lokalnih samouprava obuhvaćenih istraživanjem za 2023. godinu iznosi 43%, i gotovo je identičan rezultatu iz prethodne godine. Od ukupno 145 općina i gradova obuhvaćenih istraživanjem, 101 ne zadovoljava ni polovinu od 80 ključnih indikatora. 

Pojedine općine, poput Dobretića, Istočnog Mostara, Kupresa (RS) i Istočnog Drvara nemaju ni web stranicu, a osnovne informacije poput organograma, biografija i kontakt informacija, te programa rada i izvještaja o radu su često nedostupne kod općina i gradova koje imaju web stranicu. Također, samo četvrtina lokalnih samouprava objavljuje podatke o plaćama javnih službenika, dok 91 općina/grad ne objavljuje pozive za javne nabavke.

Samo 18% lokalnih samouprava u BiH zadovoljava osnovne indikatore pristupačnosti, što naglašava potrebu za unapređenjem odnosa prema građanima. Tek 55 općina i gradova ima sekciju na web stranici koja nudi informacije o slobodnom pristupu informacijama. Lokalne samouprave, s izuzetkom Općine Novo Sarajevo, nemaju ni baze ZOSPI zahtjeva, a na istraživačke upite odgovorilo je samo 23 od 145 lokalnih samouprava. U pogledu komunikacije s građanima putem društvenih mreža, samo 35 aktivno koristi Facebook, dok Twitter/X koristi tek sedam. Informacije o javnim raspravama su također rijetko dostupne.

Do potrebnih informacija često se teško dolazi i zbog neadekvatnih formata dokumenata i zastarjelih podataka kao što su pogrešne e-mail adrese i neaktivni telefonski brojevi.

Deset najotvorenijih lokalnih samouprava u BiH su: Novo Sarajevo (85.73%), Tešanj (82.3%), Travnik (82.21%), Gračanica (72.71%), Tuzla (72.44%),Prijedor (71.2%), Stari Grad Sarajevo (66.36%), Prnjavor (65.41%) Šamac (65.34%) i Kakanj (64.32%).

Na začelju se nalaze općine Dobretići, Istočni Mostar, Kupres, Istočni Drvar, Krupa na Uni, Ravno, Istočni Stari Grad, Glamoč, Istočna Ilidža i Ljubinje.

Od iznimne važnosti je da lokalne samouprave prepoznaju istaknute probleme i ozbiljno pristupe njihovom rješavanju. Samo uz usvajanje modernih praksi, redovno ažuriranje informacija i jačanje komunikacije s građanima/kama moguće je ostvariti značajan napredak. Ova situacija zahtijeva hitne i konkretne korake kako bi se povećala otvorenost i odgovornost vlasti, ali i povjerenje građana/ki u lokalne vlasti.

Detaljna analiza istraživanja za 2023. godinu dostupna je na ovom LINKU, dok su rezultati za svih 145 LSU dostupni na ovom LINKU.

(Zaštone.ba)