Zapadni Balkan mora biti ujedinjen u borbi protiv štetnog sadržaja na internetu

Mediji na Zapadnom Balkanu treba da rade zajedno na suzbijanju štetnih sadržaja na internetu – jedan je od zaključaka prvog panela konferencije „Rješenja i inovacije u medijima“, koja je počela juče u Međunarodnom centru za djecu i omladinu u Sarajevu. Konferenciju organizuju Mediacentar Sarajevo i Udruženje građana “Zašto ne”, uz podršku ambasada Holandije u zemljama Zapadnog Balkana.
Zapadni Balkan se mora ujediniti u borbi protiv štetnog sadržaja na internetu
foto: Vanja Čerimagić
U okviru panela pod nazivom „Borba protiv štetnih sadržaja“ učesnici su diskutovali o mogućim pristupima regulisanju i moderiranju sadržaja sa posebnim fokusom na borbu protiv ilegalnog i potencijalno štetnog sadržaja u online okruženju Zapadnog Balkana. Razgovarali su i o modelima, inicijativama i propisima za suzbijanje štetnog sadržaja na internetu i dali preporuke za buduće akcije.
Maida Ćulahović iz Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine govorila je o predstojećem novom zakonodavstvu na nivou Evropske unije – Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) – koji ima za cilj regulisanje ilegalnog sadržaja na internetu, kao i o tome kako će se ovaj zakon primjenjivati u zemljama Zapadnog Balkana. Takođe je navela i pozitivne modele i prakse u Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji kada je u pitanju moderiranje sadržaja na osnovu modela saradnje između različitih institucija, poput regulatora za komunikacije i regulatora za tržište.
foto: Vanja Čerimagić
Ćulahović je pojasnila i odredbe predstojećeg Zakona o digitalnim uslugama.
„DSA i druge inicijative koje dolaze zasnovane su na principu koregulacije. Obaveze leže na samim platformama. Kada govorimo o ilegalnom sadržaju, prema DSA-u, platforme imaju odgovornost da ga primijene, mehanizme njegovog djelovanja i efikasne mehanizme za korisnike koji im omogućavaju da prijave nezakonit sadržaj. Platforme će morati i obavještavati nadzorne strukture svake godine, ili svakih šest mjeseci ukoliko su u pitanju velike online platforme o njihovoj praksi moderiranja“, istakla je Ćulahović.
Iz Centra za humanitarni dijalog Karen Banaa govoreći na panelu predstavila je, između ostalog, jedan od njihovih projekata koji za cilj ima da angažuje političke stranke, kandidate, medije i organizacije civilnog društva u potpisivanju Deklaracije o dobrom ponašanju na društvenim mrežama tokom lokalnih izbora na Kosovu 2021. godine. Potpisivanjem ove deklaracije preuzeli su obaveze koje se tiču borbe protiv govora mržnje, lažnih vijesti, dezinformacija, klevete i drugih sadržaja koji bi mogli negativno uticati na izborno okruženje.
Takođe, iz ove organizacije proveli su monitoring koji je pokazao da su lažne vijesti, govor mržnje i drugi zlonamjerni sadržaji prisutni na društvenim mrežama na Kosovu te su došli do zaključka da navedeno predstavlja sve veći problem koji treba da se riješi.
„Tokom našeg monitoringa koji je trajao tri mjeseca, zabilježili smo skoro 2.000 kršenja kodeksa ponašanja, od kojih je većina bila govor mržnje, dok je nekoliko primjera uznemiravanja i dezinformacija zabilježeno. Više od 50 posto ovih prekršaja je bilo od samih političkih partija”, navela je Banaa.
Iz međunarodne organizacije za ljudska prava Article 19 na ovome panelu je o moderiranju sadržaja na društvenim mrežama govorio Pierre Francois Docquir te istakao da to može utjecati i ograničiti slobodu izražavanja. Rekao je da su društvene mreže dobri kanali za brzu i efikasnu komunikaciju, ali da u isto vrijeme privatne tehnološke kompanije iskorištavaju podatke o ljudima za profit.
Nataša Vasić, iz najpopularnijeg portala u BiH Klix.ba, predstavila je mehanizam za moderiranje štetnih komentara u sadržajima koje kreiraju korisnici ovog online medija. Objasnila je kako ovaj mehanizam funkcioniše i kako direktno briše štetne komentare iz odjeljaka za komentare. Klix.ba je poznat po tome što ispod svakog članka ima mnogo komentara, od kojih neki sadrže govor mržnje i pogrdni jezik.
foto: Vanja Čerimagić
Jedan dio rasprave bio je posvećen tome da li se uklanjanjem štetnih komentara krši sloboda izražavanja, što predstavlja jedan od stubova demokratskog društva. Vasić je kazala da se urednici Klix.ba ponekad odlučuju da isključe komentare ispod tekstova koji se bave osjetljivim temama, ali ipak vode računa da u većini slučajeva ostave prostor za komentare čitalaca, jer je, kako je rekla, “to jedino mjesto gdje publika može razgovarati s njima”.
U Sjevernoj Makedoniji je formiran registar profesionalnih online medija o čemu je na panelu govorila Katerina Sinadinovska iz Vijeća za medijsku etiku te zemlje. Ovaj registar postavlja niz pravila kojih se svaki medij mora pridržavati, kao što su transparentnost u finansiranju i broju zaposlenih u medijima.
Na kraju panela učesnici su zaključili da je od vitalnog značaja da se mediji i institucije na Zapadnom Balkanu povežu kako bi došli do većih i boljih rješenja za borbu protiv štetnih sadržaja.

Predstavnik UG “Zašto ne” učestvovao na OSCE radionici “Jačanje watchdog kapaciteta u JIE u praćenju i istraživanju korištenja javnih sredstava putem otvorenih podataka”

Tokom 24. i 25. novembra, u Tirani (Albanija), održana je radionica pod nazivom “Jačanje watchdog kapaciteta u JIE u...

Sofija Tovarovic

Novinar Istinomjera Minel Abaz dobitnik UNICEF-ove novinarske nagrade za doprinos pravima djece

UNICEF Bosne i Hercegovine organizirao je, u srijedu, 23.11.2022. događaj na kojem su dodijeli novinarsku nagradu za prava djece. Novinar Istinomjera Minel Abaz, ovogodišnji je dobitnik UNICEF-ove...

Sofija Tovarovic

Poziv na interdisciplinarnu radionicu za studente i studentice “Parlametar: Upoznavanje s radom Parlamentarne skupštine BiH”

Udruženje građana i građanki “Zašto ne” organizuje jednodnevnu interdisciplinarnu radionicu “Parlametar: Upoznavanje s radom Parlamentarne skupštine BiH”. Cilj je radionice upoznati studente i...

Sofija Tovarovic