Za djecu sa poteškoćama u razvoju još uvijek samo privremena rješenja

Nakon što je ministrica za odgoj i obrazovanje KS Naida Hota-Muminović najavila da će “od prvog nastavnog dana” na raspolaganju biti asistenti i mobilni timovi za podršku inkluzivnom obrazovanju, ovo resorno ministarstvo dalo je saglasnost osnovnim i srednjim školama i centrima koje pohađaju učenici s poteškoćama da angažuju asistente i članove mobilnog stručnog tima. Međutim, roditelji ističu problem nepostojanja sistemskog rješenja za angažovane ovih, ali i drugih prosvjetnih radnika kako bi se djeci s poteškoćama osiguralo adekvatno obrazovanje i razvoj.

Krajem augusta, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS obavljalo je pripreme za novu školsku godinu, a ministrica Hota-Muminović ustvrdila je kako je “povratak učenika u školske klupe prioritet” te da slijede finalne konsultacije s Kriznim štabom Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, Zavodom za javno zdravstvo i Ministarstvom saobraćaja, kao i radno-konsultativni sastanak s predstavnicima direktora, oba sindikata i Vijeća roditelja KS.

Između ostalog, ministrica je najavila kako će mobilni timovi za podršku inkluzivnom obrazovanju, kao i asistenti u nastavi, biti na raspolaganju od prvog dana nove školske godine.

Podrška za djecu sa teškoćama i za inkluziju nikad neće biti upitna. Od prvog nastavnog dana imat ćemo mobilne timove i asistente u nastavi.

Naida Hota-Muminović, 20.8.2021.

Podsjećamo, Istinomjer je i ranije pisao o angažovanju asistenata i mobilnih timova u nastavi, a više o tome možete pročitati u analizi “Inkluzija na određeno vrijeme”.

Pravilnikom o inkluzivnom obrazovanju KS, kojim su propisana uputstva za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju u predškolskim ustanovama te osnovnim i srednjim školama, navodi se kako inkluzivno obrazovanje podrazumijeva “individualni pristup i prilagođavanje obrazovnog sistema potrebama i mogućnostima djece, a u svrhu postizanja njihovog punog intelektualnog, socijalnog, emocionalnog, fizičkog i akademskog potencijala”. Pravilnikom su također utvrđene i vrste teškoća u razvoju na osnovu kojih djeca ostvaruju pravo na IPP (Individualni prilagođeni programi), IEP (Individualizirani edukacijski programi) i druge primjerene oblike pomoći.

Grupe vrsta teškoća su:
1. Oštećenje vida
2. Oštećenje sluha
3. Oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju
4. Oštećenja organa i organskih sistema
5. Intelektualne teškoće
6. Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja
7. Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju

Pravilnik o inkluzivnom obrazovanju, 8.8.2019.

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo dostavilo je 24.8.2021. saglasnost osnovnim, srednjim školama i centrima koje pohađaju učenici s poteškoćama da angažuju asistente i članove mobilnog stručnog tima za pružanje podrške učenicima s poteškoćama. Školama je dostavljena instrukcija da ugovore o radu s asistentima zaključe od 1. septembra, kako bi se učenicima s poteškoćama osigurala podrška od samog početka školske godine.

Iz ovog resornog ministarstva naglašavaju kako su za školsku 2021/2022. godinu “odobrili angažovanje 144 asistenta, što je za 44 asistenta više nego prethodne školske godine”. Školama je odobreno i zapošljavanje 18 psihologa, 18 logopeda i 18 edukatora rehabilitatora (defektologa), tj. ukupno 54 stručnjaka za rad u mobilnom stručnom timu.

Važno je da kao društvo osiguramo uvjete da djeca i mladi s teškoćama pohađaju redovne osnovne i srednje škole, kako bi svi učenici dobili kvalitetno obrazovanje prilagođeno njihovim individualnim sposobnostima. U cilju stvaranja društva jednakih šansi redovne škole trebaju stvoriti okruženje dobrodošlice za svu djecu, bez diskriminacije. Promocija demokratskih vrijednosti, poštovanje ljudskih prava i socijalna pravda preduvjet su za realizaciju inkluzivnog odgoja i obrazovanja.

Naida Hota-Muminović, 24.8.2021.

Budući da je iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS odobren angažman asistenata i mobilnih timova te s obzirom na to da je školama dostavljena instrukcija da ugovore o radu zaključe od 1. septembra, Istinomjer je poslao upit u ovo resorno ministarstvo s ciljem dobijanja preciznijih podataka o angažmanu asistenata i mobilnih timova. Iz Ministarstva su naveli kako su angažovana četiri asistenta više nego što je prvobitno odobreno. Također, potvrdili su da su škole postupile po instrukcijama te da su asistenti angažovani od prvog dana škole.

Škole su dobile uputu da Ugovore o radu sa asistentima zaključe od 01.09.2021. godine, kako bi se učenicima s teškoćama osigurala podrška na početku školske godine, što su škole i učinile.

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS, odgovor na upit, 6.9.2021.

Također, iz ovog resornog ministarstva istakli su da gotovo sve škole u Kantonu Sarajevo imaju odobrenje da angažuju “određeni broj asistenata u skladu sa zahtjevima i vrstama teškoće učenika”.

Škole sa većim brojem učenika s teškoćama dobile su i saglasnost za angažovanje većeg broja asistenata. Mobilni stručni tim za pružanje podrške inkluzivnom obrazovanju je jedinstven za područje Kantona Sarajevo, a čine ga subtimovi (18) na nivou općine i odgojno-obrazovne ustanove. Na području svake općine Kantona Sarajevo određene su matične odgojno-obrazovne ustanove, ali i popis predškolskih ustanova i škola koji su u nadležnosti subtimova Mobilnog stručnog tima s ciljem pružanja podrške inkluzivnom odgoju i obrazovanju. Mobilni stručni tim za podršku inkluzivnom obrazovanju u Kantonu Sarajevo je u obavezi pružati podršku svim predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u školskoj 2021/2022. godini, u skladu sa rasporedom koji je dostavilo Ministarstvo za odgoj i obrazovanje.

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS, odgovor na upit, 6.9.2021.

Iz Ministarstva su nam dostavili i raspored subtimova mobilnog stručnog tima po općinama u Kantonu Sarajevo, kao i spisak matičnih odgojno-obrazovnih ustanova subtimova.

Izvor: Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS

Iz ovog ministarstva su istakli da “sva djeca imaju jednaka prava i mogućnost da pohađaju predškolsku ustanovu ili školu koju žele”, te da je obaveza svih odgojno-obrazovnih ustanova na području Kantona Sarajevo da postupaju “u skladu sa zakonom za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (u kojima se propisuje način rada sa učenicima s teškoćama) i Pravilnikom o inkluzivnom obrazovanju (Službene novine Kantona Sarajevo, broj: 32/19).”

Međutim, roditelji djece s poteškoćama u razvoju ističu kontinuirani problem s kašnjenjem kada je riječ o angažovanju stručnjaka i asistenata koji bi radili s djecom s poteškoćama u razvoju. S tim u vezi, Istinomjer je razgovarao s Aidom Ajanović, majkom dječaka s poteškoćama u razvoju. O problemima s kojim se susreću djeca s poteškoćama u razvoju i njihovi roditelji nedavno je pisao i portal Detektor.

Ajanović ističe kako je najveći problem nerazumijevanje života i stvarnih potreba djece s poteškoćama u razvoju.

Naše nadležne institucije nalaze se su u vječnom ciklusu izgradnje planova, strategija, zakona i drugih pravnih akata kojima bi trebali osigurati inkluziju i bolje uslove obrazovanja za našu djecu. Međutim, još uvijek nisu našle način da iz njega izađu. Imaju svoje nedorečene vizije, kopiraju tuđe sisteme inkluzivnog obrazovanja, nameću ih obrazovnim institucijama, bez uvida u stvarno stanje na terenu.

Aida Ajanović, 10.9.2021

Naša sagovornica naglašava da prosvjetni radnici nisu pripremljeni za rad s djecom s poteškoćama u razvoju te da školska infrastruktura nije prilagođena njihovim potrebama. S tim u vezi, smatra kako jedino kontinuirana edukacija, obrazovanje i priprema prosvjetnih radnika mogu napraviti istinski pomak ka boljoj obrazovnoj inkluziji.

Inkluziju u obrazovanju ne možemo nametati samo zato što ju je neki papir učinio obaveznom. Ona se gradi zajedno sa ciljnom grupom, djecom i roditeljima i proces je koji nikada ne prestaje. Par okruglih stolova i panela na temu inkluzije, u kojima učestvuju odabrani kadrovi, do sada nisu dali pozitivne rezultate.

Aida Ajanović, 10.9.2021.

Ajanović ističe da su škole prinuđene da “same uče, od djeteta do djeteta, pamte i pokušaju primijeniti naučeno na sljedeće dijete koje dođe”. Dodala je kako je njihovo lično iskustvo pozitivno zahvaljujući školi koja nastoji djeci s poteškoćama u razvoju pružiti maksimalnu podršku prilikom socijalizacije i obrazovanja.

Asistenti/ice u nastavi tokom jedne školske godine vode po dvoje do troje djece s poteškoćama u razvoju, kaže Ajanović te naglašava kako iz toga proizlaze dva problema. Prvi – da je to nedovoljan broj da bi se zadovoljile sve potrebe, a s druge strane, u takvim uslovima u jednom trenutku produktivnost počinje opadati jer asistenti rade u tri smjene s tri djeteta. Također, veliki broj djece s poteškoćama u razvoju nema svog asistenta u nastavi, stoga su roditelji često primorani zamijeniti asistente/ice. Ajanović smatra da produktivnost rada djece s asistentima ovisi od više faktora.

Jedan je iskustvo i stručnost asistenta/ice da rad sa djetetom prilagodi nivou na kojem se dijete nalazi, pod uslovom da postoji adekvatna psihološka i intelektualna procjena djeteta i njegovih sposobnosti i mogućnosti, čime se asistent/ice može voditi u svom radu. Također, imamo i pitanje njihove želje i volje da zaista nešto nauče dijete sa kojim sjede u klupi, njihove domišljatosti i prilagodljivosti potrebama i mogućnostima djeteta. Često se za asistenta/icu biraju osobe koje nemaju odgovarajuću stručnu spremu ili dana iskustva u radu sa djetetom sa poteškoćama u razvoju. Biti produktivan u takvim situacijama jako je teško, gotovo pa neizvodljivo.

Aida Ajanović, 10.9.2021.

Irma Hota-Bošnjo, majka dječaka s poteškoćama u razvoju, u intervjuu za Detektor ističe da će biti prinuđeni sami platiti asistenta ukoliko Ministarstvo ne pronađe adekvatno rješenje.

Uloga učitelja i asistenata mora biti zagarantovana, postoje zakonski akti koji stoje iza toga. Oni ih moraju ispoštovati. Smatram da je diskriminatorno ako se ne bi angažovao dodatan broj asistenata, jer svako dijete ima jednako pravo da prisustvuje nastavi i jednako pravo na obrazovanje i odgoj.

Irma Hota-Bošnjo, intervju za Detektor, 3.9.2021.

Aida Ajanović kaže da je vrijeme koje stručnjaci iz mobilnog tima provode u radu s djecom s poteškoćama u razvoju zanemarivo u odnosu na stvarnu potrebu. Smatra kako je potrebno da svaka škola u kojoj nastavu pohađaju djeca s poteškoćama u razvoju ima svoj tim stručnjaka za podršku njihovom rastu i razvoju.

Prema ličnom iskustvu, to je jedan do dva školska časa sedmično koje dijete provodi sa određenim članom mobilnog tima (psihologom/logopedom/defektologom). Ono što je stvarna potreba, naprimjer, mog djeteta jeste rad sa logopedom, 1 na 1, svaki dan, bar 45 minuta.

Aida Ajanović, 10.9.2021.

Naša sagovornica nije zadovoljna načinom na koji Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS angažuje mobilne timove i asistente. Smatra da se mobilnim timovima i asistentima treba osigurati ugovor na neodređeno kako bi imali kontinuitet u radu s djecom.

Ilustracije radi, moj sin je u posljednjih 6.5 godina svog života i intenzivnog rada sa njim promijenio između 30 do 40 različitih odgajatelja, edukatora, logopeda, asistenata i drugih stručnjaka. Svaka promjena je teška i zahtijeva vrijeme da se dijete prilagodi novoj osobi koja je uz njega svaki dan. Nekada su u pitanju dani, a nekada mjeseci. Sve se to ukupno odražava na napredak djeteta, koji često rezultira stagnacijom ili regresijom.

Aida Ajanović, 10.9.2021.

Aida Hrnjić, predsjednica Udruženja za podršku porodicama s djecom i osobama s poteškoćama u razvoju “Colibri”, prethodno je istakla da se zapošljavanje asistenata i mobilnih timova obavlja “po potrebi”, te da se uz takav način rada ne može kvalitetno izraditi individualni plan i program rada. Hrnjić ističe da se lica zapošljavaju na 90 dana bez konkursa za potrebe nastave, nakon čega im se prekida ugovor.

Ajanović kaže da je najveći problem s kojim se susreću roditelji djece s poteškoćama “vječna neizvjesnost”.

Da li će biti sredstava u budžetu ili ne, da li će se obezbijediti potreban broj stručnog kadra, da li će biti zaposleni na vrijeme… vječne su nepoznanice za nas roditelje. Odluke se donose u posljednji čas, najčešće dan pred početak nove školske godine. Sjećam se 31.8.2020. godine, kada nam je nekada oko 17h javljeno da moj sin može sutra doći u školu, te da je škola uspjela dobiti i obezbijediti asistenta za njega. I naravno, vječno nerazumijevanje od strane nadležnih institucija da ovom problemu pristupe sistematski, na vrijeme i uvaže molbu nas roditelja da se zamijenimo koji dan za uloge u kojima se nalazimo. Mislim da bi pogled na sve ovo bio mnogo drugačiji.

Aida Ajanović, 10.9.2021.

Svi prosvjetni radnici trebali bi se kontinuirano obučavati i specijalizovati kako bi mogli adekvatno odgovoriti na sve izazove koje donosi svaka nova školska godina, istakla je Ajanović, te dodala da se jedino na taj način može osigurati “da inkluzija u obrazovanju živi i van papira”.

Imati dijete sa poteškoćama u razvoju, u mom slučaju autistično dijete, nije problem. Problem je sistem u kojem to dijete živi, koje ga ne prihvata i ne razumije i ne radi ništa po pitanju da to promijeni.

Aida Ajanović, 10.9.2021.

Istinomjer je također kontaktirao nekoliko škola s područja Kantona Sarajevo s ciljem dobijanja dodatnih informacija o načinu realizacije inkluzivnog obrazovanja, ali do dana objavljivanja ovog teksta odgovor nismo dobili. Direktor Osnovne škole “Osman Nuri Hadžić” Ševal Dudević ranije je za Detektor izjavio da su početkom ove školske godine od Ministarstva dobili odobrenje za angažman još tri asistenta, ali i dalje je prisutan problem s konkursnim procedurama i mogućnošću promjene učiteljica.

Mi svake godine tražimo na neodređeno, ali nikad ne daju na neodređeno, samo na određeno, onda ne može jedna ista učiteljica držati jednu generaciju.

Ševal Dudević, intervju za Detektor, 3.9.2021.

Roditelji djece s poteškoćama u razvoju još jednu školsku godinu suočavaju se s problemom nepostojanja adekvatnog rješenja koji bi poboljšao inkluzivno obrazovanje. Pored nedovoljnog broja asistenata i stručnjaka koji bi radili s djecom s poteškoćama u razvoju, način njihovog zapošljavanja, ali i zapošljavanja ostalih prosvjetnih radnika, u velikoj mjeri otežava školovanje djeci s poteškoćama u razvoju. Iako je povećan broj asistenata u ovoj školskoj godini, i dalje nisu preduzeti konkretni koraci kako bi se povećala kvaliteta inkluzije. Nadležni u Kantonu Sarajevo još uvijek nisu pronašli sistemsko rješenje kojim bi se djeci s poteškoćama u razvoju osiguralo adekvatno obrazovanje i kontinuiran rad sa stručnjacima i asistentima, što je slučaj i širom Bosne i Hercegovine. Podsjećamo, naša zemlja još uvijek nema niti jedan centar za autizam, a o do sada neispunjenim obećanjima povodom otvaranja onog u Tuzli Istinomjer je pisao u kontinuitetu.

Ne postoje konkretne informacije šta nadležni namjeravaju učiniti u narednom periodu kako bi se suštinski poboljšala kvaliteta inkluzivnog obrazovanja. Početkom nove školske godine još jednom se pokazalo da je inkluzija u Kantonu Sarajevo samo slovo na papiru, kako je ustvrdila naša sagovornica, a Istinomjer će u svakom slučaju nastaviti pratiti da li će nadležni u budućnosti napraviti konkretne korake kako bi se djeci s poteškoćama u razvoju osigurala kvalitetnija podrška u razvoju i obrazovanju.

(Istinomjer.ba)