Zagađenje zraka u Sarajevu, ali i odgovornost nadležnih stari su problemi

Problem zagađenja zraka u Sarajevu, posebno u zimskim mjesecima, prisutan je godinama, a kako potvrđuju izvještaji nadležnih institucija najveći problem u tom smislu predstavlja prisustvo PM10 čestica u zraku, koje imaju veliki broj prekoračenja granične dozvoljene količine u toku godine. Uzavrela politička situacija u Kantonu Sarajevo, čija se aktuelna Vlada nalazi pred smjenom usljed promjene skupštinske većine, dovela je do toga da se problem kvaliteta zraka tretira kao političko pitanje. 

Tako je uoči protestnog skupa neformalne grupe građana koji je održan ispred zgrade kantonalne vlade u Sarajevu pod nazivom “Kolektivno trovanje pred Vladom Kantona Sarajevo”, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, Jasmina Biščević- Tokić (SDA) potpisala saopštenje za javnost kantonalnog odbora ove stranke u kojem je između ostalog rekla i da je aero zagađenje u Sarajevu bilo manje u prethodnim godinama, te kantonalnog premijera Edina Fortu nazvala kukavicom.

Podsjetit ću da je Forto, još dok je bio zastupnik u Skupštini, tokom proteklih godina, kada je i bilo manje zagađenje bio među prvima koji su Vladi KS upućivali najžešće kritike, a sada kada treba da preuzme odgovornost ponaša se kao najobičnija kukavica, te pokušava prebaciti odgovornost na Vladu FBiH. On bi dakle da bude premijer samo kada se treba slikati.”

Jasmina Bišćević – Tokić, KO SDA KS, 18. januar 2020.

Kao najozbiljniji problem kada je u pitanju zagađenost zraka u Kantonu Sarajevo, J.U. Zavod za javno zdravstvo KS identifikovala je broj prekoračenja prosječnih dnevnih vrijednosti PM10 čestica u zraku, te je u posljednjem objavljenom izvještaju za 2018. godinu navedeno:

Broj prosječnih dnevnih vrijednosti za PM10 prelaze na svim stanicama dozvoljeni broj (35 puta dozvoljeno prekoračenje tokom kalendarske godine) i prema broju prekoračenja identificira se kao najozbiljniji problem kada je u pitanju zagađenost zraka u Kantonu Sarajevo koji je tokom 2018. kulminirao sa brojem prekoračenja. (…) Poredeći generalno, broj prekoračenja tokom 2018. sa predhodnim godinama primjetno je da osim prekoračenja koncentracija prašine PM10 svi ostali polutanti nemaju veliki broj prekoračenja. 

Izvještaj o monitoringu kvaliteta zraka u KS, JU ZZJZ, 2019.

Gotovo isti problem sa kvalitetom zraka u KS bio je prisutan i prethodnih godina, što potvrđuju izvještaji Zavoda za javno zdravstvo za 2017. i 2016. godinu, a koji su dostupni na web stranici www.kvalitetzraka.ba. Kako se vidi iz tabele koja prati stanje količine polutanata u zraku u KS, prisustvo PM10 čestica u zraku je konstantan problem pa je veliki broj dnevnih prekoračenja zabilježen i u prethodnim godinama, posebno u 2018. godini.

U izvještajima su navedeni podaci o zagađenju zraka za Kanton Sarajevo, prikupljeni sa tri ili četiri mjerne stanice (zavisno od godine) od 2013. do 2019. godine, a prema informacijama koje je Istinomjer dobio iz Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, uskoro bi trebao biti objavljen i izvještaj za 2019. godinu.

I iz izvještaja Federalnog hidrometeorološkog zavoda također je vidljivo da su i tokom 2018. godine srednje godišnje koncentracije lebdećih čestica PM10 na stanicama za praćenje kvaliteta zraka u KS, ali i drugim gradovima u FBiH, bile daleko veće od dozvoljenih.

Podaci koji su objavljeni za sve mjerne stanice u Kantonu Sarajevo na međunarodnoj stranici za praćenje kvaliteta zraka aqicn.org također pokazuju da je problem prisustva PM10 čestica u zraku postojao i prethodnih godina, posebno tokom zimskih mjeseci, a to potvrđuju i podaci NVO Eko akcija.

Gdje je u KS “najzagađenije”?

Tokom obraćanja okupljenim građanima na pomenutom protestu ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo, kantonalni premijer Edin Forto je na tvrdnju da je Ilidža najzagađenije područje u kantonu, odgovorio da je to ipak Ilijaš.

Najzagađenije mjesto u Sarajevu je Ilijaš, što mnogi nisu svjesni toga.”

Edin Forto, 20. januar 2020. (izjava na 02 min. i 15 sek.)

Mjerna stanica za praćenje kvaliteta zraka u Ilijašu postavljena je tek krajem 2017. godine, te su u izvještajima Federalnog Hidrometeorološkog zavoda i Zavoda za javno zdravstvo KS za ovu općinu dostupni samo cjeloviti podaci za 2018. godinu koji pokazuju da je zrak i na području Ilijaša i Ilidže podjednako kontaminiran PM10 česticama.

U izvještaju Zavoda za javno zdravstvo KS za 2018. godinu, u kojima nisu uvršteni podaci za Ilidžu, Ilijaš je mjesto sa daleko najvećim prosječnim godišnjim vrijednostima čestica prašine PM10.

I prema podacima koje prikuplja stranica aqicn.org, Ilijaš je tokom januara ove godine imao najveći broj prekoraćenja sa najvišim stepenom prisustva PM10 čestica u zraku koji je bio čak i više od 10 puta veći od dozvoljenog.

 

Vlada KS godinama je u zimskim periodima u pravilu donosila Odluke o interventnim mjerama i proglašenjima epizoda „Uzbune“, “Upozorenja” i “Pripripravnosti”, čija provedba je prema zaključcima iz posljednjeg objavljenog Izvještaja o monitoringu kvaliteta zraka u KS za 2018. godinu, tekla jako “usporeno”.

Provedba Plana interventnih mjera je u praksi jako usporena i potrebno je raditi na automatizaciji čitavog procesa. Povratnih informacija sa terena o efikasnosti primjenjenih mjera nema i u budućnosti se mora napraviti unapređenje i u tom smjeru.

Izvještaj o monitoring kvaliteta zraka u KS, JU ZZJZ, 2019.

Da je teško bilo šta postići kratkoročnim mjerama koje su propisane epizodom “uzbune” potvrdio je i kantonalni premijer Edin Forto nakon tematske sjednice Vlade KS održane 17. januara ove godine.

Veliki je problem sankcionisanja vozila i implementacije zabrane saobraćaja za određene kategorije vozila. To je pravni problem s kojim se ne susrećemo prvi put.”

Edin Forto, 17.01.2020.

Vlada KS provodi i Kantonalni plan zaštite okoliša KS (KEAP) za period od 2017. do 2022. godine, za šta je u 2019. godini u Budžetu KS izdvojeno 850.000 KM. 

Kako je navedeno u analizi stanja u KEAP-u “na kvalitet zraka u KS djeluju emisije zagađujućih supstanci iz industrijskog, stambenog sektora i saobraćaja”.

Pored toga, kvalitet zraka ovisi od niza drugih faktora, kao što su: orografske karakteristike područja, stepen izgrađenosti prostora, meteorološki parametri, prisustvo zelenila itd. U javnom sektoru i industriji nastaju emisije sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja, a u taj sektor se svrstavaju toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Najčešći uzroci povećane emisija iz ovog sektora su: Niska energijska intenzivnost; Slabo održavanje energetskih i industrijskih postrojenja, posebno one opreme od koje zavisi emisija zagađujućih supstanci; Korištenje neadekvatnih goriva; Neusaglašenost korištenja goriva sa tipovima ložišta; Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo; Sporo uvođenje principa „čistije proizvodnje“ u vođenju pogona ili postrojenja, kao i tehnološkog unaprjeđenja.”

KEAP, 2017 – 2022.

Kao razlozi povećanog zagađenja zraka iz saobraćaja između ostalog su u KEAP-u navedeni i ekspanzivni rast broja motornih vozila u KS; neodgovarajuća mreža saobraćajnica (saob. traka, parkirališta, itd.) što produkuje neprihvatljiv rad vozila u tzv. „praznom hodu“; nepostojanje strategije razvoja cestovne mreže, ali i stagnacija razvoja javnog prevoza, starost vozila te nepostojanje Centra za nadzor i regulaciju saobraćaja.

Treba napomenuti i da je u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo KS u pravcu poboljšanja monitoring kvaliteta zraka navedeno i da bi “bilo poželjno instaliranje displey-a i na području Otoke, koja prema pokazateljima bilježi najveće zagađenje već godinama u gradu”, kao i da bi “obzirom da su potrebe za nabavkama velike, bilo bi poželjno da se uključe i niži nivoi vlasti kao što su općine, u okviru svojih nadležnosti”. U tom slučaju, kako se navodi u izvještaju, postoji mogućnost povezivanja sa displejima općina, gdje bi građani imali direktan pristup podacima.

Zakon o zraku FBiH zapeo u Domu naroda FBiH

Aktivnosti na izradi zakonske regulative tokom 2019. godine provođene su i na nivou Federacije BiH te je u tom kontekstu izrađen i Prijedlog Zakona o zraku FBiH. Prijedlog Zakona je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH na sjednici održanoj 24. septembra 2019. godini, a više od mjesec dana nakon njegovog usvajanja, federalna ministrica okoliša i turizma, Edita Đapo izjavila je da “u narednim godinama sigurno možemo očekivati da ćemo imati čistiji zrak na prostoru Federacije BiH.”

U Parlament Federacije BiH smo uputili prijedlog zakona o zaštiti zraka, jedan potpuno novi zakon koji definiše nekoliko oblasti i počinje se baviti klimatskim promjenama, odnosno kako sva isparavanja u zrak utiču na ozonski omotač.”

Edita Đapo, 15.11.2019.

Inicijativa za usvajanje Prijedloga Zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine pokrenuta je u sklopu Eko BiH projekta koji finansira Evropska unija, a implementiraju Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” (AC Sarajevo), Centar za životnu sredinu (CZZS) i Centar za ekologiju i energiju (CEE). Međutim, Prijedlog Zakona o zraku FBiH još uvijek nije razmatran u Domu naroda federalnog Parlamenta.

I dok se nastavlja sa prebacivanjem odgovornosti sa jednog na drugi nivo vlasti davanjem obećanja da će se ozbiljno pristupiti rješavanju ovog velikog problema, građani Sarajeva svoj grad svakodnevno mogu vidjeti na vrhovima ljestvica najzagađenijih gradova svijeta. Svakako će biti interesantno pratiti koje mjere će biti poduzete u narednom periodu.

(Istinomjer.ba)